Ususret zatvaranju prijava za prvi Combisov try{code}catch hackaton, pričali smo s njegovim direktorom, Mladenom Marasom, o paradoksalnoj situaciji u kojoj tehnološka industrija traži nove mlade kadrove - s iskustvom - te kako u tome može pomoći rad na projektima već na fakultetu, poput sudjelovanja na hackathonima.
I vrapci na grani znaju da Hrvatskoj, ali i drugim europskim tehnološkim industrijama nedostaje sposobnih tehničkih kadrova, od backendaša preko frontendaša do sistemaša. Dapače, situacija s druge strane bare u Dolini tako je loša što se tiče dostupnosti developera da su mnoge domaće tvrtke uspješno postale jednostavno rješenje za brzo “krpanje rupa” programerima za strana rješenja.
Drugi pak pokušavaju razvijati vlastita rješenja, od specijaliziranih tvrtki poput Farmerona i Rentlija pa sve do na tržištu duže prisutnih IT tvrtki poput Combisa, koji programom Neostartup želi DNK razvoja proizvoda želi usaditi u svoje ključne kompetencije.
Traži se: Mlad, a iskusan?!
U situaciji gdje su potrebe tržišta tako velike, a kadra malo, dolazi do na prvi pogled nerealističnih očekivanja kod zapošljavanja kadrova. Traže se, naime, osobe svježe s fakulteta, ali već s određenim životnim i radnim iskustvom. Direktor try{code}catch hackathona te tehnički direktor Sektora razvoja i integracije aplikativnih rješenja u Combisu, Mladen Maras, pojašnjava situaciju iz svoje perspektive:
Radna mjesta nisu ista kao prije, tvrtke nisu što su nekada bile, a proces zapošljavanja se promijenio. Poslodavci uz svoje provjerene kadrove žele i mlade zaposlenike s prethodnim iskustvom. Čini se kao paradoks: mladi i iskusni. Ali ne mora nužno biti tako. Što mladi programer treba? Mladim je programerima definitivno potrebno razvijanje vlastitih projekata i rješenja, preuzimanje izazova, približavanje realnom svijetu znanja i rada – još za vrijeme studija.
Mladen navodi kako je upravo tehnološka industrija razvila rješenja koja su prije desetak godina bila tek san, a do danas su drastično promijenila kvalitetu života svih dobnih skupina; od predškolaca koji igraju igre i koriste edukativne aplikacije do treće dobi, o poslovnom svijetu i gospodarstvu – kako Mladen zaključuje – da ne govorimo:
Stvorena je nova paradigma u funkcioniranju društva, a tehnološki procesi su sve složeniji, zahtjevniji, dinamičniji u vremenu i prostoru. Temelj ove industrije su stručnjaci, vizionari, kreatori i inicijatori novih i boljih rješenja, jednostavnijeg pristupa i dostupnosti korisniku – programeri!
Programere ne čini samo obrazovanje
“Posao: programer” i potreba za njima stvorila je i sve više raznih programa obrazovanja, ali, kao što Mladen objašnjava, programiranje nije samo “zanat”, posebno kad je u pitanju kadar od kojeg očekujete da smišlja i stvara projekte.
Programere ne čini samo obrazovanje i zanimanje; biti programer podrazumijeva specifičan pogled na svijet, filozofiju suvremenog života, kreativan i predan rad. Nekad ide glatko i brzo, nekad zapne, potrebna je strpljivost, bolji rezultat, neprospavane noći, trka s rokovima… Ali uspjeh na kraju najveća je nagrada. I motivacija za novi izazov. Kada bismo išli korak dalje, ušli bismo i u zonu razmišljanja što je sve potrebno učiniti kako bi se usporio/zaustavio odljev mozgova u zemlje EU, jer programiranje kao grana industrije u Hrvatskoj nezaustavljivo raste. Lanjski izvoz softvera zabilježio je povećanje od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu uz dvije tisuće novih radnih mjesta, što ICT industriju svrstava među pokretače hrvatskog gospodarstva.
S obzirom na takvu situaciju, tvrtke očito moraju izaći u susret mladim kadrovima nudeći im neke nove načine da se dokažu i pokažu znanje. Za one koji već s fakulteta stižu s idejama to bi mogli biti samostalni projekti (startupi), a za neke druge, primjerice, hackathoni:
“IT juniori” imaju svježe ideje i trebaju moći iskusiti startup avanturu, a ono što im nedostaje mogu pronaći na raznim hackathonima i startupima unutar stabilnih i etabliranih kompanija. Ovo posljednje je novi koncept koji stvara win-win situaciju za nedovoljno iskusne programere, ali i za tvrtke koje žele nove ideje i talentirane zaposlenike. Naravno, tvrtke su pritom svjesne da neće sve ideje prerasti u proizvod, ali spremne su pokušati, preuzeti rizik. Kako se tržište mijenja, i one istražuju, i one se razvijaju, i one žele kreirati novu viziju za budućnost.
Iskusniji IT-jevci u ‘startuperima’ prepoznaju sebe…
Na stranu realne potrebe za zapošljavanjem kadrova za projekte, u razgovoru s Mladenom nametnuo se puno osobniji odgovor za želju mnogih starijih kolega da rade na hackathonima, poticanju startup kulture i sličnih elemenata koje u njihovo doba jednostavno – nije bilo. Mladen objašnjava:
Ako se još uvijek pitate zašto bi tvrtke poticale startup kulturu, evo i osobniji odgovor. Jer tvrtke čine programeri koji znaju kako je imati 22 godine i veliku želju da se stvori nešto novo i drugačije. Čine ih programeri koji znaju kako je to kada se ne mari za spavanje, već se razmišlja kako razviti ideju i mijenjati svijet. Poveznica postoji, a to je strast prema poslu.
Smatrate li ideje o kojima Mladen govori bliskima i želite već kao student razviti portfelj uspješnih izazova koji ste riješili, još danas mu se možete pridružiti kao jedan od timova na Try{code}catch 24-satnom hackathonu čiji je rok za prijavu – danas!
P. S. Spomenuti Try{code}catch hackathon dio je Combisovog projekta Neostartup u kojem žele okupiti inventivne mlade stručnjake te pomoći im da razviju nova rješenja!