Vladimir Puškaš na natječaju Moj ZABA Start osvojio je prvo i drugo mjesto za svoja rješenja u kategoriji Start IT up, namijenjena poboljšanju internih procesa Zagrebačke banke. I dok čekamo pobjednike Start app dijela, Vladimir je opisao svoja iskustva i što misli o otvaranju bankarskog sektora startupima.
ZABA je ove godine organizirala natječaj Moj ZABA Start kroz dvije glavne kategorije: Start app i Start IT up. Kategorija Start app odnosila se primarno na rješenja za unapređenje poslovanja u sektorima poljoprivrede, turizma i mikro poduzetništva. U tom smislu, koncept Start appa zasnovan je na klasičnim idejno-inkubacijsko-implementacijskim procesima. Pod tim podrazumijevam modus operandi razvijenih startup ekosustava gdje je filtriranje najboljih projekata te poticanje njihovog daljnjeg rasta dobro uhodan proces.
Financijska potpora samo dio priče
Hrvatska startup zajednica je tek unazad nekoliko godina počela praviti prve korake u tom smjeru. Često nije uvijek bilo jednostavno i cijela se zajednica zapravo učila “hodati” zajedno. Iz prve ruke znam koliko je neprospavanih noći bilo potrebno da se dođe to točke u kojoj se nalazimo danas. To ne govorim žalopojki radi, nego želim istaknuti kako iza svega stoji ogroman trud pojedinaca i cijele zajednice. Upravo zato je danas situacija za poduzetnike koji tek kreću ipak puno, puno bolja. Danas postoji ona kritična how-to masa.
Natječaj Moj ZABA Start odličan je primjer toga. Cijeli koncept postavljen je točno onako kako bi i trebao biti te je ispravno prepoznato kako je financijska podrška samo polovica potrebnih sastojaka. Onaj drugi dio je pristup mentorima, iskusnim poduzetnicima, koji su prvi “prokrčili” put. Takvi mentori poduzetnicima koji tek počinu mogu olakšati i ubrzati izlazak na tržište, istovremeno im pomažući izbjeći nepotrebne greške. Upravo takva pomoć u kritičnim trenutcima može značiti razliku između uspjeha na tržištu i gašenja tvrtke.
Često me pitaju zbog čega poduzetnici-mentori uopće ulažu svoje znanje u druge tvrtke? Koju korist oni vide u tome? Odgovor je vrlo jednostavan: zbog toga što su agilne, prilagodljive i skalabilne tvrtke, izgrađene na dobrim temeljima, u interesu boljitka cijele poduzetničke zajednice.
Zašto se banke okreću startupima?
Ove godine natječaj se održao u ponešto drugačijem obliku nego što je to bilo ranije. Kreiranjem druge, zasebne Start IT up kategorije natječaja, ZABA je iznenadila čak i mene. U pozitivnom smislu, dakako. Start IT up bi se najbolje mogao opisati kao svojevrsni hackathon na kvadrat. Kažem to jer sam mišljenja kako je ZABA sa Start IT up kategorijom zapravo uvela svojevrsnu inovaciju na polju hackathona. I to ne samo na hrvatskoj, već i na svjetskoj razini. O čemu se radi?
Kategorija Start IT up tražila je od natjecatelja najbolja informatička rješenja na zadane izazove unutar različitih kategorija (Jednim klikom do odobrenja, Virtualni asistent i eZaba, otvori se!). Svaki od tih izazova predstavljao je prave, interne IT procese koje je ZABA željela poboljšati. U cijelom tom konceptu je zapravo bitno istaknuti dva važna, iznimno inovativna momenta. Prvo, ZABA je širom otvorila vrata novim idejama, prijedlozima i rješenjima “izvana”, potpuno izvan svojeg internog sustava. Iz toga se može iščitati kako se i banke sve više okreću startup svijetu. Što je odlična stvar! Ja želim što više agilnih i prilagodljivih banaka na tržištu, jednako kao što želim što više agilnih i prilagodljivih tvrtki. Najbolje od svega je što obje navedene strane mogu izvući mnogo, mnogo koristi iz međusobne suradnje na taj način. Mislim da se po tom pitanju ide u jako dobrom smjeru. ZABA trenutno jedina utire put s natjecanjem Moj ZABA Start, no ne bi nimalo začudio da kroz koju godinu i ostale banke kod nas počnu implementirati vrlo slične koncepte. U tom smislu zbilja nismo daleko od sumjerljivih svjetskih startup ekosustava.
Ne treba otkrivati toplu vodu
No drugi, još važniji moment, predstavlja prepoznavanje mogućnost da ta rješenja dođu iz nekih drugih, na prvi pogled možda nepovezanih sektora.
Zbog čega je to važno istaknuti? Slična ili čak ista rješenja su možda već razvijena i uspješno se koriste u tim drugim sektorima. Ako je tome tako, ne postoji opravdani razlog za nepotrebno trošenje resursa na ponovno otkrivanje tople vode. ZABA je to ispravno shvatila.
U Start IT up kategoriji Moj ZABA Start natječaja, ZABA je kroz hackathon formu vrlo elegantno omogućila povezivanje, komunikaciju i dijeljenje znanja između tih “nepovezanih” sektora. Time se generira odlična superpozicija IT vještina na tržištu. Pojasnit ću to najbolje na vlastitom primjeru. Posve otvoreno mogu priznati kako nemam prevelikog iskustva s internim bankarskim IT procesima. No zato imam iznimno puno iskustva s gotovo identičnim procesima u automobilskoj industriji.
Kako su nastala pobjednička rješenja?
Nakon što sam vidio tražene specifikacije zadatka Start IT up, osmišljavanje rješenja za mene je bio gotovo trivijalan proces. Ne zato što su E-mail odobravanje dokumenata i Brzored rješenja sama po sebi trivijalna (upravo suprotno), već zato što sam već otprije bio upoznat s kontekstom sličnih projektnih zadataka.
Kod ovakvih procesa definiranje problema je često i najvažniji korak. Ako se to dobro napravi, rješenja se u pravilu nameću sama od sebe. Kada govorimo o razmjeni znanja i iskustava, sinergija različitih industrija i sektora je ne samo moguća – nego i poželjna. Kategorija Start IT up to zorno pokazuje.
Tako, primjerice, nagrađeni projekt E-mail odobravanje dokumenata pametnom prilagodbom već postojeće IT infrastrukture sve procese odobravanja internih dokumenata s klasičnih desktop računala izmještava na mobilne platforme.
Slično je i s drugim nagrađenim rješenjem Brzored, platformom koja klijentima banke omogućava da pomoću svojeg mobilnog uređaja saznaju lokaciju poslovnice s najkraćim vremenima čekanja.
Korisnici će vam reći što žele
Kod razvoja kompleksnih sustava uvijek je primarno shvatiti kontekst problema, a potom imati i dovoljno informacija (iskustva) za sagledavanje šire slike. Tek tada je moguće ponuditi kvalitetno rješenje. Nije dovoljno razviti aplikaciju po vlastitom nahođenju i očekivati da će je korisnici doista i koristiti. Mnoge startup tvrtke, prvenstveno zbog neiskustva, baš na tom koraku rade velike greške. Krenu u razvoj sustava prije nego što su uopće razgovarali s (potencijalnim) korisnicima nadajući se pritom kako će korisnici raširenih ruku prijeći na njihov sustav.
No u isti je najčešće ugrađena njihovo (a ne klijentovo!) viđenje stvari i njihova (a ne klijentova!) poslovna logika. U tom slučaju se najčešće se dogodi da klijent ne želi implementirati takav sustav. Najbolje prihvaćeni sustavi su zapravo oni gdje je već postojeći sustav prilagođen na način da se istom ili sličnom logikom dolazi do boljih ili novih rješenja.
U tom kontekstu, najbolji savjet kojeg mogu dati poduzetnicima-početnicima je da prvo razgovaraju s korisnicima sa svog i sličnih tržišta. Potrebno je poslušati što (potencijalni) klijent želi. I onda mu ponuditi upravo to. Plus još malo više. Ako uspijete klijentu izvući osmijeh na lice – posao je zaključen. Potpuno isto se može primijeniti i na natjecanja ovog tipa. U oba projekta, bez obzira na posve različite tehnologije koje su se koristile, naglasak je bio upravo na tome.
Banke također trebaju inovaciju
Fintech sektor (u smislu banaka kao svojevrsne jezgre istog) je nešto što je većina startup tvrtki do sada u pravilu zaobilazila u širokom luku. Glavne krivce za to vjerojatno treba tražiti u izuzetno teškom proboju na to tržište, zatvorenosti samog sustava, a možda čak i određenoj tromosti banaka – u smislu definiranih procedura koje interno moraju slijediti (složeni procesi odlučivanja, slabo prihvaćanje novih tehnologija i teške “promjene smjera”).
No situacija se i na tom polju ipak vidno popravlja na bolje! Banke danas, kao i bilo koje druge tvrtke, moraju tražiti inovativne načine kako zadržati konkurentnost i potaknuti rast. Startup ekosustavi su tu odavno na domaćem terenu. Zato banke mogu od njih jako puno (na)učiti.
To je upravo ono što se trenutno događa u svijetu, ali i kod nas u Hrvatskoj. Banke otvaraju startup inkubatore, nositeljice su startup natječaja, potiču poduzetništvo i surađuju s malim poduzetnicima. U tom smislu se bankarski sektor ubrzano otvara prema dinamičnim startup tržištima. Iz poslovne perspektive, smatram kako je to najbolje što mogu napraviti. Prvenstveno radi sebe samih. A posljedično i zbog svih startup satelita koji će gravitirati prema njima.
Povećanjem potražnje, rast će i ponuda. Rastom ponude, rast će i razvoj novih ideja. A nove ideje će otvarati nova tržišta. Kaskadno će se na taj način pokrenuti puno toga.
Poduzetnici budućnost kreiraju sami
Kao zaključak mogu reći kako su se, djelomično zahvaljujući i natjecanju Moj ZABA Start, počele otvarati neke prilike o kojima do jučer možda i nisam tako aktivno razmišljao. Što točno nosi budućnost? Ona za poduzetnike nikad nije uklesana u kamenu. Mi imamo tu neku ružnu naviku da istu obično volimo kreirati sami. Često se to svodi na vaganje osobnih želja i procjene realnih mogućnosti. Sigurno je samo jedno – poduzetnicima nikada nije dosadno.
