Nekoliko mojih prijatelja lajkalo je novi tekst Olega Maštruka na Bugu, koji sa sjetom govori o dva diva: ukrajinskom golemom avionu Antonov i transformatoru tvrtke Končar električni transformatori, koji će se upravo ovim avionom prenijeti na Filipine...
Nekoliko mojih prijatelja lajkalo je novi tekst Olega Maštruka na Bugu, koji sa sjetom govori o dva diva: ukrajinskom golemom avionu Antonov i transformatoru tvrtke Končar električni transformatori, koji će se upravo ovim avionom prenijeti na Filipine.
Slažem se s osnovnom premisom: ljude je premalo briga za ovaj značajan događaj, a previše briga za raznorazne trivijalnosti, tipa koji je nogometaš i za koliko novaca prešao u koji klub. Upitan dio je:
KPT se vodi i sklapa poslove isto kao i prije trideset ili četrdeset godina. Je burazi, recite vi što hoćete, ali sve što u ovoj zemlji vrijedi ili je vrijedilo (ali je rasprodano) stvoreno je u vrijeme vaših očeva i djedova. Sada svi skupa u očaju od šačice startupa i njihovih aplikacija za mobitele od po dolar i dvajspet centi očekujemo da nas dignu iz pepela, zaposle stotine tisuća mladih (i starih) i dokinu kataklizmičku nezaposlenost, čak i među generacijama koje, zbog jedne druge katastrofe – demografske – zapravo nikada nisu bile brojčano manje i po tom parametru lakše zaposlive.
Prilično je nevjerojatno vidjeti ovakvu tvrdnju od nekoga tko godinama piše za razne IT tiskovine. Da, to što Končar radi je lijepo, ali iskreno, to je jedna firma sa prilično ograničenim kapacitetima zapošljavanja, a sumnjam da će u Hrvatskoj niknuti deset novih firmi koje će proizvoditi tu vrstu transformatora.
Veliko tržište s velikim potencijalom za zapošljavanje
S druge strane, tržište mobilnih aplikacija je OGROMNO. Pretpostavlja se da će narasti na 143 milijarde dolara u 2016. Pametni telefoni preuzimaju tržište i njihov udio će prema svim procjenama rasti i idućih nekoliko godina.
U Hrvatskoj ima mnoštvo uspješnih tvrtki koje se bave razvojem mobilnih aplikacija, i sve su u posljednjih par godina iskusile velik rast – nabrojat ću samo dvije velike, Pet Minuta i Infinum, ali ima ih na desetke.
Bez da ulazim u definiciju startupa, koja je ionako danas na klimavim nogama, mogu reći da znam i pregršt ljudi u Hrvatskoj koji su razvili neku aplikaciju za iOS ili Android i od toga sasvim lijepo žive. Ima domaćih priča o uspjehu i vani, ali ima ih i tu, i oni plaćaju porez i doprinose našoj otužnoj ekonomiji. Razvojnih programera mobilnih aplikacija treba u Hrvatskoj više nego ikad. Po mojoj procjeni, nekoliko stotina godišnje. Provjerite stranice za zapošljavanje, vidjet ćete koliko firmi konstantno traži iOS ili Android developera.
Appovi prije Končara
Ukratko, prije će nas mobilne aplikacije izvući iz krize nego transformatori – uz svu čast i dužno poštovanje Končaru koji i sam pratim i poznajem kao jednu od najboljih domaćih proizvodnih firmi.
Da odmah razbijem i još jedan suludi mit koji sam vidio na fejsbuku – a to je da je tehnologija koja prethodi nekoj drugoj više vrijedna. Dakle, da parafraziram određene Facebook komentare: “Končar radi transformatore, koji proizvode struju, a za mobitele treba struja, pa dakle Končar više vrijedi i značajniji je od tvrtki koje razvijaju mobilne aplikacije.” Po toj logici HEP i INA će, valjda, pokrenuti našu ekonomiju.
To je totalna bedastoća. Nema ništa loše u proizvodnji struje, kopanju ugljena, crpljenju nafte, no to ne znači da je razvoj mobilnih aplikacija neka igrarija kojom se bavi samo neozbiljna klinčadija.
Preneseno s osobnog Google+ bloga uz dopuštenje autora.