Svi pamte tvit Janisa Krumsa s fotkom aviona u rijeci Hudson 2009. godine. Oni boljeg pamćenja sjećaju se i Jamesa Karla Bucka koji se tvitom “uhićen” izvukao iz egipatskog zatvora.
Nekoliko mjeseci ranije, u magazinu PlanB objavljen je članak ‘Twitter novinarstvo’ u kojemu se prvi put u Hrvatskoj počinje ozbiljnije razmatrati taj fenomen.
S razmakom od nekoliko godina, kada Twitter više nije “ono nešto na internetu”, već je u svakodnevnoj uporabi velikog broja ljudi te tvrtki (a posebice medija) možemo analizirati koliko se twitter uvukao u domaće novinarstvo, odnosno kojim metodama korištenja twittera jedan domaći novinar može ostvariti profesionalni napredak na dobrobit svojih čitatelja...
Nekoliko mjeseci ranije, u magazinu PlanB objavljen je članak Twitter novinarstvo u kojemu se prvi put u Hrvatskoj počinje ozbiljnije razmatrati taj fenomen.
S razmakom od nekoliko godina, kada Twitter više nije “ono nešto na internetu”, već je u svakodnevnoj uporabi velikog broja ljudi te tvrtki (a posebice medija) možemo analizirati koliko se twitter uvukao u domaće novinarstvo, odnosno kojim metodama korištenja twittera jedan domaći novinar može ostvariti profesionalni napredak na dobrobit svojih čitatelja…
Kako možete Twitter koristiti u novinarstvu?
Breaking news
Kako god okrenete, bilo da tviteraši ‘probiju’ breaking news na Twitteru ili to učine novinari prema tviterašima, Twitter je brži od svih klasičnih medija, uključujući I sve brže news portale. Zašto? Vrlo jednostavno. U klasičnom novinarstvu, informacije ne padaju s neba, kao što to neupućeni vole vjerovati, već se dobivaju s terena, u izravnom kontaktu s ljudima. Twitter su ljudi koji su ‘svaki na svom terenu’, pa kad se nešto dogodi u blizini, a od velikog je značaja, kao što to breaking news u pravilu bude, oni će o tome tvitati.
Praćenjem timelinea vrlo ćete vjerojatno naići na pregršt zanimljivih informacija, objavljenih u realnom vremenu. Drugim riječima, novinari bi na tviteraše, u najpozitivnijem mogućem smislu, trebali gledati kao na svoje produžene i dalekosežne ruke. Primjera radi, tviteraš @rjasmin za vrijeme poplave Save u Zagrebu postavio je fotku i video na twitter koju je Jutarnji prenio. S druge strane, novinarski breaking news će se najbrže proširiti Twitterom (izuzev TV-a i radiopostaja) pa bi novinari baš tu trebali tražiti svoju publiku.
Otkrijte trendove
Činjenica je da novine stvaraju trendove. Ali za stvaranje i promicanje trendova trebaju osnove. Njih je pak veoma lako naći na tviteru. Struktura aktivnih tviteraša je na veoma visokoj razini. Znamo da je riječ o u pravilu obrazovanim ljudima širokih interesa, a upravo od takvih osoba se trendovi i šire. Prateći komunikaciju i interes tviteraša, iskusniji novinar može na vrijeme ‘nanjušiti’ trend koji se pojavljuje.
Bilo da je riječ o nekom zanimljivom sociološkom fenomenu ili trendu u poslovanju. Drugim riječima, twitter je neiscrpan izvor tema za novinare. Koji u pravilu trebaju samo dobro slušati. S druge strane, osim što ih primarno prate, novine ponekad, u kontekstu svoje društvene aktivnosti, stvaraju vlastite trendove. Twitter je odličan test poligon za promatranje feedbacka, odnosno uspješnosti i izvedivosti neke ideje.
Izjave? Imamo ih
Kraljicu novinarske forme – reportažu – nemoguće je napisati bez ljudi. Bez sugovornika, stvarnih osoba sa stvarnim iskustvima. Novinari se ponekad nađu u nezgodnoj situaciji kada na ulici trebaju pronaći pet osoba iz istog miljea, istog zaposlenja, istog problema… Twitter tu potragu olakšava.
Dat ću primjer vlastitog članka o uspješnim internetskim poduzetnicima koji rade za strance, objavljenog u tjedniku Globus. Trebalo mi je otprilike sat vremena da na Twitteru nađem desetak sugovornika. Istina, možda bi mi dulje trebalo da putem twittera pronađem deset umirovljenika ili poljoprivrednika, ali bi ih zasigurno našao. Networking, umreženost koju twitter nudi treba iskoristiti. Opet, kažem, na obostrano zadovoljstvo.
Korekcija informacija?
Nije grijeh prenijeti netočnu informaciju. Događa se svakodnevno. Riječ je o statističkoj, ljudskoj pogrešci. Grijeh je ignorirati ispravak. U klasičnom novinarstvu, u tiskanim medijima, ispravak se može objaviti naknadno, ali je šteta mnogo veća. U online medijima, greške se u pravilu mogu promijeniti u realnom vremenu. Tviteraši prate medije, čitaju, informiraju se i, najvažnije od svega, nastupaju kao snažna kolektivna inteligencija, odnosno pamet. Provedena anketa pokazala je kako su tviteraši fakultetski obrazovani te obožavaju svoje gadgete.
No, najbolje od svega, oni nisu pasivni promatrači. Ako im otvorite komunikacijski kanal prema sebi, oni će ga koristiti. Ako objavite netočnu informaciju, u kratkom će vas roku ispraviti. Greška u toj komunikaciji počiva samo na jednoj stvari – povrijeđenom egu. Što novinara – što tviteraša koji se postavlja kao ‘sveznalica’. Zabluda je da postojimo mi (novinari) i vi (publika). Mi smo samo dio vas.
Promoviraj se nježno
Latinska izreka da je ‘neukusno pričati o sebi samom’ možda je ‘držala vodu’ prije 300 godina. U današnjem svijetu biznisa i medija, samopromocija je elementarni modus operandi svakog brenda, pa tako i onog osobnog, novinarskog. Stvaranje vjerne publike misija je svakog novinara i medija. Poštivajući pravila komunikacije i odnosa na twitteru, svaki kvalitetan novinar može stvoriti svoju listu followera, odnosno publike na koju se može pouzdati. Ako se pravilno koristi, twitter je neobično snažna platforma za samopromociju.
Znate li još neke načine kako se Twitter može iskoristiti u novinarstvu? Što mislite o navedenima?