'Mladi, a iskusni programeri'? Paradoks, ali ne uz hackathone!
Mladen Maras Combis

‘Mladi, a iskusni programeri’? Paradoks, ali ne ako se iskoriste prilike poput hackathona!

Ususret zatvaranju prijava za prvi Combisov try{code}catch hackaton, pričali smo s njegovim direktorom, Mladenom Marasom, o paradoksalnoj situaciji u kojoj tehnološka industrija traži nove mlade kadrove - s iskustvom - te kako u tome može pomoći rad na projektima već na fakultetu, poput sudjelovanja na hackathonima.

Mladen Maras Combis

I vrapci na grani znaju da Hrvatskoj, ali i drugim europskim tehnološkim industrijama nedostaje sposobnih tehničkih kadrova, od backendaša preko frontendaša do sistemaša. Dapače, situacija s druge strane bare u Dolini tako je loša što se tiče dostupnosti developera da su mnoge domaće tvrtke uspješno postale jednostavno rješenje za brzo “krpanje rupa” programerima za strana rješenja.

Drugi pak pokušavaju razvijati vlastita rješenja, od specijaliziranih tvrtki poput Farmerona i Rentlija pa sve do na tržištu duže prisutnih IT tvrtki poput Combisa, koji programom Neostartup želi DNK razvoja proizvoda želi usaditi u svoje ključne kompetencije.

Traži se: Mlad, a iskusan?!

U situaciji gdje su potrebe tržišta tako velike, a kadra malo, dolazi do na prvi pogled nerealističnih očekivanja kod zapošljavanja kadrova. Traže se, naime, osobe svježe s fakulteta, ali već s određenim životnim i radnim iskustvom. Direktor try{code}catch hackathona te tehnički direktor Sektora razvoja i integracije aplikativnih rješenja u Combisu, Mladen Maras, pojašnjava situaciju iz svoje perspektive:

Radna mjesta nisu ista kao prije, tvrtke nisu što su nekada bile, a proces zapošljavanja se promijenio. Poslodavci uz svoje provjerene kadrove žele i mlade zaposlenike s prethodnim iskustvom. Čini se kao paradoks: mladi i iskusni. Ali ne mora nužno biti tako. Što mladi programer treba? Mladim je programerima definitivno potrebno razvijanje vlastitih projekata i rješenja, preuzimanje izazova, približavanje realnom svijetu znanja i rada – još za vrijeme studija.

Mladen navodi kako je upravo tehnološka industrija razvila rješenja koja su prije desetak godina bila tek san, a do danas su drastično promijenila kvalitetu života svih dobnih skupina; od predškolaca koji igraju igre i koriste edukativne aplikacije do treće dobi, o poslovnom svijetu i gospodarstvu – kako Mladen zaključuje – da ne govorimo:

Stvorena je nova paradigma u funkcioniranju društva, a tehnološki procesi su sve složeniji, zahtjevniji, dinamičniji u vremenu i prostoru. Temelj ove industrije su stručnjaci, vizionari, kreatori i inicijatori novih i boljih rješenja, jednostavnijeg pristupa i dostupnosti korisniku – programeri!

Programere ne čini samo obrazovanje

“Posao: programer” i potreba za njima stvorila je i sve više raznih programa obrazovanja, ali, kao što Mladen objašnjava, programiranje nije samo “zanat”, posebno kad je u pitanju kadar od kojeg očekujete da smišlja i stvara projekte.

Programere ne čini samo obrazovanje i zanimanje; biti programer podrazumijeva specifičan pogled na svijet, filozofiju suvremenog života, kreativan i predan rad. Nekad ide glatko i brzo, nekad zapne, potrebna je strpljivost, bolji rezultat, neprospavane noći, trka s rokovima… Ali uspjeh na kraju najveća je nagrada. I motivacija za novi izazov. Kada bismo išli korak dalje, ušli bismo i u zonu razmišljanja što je sve potrebno učiniti kako bi se usporio/zaustavio odljev mozgova u zemlje EU, jer programiranje kao grana industrije u Hrvatskoj nezaustavljivo raste. Lanjski izvoz softvera zabilježio je povećanje od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu uz dvije tisuće novih radnih mjesta, što ICT industriju svrstava među pokretače hrvatskog gospodarstva.

S obzirom na takvu situaciju, tvrtke očito moraju izaći u susret mladim kadrovima nudeći im neke nove načine da se dokažu i pokažu znanje. Za one koji već s fakulteta stižu s idejama to bi mogli biti samostalni projekti (startupi), a za neke druge, primjerice, hackathoni:

“IT juniori” imaju svježe ideje i trebaju moći iskusiti startup avanturu, a ono što im nedostaje mogu pronaći na raznim hackathonima i startupima unutar stabilnih i etabliranih kompanija. Ovo posljednje je novi koncept koji stvara win-win situaciju za nedovoljno iskusne programere, ali i za tvrtke koje žele nove ideje i talentirane zaposlenike. Naravno, tvrtke su pritom svjesne da neće sve ideje prerasti u proizvod, ali spremne su pokušati, preuzeti rizik. Kako se tržište mijenja, i one istražuju, i one se razvijaju, i one žele kreirati novu viziju za budućnost.

Iskusniji IT-jevci u ‘startuperima’ prepoznaju sebe…

Na stranu realne potrebe za zapošljavanjem kadrova za projekte, u razgovoru s Mladenom nametnuo se puno osobniji odgovor za želju mnogih starijih kolega da rade na hackathonima, poticanju startup kulture i sličnih elemenata koje u njihovo doba jednostavno – nije bilo. Mladen objašnjava:

Ako se još uvijek pitate zašto bi tvrtke poticale startup kulturu, evo i osobniji odgovor. Jer tvrtke čine programeri koji znaju kako je imati 22 godine i veliku želju da se stvori nešto novo i drugačije. Čine ih programeri koji znaju kako je to kada se ne mari za spavanje, već se razmišlja kako razviti ideju i mijenjati svijet. Poveznica postoji, a to je strast prema poslu.

Smatrate li ideje o kojima Mladen govori bliskima i želite već kao student razviti portfelj uspješnih izazova koji ste riješili, još danas mu se možete pridružiti kao jedan od timova na Try{code}catch 24-satnom hackathonu čiji je rok za prijavu – danas!

TryCodeCatch

P. S. Spomenuti Try{code}catch hackathon dio je Combisovog projekta Neostartup u kojem žele okupiti inventivne mlade stručnjake te pomoći im da razviju nova rješenja! 

Komentari

  1. goran

    goran

    03. 04. 2016. u 12:24 am Odgovori

    Problem u HR, što nitko sa faksom nebi programirao več bi modelirao i menađirao:)

    Radeči na dva strana startupa, menađeri, prve “globalne” startupove su pokrenuli u …… 40-edesetima! Vrijeme kad se u Hrvatskoj život svede na vinčekovo i bume se pospominali, ti ljudi smatraju da su tek u prime time-u.

    Taj pritisak da moraš u 20-ima uspjeti jer su neki drugi je nerealan. To je vrijeme učenja, stjecanja znanja, vještina, ako se razvije vlastiti projekt ok, super, ako ne, znanje je više i nego neprocjenivo, za ostalo je mastercard.

    Za junior programere bi savjetovao što je rečeno, no ipak probati raditi u timu gdje vaša odluka nije zadnja, te raditi u okruženju kojem je na čelu iskusan projekt manager koji “razumije” kod i procese razvoja software.
    Da radite i u Microsoftu ili Google a vaš nadređeni je pencil pusher dajte otkaz, nemate koristi od toga.
    Najviše od koga sam naučio je od prekaljenog projekt managera, koji ima faks, a i dan danas kodira. Nisam naučio PHP ili javascript, več koja je svrha onog što radimo.

    Sa vlastitog iskustva refactorio 1000 linije koda u 100, pa napravio i overthinking, pa mi fino spustio, to nam trenutačno ne treba, nemoj se zamariti stime, ako zatreba, uraditi ćemo i to.
    No najcool stvar je bila kad je programeru koji je i više nego formalno obrazovan i ima pristojnog iskustva išao objasniti što je to black box u OOP programiranju. A ovaj uporno njemu što njega briga za black box princip, njegov kod radi.
    I onda kaže, tvoje je da sljediš black box princip, dali možeš to ili ne?

    Ako želite biti programeri, na nekom globalnom levelu (ako vaš supercool startup podbaci), onda zaboravite na muljanja, izvlačenja, nepoznavanja materija, to vam put to cube u nekoj korporaciji.
    Ako neznate što je black box princip, vjerujte ako otiđete na neku višu razinu developmenta vaš poslodavac/project manager će znati.

  2. goran

    goran

    03. 04. 2016. u 1:07 am Odgovori

    Opčenito kvalitetni programeri u HR, pardoks, barem prema istraživanju poslodavaca, koji tvrde da nema kvalitetnih programera u HR.

    Eto moje iskustvo sa managerima, osim navedenog gore od kojeg se može učiti.
    Prvi bi zaustavio exekuciju javascript koda u server programerskom jeziku.
    Ovo nije prvi april, ovo je hrvatska realnost.

    Drugi me totalno ponizi jer ne znam nešto implementirati nešto u javascriptu, upitam ga jel on svijestan da taj javascript event ne postoji o kome priča..
    Da cijelo vrijeme priča o nečem što ne postoji, barem na tehničkoj razini, glasno zalupi vratima:)

    Treči bi loadirao class-e, osnovu OOP, on ne instancira, on loadira, dere se na mene da ga tri ulice mogu čuti, ja sam nesposoban shvatiti loadiranje class-a.
    Pa kažem mu ljepo, da napravim instancu, dere se na mene, koja instanca, u kojem svijetu ti živiš, on mora raditi sa glupanima koji bi radili instance class-a.

    I onda ti poslodavci kažu nema kvalitetnih developera, to kao junior developer morate proči, no mislim da bi bilo pošteno i od poslodavaca da prihvate svoju piramidu odgovornosti i zašto niti jedan “pošten” developer neče raditi sa njima.

    Da trpi iživljavanje jer nezna što je loadiranje klase?
    Jel znate Vi?

    Savjet za junior developere ako imaju namjeru biti dio sustavu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.