Svrha kampanje eSkills for Jobs je informirati učenike, studente, mlade stručnjake, poduzetnike i poslodavce o nizu prednosti koje nudi profesionalno bavljenje informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Inicijativa koja se odvijala na razini Europske unije se nažalost primiče kraju, ali hrvatski ogranak iza sebe ostavlja konkretne projekte i analize o upisima na studije.
Uočivši velik nedostatak ICT stručnjaka na tržištu rada, kampanju eSkills for Jobs pokrenula je Europska komisija 2010. godine. Krajnji cilj bio je povećati broj mladih koji se odlučuju na karijeru u ICT-u, a da je nedostatak radne snage u industriji ozbiljna stvar ne samo u Hrvatskoj, već i cijeloj Europi, dovoljno govori predviđanje da će do 2020. u EU nedostajati preko 750 000 stručnjaka.
Hrvatska je jedna od 21 zemlje uključene u projekt koji službeno završava 31. prosinca ove godine. Hrvatska se inicijativi priključila 2012. godine, a podržale su je mnoge kompanije, institucije tržišta rada, državne agencije i javne osobe poput Saše Cvetojevića, Ive Šulentić, Tonija Miluna, dok su doprinos svojim pokroviteljstvom dali i bivši predsjednik Ivo Josipović i aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Studenti odustaju zbog preteških predmeta
Rezultate petogodišnjeg rada danas je u Kulturno informativnom centru u Zagrebu predstavio nacionalni koordinator inicijative eSkills for Jobs Hrvoje Balen. Uz više od 100 organiziranih događanja, ostvarene kontakte s 2,5 milijuna ljudi, porast potražnje za ICT profesionalcima od 135%, prema podacima portala MojPosao od 2012. do 2015. godine, hrvatski ogranak je zaslužan za gospodarsku analizu hrvatskog ICT sektora (HUP i Bisnode), pokretanje inicijativa za mobilnost radne snage (CISEx, DZS) i doprinos trendu ulaganja poslodavaca u obrazovanje.
Zahvaljujući inicijativi, uočen je i problem visokog postotka odustajanja od ICT studija. Naime, čak 40% studenata odustaje već na 1. godini studija i to zbog pogrešno odabranog studija (35%) i težine predmeta (35%). Rezultate analize svih ljetnih i jesenskih upisnih rokova na preddiplomske studije od 2012. do 2016. godine predstavio je Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Analizirani podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije, koji je centralno mjesto prijava na sva visoka učilišta u Hrvatskoj, pokazali su da interes mladih za ICT područjima kontinuirano raste. Međutim, kvote i dalje ostaju nepopunjene – riječ je ponajviše o slobodnim mjestima na akreditiranim izvanrednim studijima ili privatnim visokim učilištima koji traže određenu financijsku participaciju studenata.
Zanimljivo je i to da su istraživanja na razini EU pokazala da studentice rjeđu odustaju od studija od muških kolega, ali je njihova zastupljenost na računarstvu u Hrvatskoj tek 13%.
Kako do većeg broja ljudi u ICT-u?
Rješenje nije u novim visokim učilištima jer već imamo kapacitete koje treba iskoristiti, smatra nacionalni koordinator inicijative. Međutim, među problemima koji su već davno uočeni, je primjerice slaba zastupljenost informatike u osnovnom obrazovanju te percepcija ICT-a kao ‘muškog’ područja.
O tome da hrvatsko obrazovanje kaska u pripremama za stvaranje digitalnog društva govori i najnovije istraživanje o ‘digitalnoj zrelosti’ hrvatskih škola koje je proveo CARNet. Prema rezultatima, škole su, između 1 i 5, dobile ocjenu 2 što ih svrstava među digitalne početnike. Među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ili zrele.
S druge strane, tu je potreba za interdisciplinarnošću studija jer ćemo u budućnosti trebati stručnjake koji će znati prepoznati probleme u društvu i njihova moguća rješenja. Zašto u budućnosti ne bi mogli studirati računarstvo i poslovno upravljanje ili informatiku i sociologiju? To bi svakako privuklo više žena na ICT studije, slaže se Igor i dodaje da je u sklopu reforme obrazovanja predložena veća mobilnost između preddiplomskog i diplomskog studija, u smislu da studenti ne moraju nužno završiti isti program, ali veliki otpor tome daju visoka učilišta. Mobilnost se gubi i uvođenjem integriranih studija.
Na čelu ureda za razvoj digitalnoga društva – Marijan Lalić
Problem prekida školovanja i općenito nedostatka radnih mjesta ozbiljno shvaća Europska komisija koja je svim članicama EU odredila zadatak – do 2017. godine kreirati Strategiju razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina. U Hrvatskoj je za tu Strategiju zadužen Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji još nije počeo s radom, ali je barem imenovan državni tajnik koji će njime upravljati, a riječ je o Marijanu Laliću.
U svakome slučaju, eSkills for Jobs pokrenuo je mnoštvo uspješnih projekata i bilo bi dobro kada bi državna tijela i institucije učile iz takvih primjera te nastavile s njima.