Može li hrvatska IT industrija postati zelenija? Što mora poduzeti da bude barem korak bliže zelenijim praksama i načinu razmišljanja? Odgovore na ta pitanja tražimo uz predsjednicu najvećeg tehnološkog trgovačkog društva u SAD-u.
Ako bi nam nešto zaista trebalo biti važno kada govorimo o tehnologiji, onda je to definitivno tehnologija koja smanjuje čovjekov negativan utjecaj na okoliš, green tech. Želimo ostavljati manji karbonski otisak, razvijati bolje načine skladištenja obnovljive energije i graditi održive zgrade te još mnogo toga. Nije lako razviti tehnologiju koja će nam to omogućiti.
Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj leži ogroman potencijal za razvoj green techa i zato su Akademija za politički razvoj i Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj organizirali panel raspravu Can Croatia do Green Tech, čiji je cilj odgovoriti na pitanje može li hrvatski IT postati zeleniji i koje je kratkoročne te dugoročne akcije potrebno napraviti da ispuni svoj potencijal.
Ususret ovome panelu, razgovarali smo s jednom od panelistica – Audrey Russo, CEO Pittsburgh Technology Councila koju je hrvatska tech zajednica već imala priliku upoznati na međunarodnom The U.S. Croatia Forumu prije godinu dana.
Hrvatska leži na potencijalu kojeg koče mnoge prepreke
Kada razmišljamo o najboljim sektorima green techa, ovdje obično mislimo na energiju, skladištenje, električna vozila i robotiku, objašnjava nam Audrey. Hrvatska možda ne pokriva sve sektore, ali Audrey je prepoznala preduvjete koje Lijepa Naša posjeduje koja joj može pomoći u usmjeravanju:
Hrvatska ima snažnu bazu za pristup poljoprivredi, šumarstvu, moru i vodi. Upravo to je upareno sa sveučilištima koja su inače usredotočena na inovacije i računalne znanosti. Ovo daje temelje pomoću kojih se mogu donositi prave političke odluke, provoditi istraživanja i zatim provesti komercijalizacija.
Ipak, još uvijek postoje neki uvjeti koje Hrvatska mora ispuniti za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i inovacijskog sustava za zelene tehnologije. Audrey ih je sažela u sljedeće točke, to su: politika, financiranje, kultiviranje inovacija koje pomažu u građenju tvrtke (komercijalizacija), razvoj talenata i ekosustav koji će razvijati i pružati prilike.
Koje su pozitivne prakse iz SAD-a, ali i iz Hrvatske?
SAD je svoju stručnost na green tech području započela upravo pomoću seed investicija u istraživanje i razvoj, ističe Audrey. Tome su uvelike pomogle federalne inicijative poput Build Back Better koja je pokrenuta krajem 2021. godine. Sama Vlada SAD-a je seedala 21 regiju kako bi potaknula razvoj tvrtki koje će graditi radnu snagu za rješavanje klimatskih problema, pojašnjava Audrey:
Iako je ovo početak, SAD radi proračunata ulaganja, sa sveučilištima koja su okosnica ekonomskog razvoja i organizacija radne snage, kako bi pokrenula prijelaz na povećanje autonomije, razvoj umjetne inteligencije i strojnog učenja za smanjenje ugljikovog otiska. Također, želi se prekinuti oslanjanje na povijesno negativne prakse visokog utjecaja na okoliš.
The Biodiversity Information System for Europe i hrvatski program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima pružaju odličan su okvir za green tech, ali potreban je zajednički trud javnog i privatnog sektora kako bi on ostao prioritet.
Taj zajednički trud trebao bi riješiti i ograničenja hrvatskog tech sektora. Audrey trenutno ta ograničenja vidi u investiranju u nove ideje koje će biti komercijalizirane. Rizični kapital vidi kao ključ u prelaženju svih ograničenja koje možemo pronaći u Hrvatskoj. Također, svaka nova ideja mora biti sposobna izaći van granica Hrvatske:
Hrvatski tech sektor je relativno nov, a kako bi on postao prepoznatljiv kao mjesto gdje se ideje pretvaraju iz snova u stvarnost, potreban im je uspjeh koji će obići svijet. Gideon i Rimac su takvi primjeri, ali potrebno ih je još više.
Sveučilišta kao centar inovacija i poduzetništva
Glavni savjet kojeg Audrey nudi, poučena iskustvom iz SAD-a, odnosi se na privlačenje investitora iz cijelog svijeta, ali ponajviše iz Silicijske doline, koji će zatim ponuditi savjete o zelenom turizmu i morskoj autonomiji. Turizam već dovodi ljude iz cijelog svijeta, ali zašto se Hrvatska ne bi usredotočila na ono što već posjeduje, pita se Audrey:
Regija ima svoje prednosti, gradite na njima. Nemojte kopirati Silicijsku dolinu. Umjesto toga povežite hrvatske prednosti sa sveučilištima kako bi razvili novi val poduzetnika.
Sveučilište u Rijeci ima programe koji stvaraju inovativne prakse na nekoliko znanstvenih područja. Potiču svoje studene i zaposlenike da stvore kompanije na temelju svojih istraživanja. Primijenite to u čitavoj zemlji!
Također, potrebno je osnovati i neprofitne organizacije koje će privući seed investicije u razne sveučilišne odjele. Odjeli će graditi svoje ideje pomoću lidera koji razumiju tržište, ističe Audrey:
Privucite inozemne lidere koji će podučavati o poduzetništvu. Opet, Sveučilište u Rijeci je razvilo kurikulum koji se može kopirati u green techu.
Koje su neke kratkoročne i dugoročne akcije koje Hrvatska može poduzeti?
Audrey navodi nekoliko stavki koje smatra da bi Hrvatskoj bile ključne u narednom periodu ako želimo ulagati u green tech na ovim područjima.
- Odaberite lidere koji su profesionalno predani tehnologiji i zelenoj tehnologiji te ih potaknite da aktivno provode vrijeme sa stranim liderima koji grade inovativna rješenja.
- Pokrenite program koji povezuje projekte i ljude s dionicima s dvosmjernom ekspertizom. To bi uključivalo ljude koji utječu na politiku cijele zemlje, akademske vođe i poduzeća, kako bi se osiguralo da zelena tehnologija bude prioritet.
- Uspostavite vladine politike koje će poticati usvajanje zelenih rješenja pomoću seed investicija.
- Uspostavite metriku koja je transparentna i doprinosi rastu alternativnih rješenja u područjima alternativne energije i zelene tehnologije.
- Ulažite u edukaciju i marketing koji će komunicirati zašto je ovo prioritet za Hrvatsku, uključujući zašto sektori u nastajanju (zeleni turizam kao jedan primjer) donose prilike za zajednički prosperitet, istovremeno pozitivno utječući na okoliš.
- Na kraju, potrebno je uspostaviti akademske programe koji će usmjeravati studente u nova zelena znanstvena područja. Te ideje potrebno je rano komunicirati u obrazovanju kako biste omogućili da ih njihovi nastavnici i obitelji podrže u takvoj vrsti karijere.
Ako vas zanima čuti još više konkretnih savjeta, ideja i zapažanja od stručnjaka poput Russo, svakako odvojite vremena za panel Can Croatia do Gren Tech koji se održava 5. travnja, od 18 do 20 sati, u Hrvatskom novinarskom domu na adresi Perkovčeva 2, Zagreb. Prijaviti se možete preko Google Forme.