Slično kao na Tvitomaniji, predavanje koje je izazvalo veliko zanimanje posjetitelja Blogomanije, kao i pitanja iz publike, bilo je ono odvjetnika Žarka Ptičeka, koje se bavilo temom pravne zaštite sadržaja na blogovima. Kako je rekao na početku, mnogi mu se obraćaju s problemima kršenja autorskog prava, stoga je na vrlo jednostavan način sažeo zakone koji se bave tim pitanjem i savjete koji se odnose na ovo zanimljivu temu.
Slično kao na Tvitomaniji, predavanje koje je izazvalo veliko zanimanje posjetitelja Blogomanije, kao i pitanja iz publike, bilo je ono odvjetnika Žarka Ptičeka, koje se bavilo temom pravne zaštite sadržaja na blogovima. Kako je rekao na početku, mnogi mu se obraćaju s problemima kršenja autorskog prava, stoga je na vrlo jednostavan način sažeo zakone koji se bave tim pitanjem i savjete koji se odnose na ovo zanimljivu temu.
Prvi dio njegovog predavanja bio je posvećen citiranju i pojašnjavanju dijelova zakona koji se odnose na autorska prava. Taj se dio odnosio na srpske zakone, ali situacija je poprilično slična i u drugim okolnim zemljama. U Srbiji su autorska djela zaštićena ustavom. Ona su moralna i imovinska prava te ih samim time nije potrebno registrirati. S druge strane, žig (odnosno, brend), patent i industrijski dizajn se registriraju. Autorsko djelo je originalna dugovna tvorevina autora, izražena u određenoj formi. Može biti elektronska, bestjelesna stvar. Kako kaže Ptiček, čak i user experience može biti autorsko djelo. I to sve bez obzira na umjetničku, naučnu ili drugu vrijednost, namjenu, veličinu, sadržaj i način izražavanja te dopuštenost javnog priopćavanja sadržaja.
Djelo je objavljeno kad je na bilo koji način bilo gdje na svijetu prvi put priopćeno javnosti od strane autora ili osobe koju je on ovlastio. Autor uživa moralna prava u trenutku nastanka djela. Autor je uvijek fizička osoba te je i nositelj autorskog prava. Pored njega, nositelj autorskog prava može biti tvrtka, ali tvrtka ne može biti autor. Sadržaj autorskog prava može biti prenosiv i neprenosiv. Autor ima pravo da mu se prizna autorstvo na njegovom djelu.
Primjerice, developeri imaju pravo da u kodu napišu svoje ime ili pseudonim i time postaju vlasnici tog koda. Oni koji pišu kod pišu literarno djelo. Nema razlike između programera i Ive Andrića, u vidu autorskog prava.
Drugi mogu uzeti autorsko djelo, ali moraju navesti autora. No, autor može odlučiti da ga se ne mora navoditi. Autor može i zabraniti da netko njegovo djelo objavljuje. Može se i suprotstaviti iskorištavanju djela na način koji ugrožava ili može ugroziti njegov ugled. Samim time, ukoliko netko vadi dijelove teksta s vašeg bloga i kritizira ih na način da ruši ugled autoru, možete mu to zabraniti.
Zakonom je točno određeno na koji način se može kaznenopravno odgovarati za povredu autorskog prava. No, kako znati koji je sud odgovoran u slučaju spora? Gleda se više faktora – sjedište, mjesto isprouke sadržaja, mjesto namjene itd.
Putem creativecommons.org licence može se odrediti što se može, a što ne s vašim djelom.
Primjeri iz prakse
- Krađa i distribucija teksta s bloga. Tekst o odjevnom predmetu bio je preuzet od strane novinske kuće, kao vlastita vijest, bez navođenja autora i izvora. Time je napravljena protupravna imovinska korist. Novinska kuća zamoljena je da objavi ime autora, što nije napravljeno. Nakon toga je stigla opomena pred tužbu. Platili su i odštetu, ali su time stekli pravo da ga i dalje distribuiraju uz obvezu navođenja izvora.
- Krađa fotografije objavljene na blogu. Ovdje je bila riječ je o putopisnom fotoblogeru. Turistička agencija je s njegovog bloga uzela sliku katedrale iz jednoga grada te izrezala dio s vodenim žigom. Fotograf je zamolio da ju maknu, na što nisu reagirali. Potom ih je zamolio za plaćanje za korištenje fotografije, no nisu reagirali. Odvjetnik je poslao opomenu pred tužbu, na što se opet nije reagiralo. Tuženi su, na što su tek tada reagirali i željeli dogovor. Uz prvotni traženi iznos, platili su i druge troškove.
- Korištenje naziva bloga. Netko je provjerio koji su najposjećeniji blogovi u Srbiji, pa je nazvao tvrtku imenom jednog od njih. Kako kaže Ptiček, naziv bloga može, ali i ne mora, biti naziv cijelog autorskog djela. Time su blog postovi dijelovi, a blog je opus. Samim time, i ovdje je došlo do kršenja autorskog prava.
Savjeti za zaštitu bloga
Ptiček je dao i nekoliko konkretnih savjeta za zaštitu blogova:
- Stavite do znanja jasno i nedvosmisleno što je dozvoljeno, a što nije.
- Aktivno provjeravajte je li došlo do povrede autorskog prava.
- Osigurajte dokaze.
- Pišite opomene u kojima zahtijevate uklanjanje sadržaja i/ili nadoknadu.
- Tužite. Zato postoji sud.
- Ne odustajte. Nikada.