Trenutno su im u fokusu proizvodi temeljeni na umjetnoj inteligenciji, proširenoj stvarnosti i virtualnoj stvarnosti za koje ne traže samo inženjere već i projektne menadžere, podatkovne analitičare...
Pratite li redovno Netokraciju, onda znate kako u Hrvatskoj postoji softverska tvrtka čije aplikacije kontroliraju rad teške industrije. Konkretno, naftne.
Cenosco ima vlastiti sustav za upravljanje integritetom imovine (Integrity Management System, IMS), koji pokriva sve aspekte jedne rafinerije – u rasponu od ukazivanja na moguće probleme s opremom pod tlakom, preko cjevovoda i redovnog održavanja, do pregleda i inspekcija. Uz to, dosad smo imali priliku otkriti i kako razvijaju vlastiti grafički engine, vrlo ozbiljno koriste tehnologije za virtualnu i proširenu stvarnost te istražuju umjetnu inteligenciju, između ostalog.
Kao i brojne druge domaće softverske tvrtke, počeli su radeći za druge. Ali, prije nekih šest, sedam godina došlo je do zaokreta kad su softver razvijen za globalnog diva naftne industrije, tvrtku Shell, počeli prodavati i drugima. Kako je Netokraciji rekao Marko Božac, Product Manager u Cenoscu:
S obzirom na to da radimo u kompleksnom B2B segmentu, većina naših projekata su zapravo implementacija našeg proizvoda kod klijenata ili istraživanje i razvoj nove funkcionalnosti za postojeći ili sasvim novi proizvod.
Inspekcija rafinerije na daljinu
Tako, primjerice, trenutno rade na implementaciji inspekcija na daljinu pomoću dronova i 3D modela rafinerija, razvoju enginea za kreiranje popisa elemenata koji trebaju provjeru na terenu i roll-outu novog proizvoda za upravljanje rizikom sigurnosnih instrumenata.
Jedan od ključnih projekata za Cenosco trenutno je razvoj enginea za najveću europsku rafineriju, Shellov Pernis u Nizozemskoj. Krajnji rezultat tog pilot projekta bila bi aplikacija koja bilježi elemente za provjeru na terenu, koja će raditi u okruženju bez interneta te koju korisnik može upogoniti na svom iPadu, pametnom telefonu ili laptopu. Do kraja godine u Cenoscu planiraju ponuditi ju svim svojim klijentima u Europi, Sjedinjenim Državama, Dalekom istoku…
Za inspekcije na daljinu uz bespilotne letjelice koriste još i strojni vid te 3D modeliranje kako bi – ne samo pronašli oštećenja i korozije, već i dobili fotorealističan prikaz pojedinog dijela rafinerije. Jednom kad ga izrade, takav model može biti iznimno koristan jer može biti korišten za, na primjer, izračun širenja korozije tijekom vremena ili određivanje visine na kojoj se oštećenje nalazi, kako bi se moglo planirati koliko će visoke ljestve biti potrebne za popravak.
Ne traže se samo inženjeri
U Cenoscu trenutno radi blizu 140 ljudi na tri lokacije: Den Haag u Nizozemskoj te po dva ureda u Istri i Zagrebu. Novi ured u hrvatskoj metropoli, smješten na Europskom trgu, tek je nedavno otvoren i sigurno se neće zadržati na sadašnjem broju zaposlenih.
Kako smo proizvodna agencija, zapošljavamo širok kadar stručnjaka, od čega programski inženjeri čine tek trećinu zaposlenih.
Uz softverske inženjere, zapošljavamo analitičare podataka, podatkovne inženjere, direktore proizvoda i projekata, inženjere za kontrolu kvalitete i baze podataka, stručnjake za odnose s klijentima (korisnička podrška, voditelji ključnih klijenata i tome slično), marketingaše i devopse.
Naši oglasi za zapošljavanje su stalno otvoreni.
Multidisciplinarni timovi
U inženjerskom odjelu, koji je tipični IT razvojni dio tvrtke, timovi su multidisciplinarni, kako bi mogli iznjedriti nove funkcionalnosti i samostalno ih održavati. Svaki tim ima oko pet članova. Dijele se u platformske timove (koji rade na razvoju platforme i komponenata za ostale timove) i feature timove, koji su više fokusirani na razvoj novih značajki.
Uz timove, tu su još i tech leadovi i mentori, koji se brinu da je razina tehnologije i načina rada podjednaka među timovima.
Implementacijski projekti, s druge strane, traže više podatkovnih inženjera i projektnog menadžera čiji je cilj implementirati Cenoscov proizvod u nekoj od rafinerija ili naftnih platformi. Projekti implementacije znaju trajati i po nekoliko mjeseci.
Na kraju, imaju i interne projekte, poput primjerice uvođenja Productivea, za što je bio zadužen tim sastavljen od različitih predstavnika svakog odjela.
Posve novi izazovi
Rad u tvrtci poput ove izazov je jer često traži više mašte i kreativnosti pri izradi proizvoda i rješenja.
Primjerice, razviti aplikaciju za m-banking je komplicirano, ali odmah imate ideju kako bi mogla izgledati jer vjerojatno i vi koristite jednu.
Ali, kako bi trebala izgledati aplikacija za upravljanje rizikom i integritetom u rafineriji? Morate to otkriti proučavajući sa čime se susreću inženjeri dok rade u rafineriji ili na naftnoj platformi.
Zbog toga organiziramo interne treninge i posjete našim klijentima.
Također, treba biti spreman na integraciju s proizvodima i rješenjima drugih dobavljača, rad sa složenim infrastrukturama, kao i na zadovoljavanje visokih sigurnosnih standarda.
Od novih kolega traži se dobar stav (i želja za učenjem)
Što mora imati netko tko tek ulazi na tržište rada i želi se zaposliti u Cenoscu? Jedan je element ključan, uvjeren je Božac.
Netko tko tek počinje u branši mora biti spreman na učenje tehnologija i industrije u kojoj radimo. Od konkretnih tehnologija definitivno React.JS, C#, relacijske baze, Playwright i Python bi bili na vrhu našeg popisa.
Ali, najbitnije je imati dobar stav. Vještine se mogu naučiti.
Cenosco je i prije pandemije koronavirusa uzročnika bolesti COVID-19 podržavao rad na daljinu, ali to je bila više iznimka nego pravilo. Većina zaposlenih radila je iz ureda, a zapošljavanje je bilo isključivo lokalno. Danas su puno fleksibilniji jer su uvidjeli kako je rad na daljinu itekako izvediv u praksi. No, to je donijelo druge izazove.
Danas se puno više natječemo s inozemnim firmama koji zapošljavaju inženjere na remote pozicijama. Zbog toga, osim samog posla, pokušavamo našim zaposlenicima dati mnogo više – zajednicu, ekipu kojoj mogu pripadati.
Tu se uvelike oslanjamo na sveučilišta u Puli i Zagrebu. Osobito u UNIPU-u, gdje s dekanom Darkom Etingerom i profesorom Nikolom Tankovićem imamo izniman odnos.
Također, Pulsko sveučilište odabrano je kao partner u razvoju značajki Cenoscovog proizvoda vezanih uz umjetnu inteligenciju. Projekt razvoja i edukacija trajat će do sredine 2024. godine, do kada se očekuje proof of concept novog rješenja.
U Cenoscu su otvoreni za suradnju i s drugim hrvatskim fakultetima. Posebno su im zanimljivi zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva te varaždinski Fakultet organizacije i informatike. Ipak, fokus će do daljnjeg ostati na gradnji lokalne zajednice.
Rast u svakom pogledu
Plan za idućih tri do pet godina u Cenoscu je jednostavan: rast broja klijenata, proizvoda i zaposlenih, objašnjava Jan Poulsen, CEO Cenosca:
Želimo postati one-source-of-truth platforma za sva postrojenja kada je u pitanju integritet opreme i imovine kako bi zaposleni u postrojenjima, ali i zajednice oko njih bile sigurnije.
Definitivno vidimo potencijale u umjetnoj inteligenciji, proširenoj i virtualnoj stvarnosti te digital twinovima i data lakeovima.
Među budućim proizvodima koji su već u razvoju je, primjerice, i model temeljen na umjetnoj inteligenciji koji bi mogao ponuditi prijedlog inicijalne procjene rizika za neko postrojenje temeljem podataka koji bi se ubacili u njega. Zasad je ideja takav alat uklopiti u Cenoscovu platformu. No, nije isključeno ni kako bi se mogao naći na tržištu kao zaseban proizvod.
Visoka dodana vrijednost je budućnost
Božac je uvjeren kako se hrvatska IT industrija, baš kao i Cenosco, mora okrenuti razvoju vlastitih proizvoda ako želi ostati konkurentna u globalnim okvirima te osigurati kontinuirani rast.
Za obično programiranje na istoku je moguće naći radnu snagu za znatno manje novca. Softverska arhitektura i inženjering, rješavanje složenih problema, sve s visokom dodanom vrijednošću… Ako se u tom segmentu isprofiliramo, onda imamo šanse.