Je li Sam Altman vizionar koji gradi budućnost ili čovjek s previše kontrole nad najmoćnijom tehnologijom današnjice? U ovoj epizodi analiziramo njegov utjecaj na razvoj AI-ja, kontroverze koje ga prate i zašto se sve više postavlja pitanje tko zapravo upravlja budućnošću tehnologije.
Profil Sama Altmana u New Yorkeru otvorio je niz pitanja o tome kako funkcionira vrh AI industrije – od osobnosti lidera do načina na koji se oblikuju narativi oko umjetne inteligencije. U ovoj epizodi analiziramo zašto su percepcije o Altmanu toliko podijeljene, jesu li “apokaliptične” AI priče zapravo PR strategija i kako se AI sve više pretvara u infrastrukturu, a ne samo alat.
Ne sluša vam se ili ne gleda? Zahvaljujući AI-ju, donosimo najvažnije momente!
Tko je zapravo Sam Altman?
Marin: Otkrivamo sočne detalje o stvoritelju ChatGPT-a i zašto su AI narativi možda jedan veliki PR spin.
Ivan: Povod je veliki profil u New Yorkeru koji pokušava rekonstruirati njegovu karijeru i način rada.
Marin: I zanimljivo je da tekst ne daje konačan sud.
Ivan: Da, autori su svjesno ostavili prostor za interpretaciju jer su reakcije na Altmana izrazito podijeljene.
Marin: Neki ga vide kao opasnu figuru s ogromnom moći, a drugi kao karizmatičnog lidera.
Ivan: I to dosta govori o samoj industriji.
Kontroverze, odnosi i nedosljednosti
Marin: Jedna od zamjerki koja se često ponavlja jest da govori različite stvari različitim ljudima.
Ivan: Ali to su autori vrlo pažljivo formulirali – ne tvrde da laže, nego da nije uvijek konzistentan.
Marin: Što možda i nije iznenađujuće za nekoga na takvoj poziciji.
Ivan: Pogotovo u industriji gdje svi imaju svoje interese i gdje informacije često dolaze iz “zainteresiranih” izvora.
Marin: Spominju se i odnosi s investitorima, uključujući one s Bliskog istoka, koji su kompleksniji nego što se javno komunicira.
Ivan: I dosta oštre kritike – usporedbe s ljudima poput Bernieja Madoffa ili Sama Bankman-Frieda.
Marin: Ali s druge strane ima i onih koji imaju potpuno pozitivna iskustva rada s njim.
Kriza u OpenAI-u i pitanje transparentnosti
Marin: Jedan od ključnih trenutaka bio je pokušaj njegove smjene 2023.
Ivan: I zanimljivo je da navodno ne postoji jasan pisani trag interne istrage koja bi objasnila što se točno dogodilo.
Marin: Što otvara pitanje transparentnosti.
Ivan: Pogotovo jer je OpenAI počeo kao neprofitna organizacija s velikom društvenom odgovornošću.
Marin: A danas sve više djeluje kao klasična korporacija koja ide prema IPO-u.
Ivan: I postavlja se pitanje – koliko je sustav zapravo robustan, a koliko ovisi o jednoj osobi.
Je li važnije tko vodi AI – ili sama tehnologija?
Marin: Otvara se i šire pitanje – je li uopće važno tko vodi AI kompanije?
Ivan: Neki tvrde da nije, jer i “dobar” i “loš” lider mogu razviti opasne sustave.
Marin: Ali drugi ističu da je kontrola nad AI-jem ključna.
Ivan: Jer ako se moć koncentrira u rukama nekolicine, rizici postaju ogromni.
Marin: I tu dolazimo do šireg problema – nije stvar samo u pojedincu, nego u cijelom sustavu.
AI narativi kao PR strategija
Marin: Zanimljivo je i pitanje narativa – zašto kompanije često govore o “opasnom” AI-ju?
Ivan: Jedno objašnjenje je da je to dio investicijske strategije.
Marin: Drugim riječima, ako je tehnologija “egzistencijalno važna”, lakše je opravdati ogromna ulaganja.
Ivan: I pozicionirati se kao ključni igrač u industriji.
Marin: Ali dugoročno to može stvoriti nepovjerenje kod korisnika.
Ivan: Pogotovo ako ljudi imaju osjećaj da im se AI nameće bez jasne koristi.
AI kao infrastruktura, a ne alat
Marin: Prelazimo na drugu temu – MCP Dev Summit.
Ivan: Fokus više nije na modelima, nego na tome kako AI funkcionira u stvarnom svijetu.
Ivan: MCP (Model Context Protocol) pokušava postati standard za povezivanje AI-a s alatima, bazama i sustavima.
Marin: Kao što je HTTP za web ili SQL za baze podataka.
Ivan: Upravo tako. Ideja je da se izbjegne kaos gdje svaka firma radi vlastite integracije.
AI agenti i novi način rada
Marin: Jedan od velikih trendova su AI agenti.
Ivan: I sve više prelazimo s chat sučelja na agente koji rade u pozadini.
Ivan: Oni automatski analiziraju podatke, reagiraju na događaje i čak izvršavaju zadatke bez direktnog inputa korisnika.
Marin: To već zvuči kao ozbiljna promjena načina rada.
Ivan: I zato se uvodi dodatni sloj kontrole – sustavi koji određuju što agent smije, a što ne.
Problem infrastrukture: AI treba struju
Marin: Ali postoji i vrlo konkretan problem – infrastruktura.
Ivan: Da, veliki broj data centara kasni ili se otkazuje.
Ivan: Ne zbog čipova, nego zbog energetskih ograničenja.
Marin: Drugim riječima, nemamo dovoljno struje za AI.
Ivan: I to bi mogao biti jedan od najvećih bottleneckova u razvoju industrije.
Flop: AI generirani kod i problemi kvalitete
Marin: Moj flop je primjer masovne upotrebe AI-ja za generiranje koda.
Marin: Jedan projekt s tisućama linija AI koda pokazao se pun grešaka i neoptimiziran.
Ivan: Klasični “AI slop”.
Marin: Što pokazuje da količina ne znači kvalitetu.
Top: kvantna računala i domaći AI projekt
Marin: Moj top su kvantna računala i činjenica da Europa napokon hvata korak u toj utrci.
Ivan: Moj top je hrvatski projekt Sineo – aplikacija koja koristi AI za preporuku filmova.
Marin: Lijepo je vidjeti lokalne inicijative.
Ivan: Pogotovo kad rješavaju stvarne probleme korisnika.
Zaključak: AI je više od tehnologije
Marin: Ako nešto možemo zaključiti, to je da AI više nije samo tehnologija.
Ivan: To je kombinacija politike, biznisa, infrastrukture i percepcije.
Marin: I pitanje više nije samo što AI može napraviti – nego tko ga kontrolira i zašto.
