Paušalni obrti postali su velik kamen spoticanja nekoliko uključenih strana na hrvatskoj gospodarskoj sceni. Nažalost, mnoge od njih su odbile podijeliti svoje komentare s nama, zato prenosimo onu prosječnog paušalca u ovoj priči.
Ako radite u Hrvatskoj sigurno vam nije promakla najnovija hajka na paušalne obrte. Sve je počelo od tzv. “prikrivenog nesamostalnog rada”, koji se usko veže uz freelancere iz IT industrije i mogućnost zaobilaženja velikih davanja – na još veće plaće.
Upitnik Porezne uprave koji je trebao pronaći i spriječiti prikriveni nesamostalni rad, ili točnije – utajeni porez, a koji je krenuo u opticaj u jesen 2021. urodio je plodom. Na vrata pojedinih paušalaca stigle su prve opomene o neplaćenim doprinosima i porezima.
Međutim, razmjer nelogičnosti po kojima je određenim osobama stiglo upozorenje svakim danom je sve veći. Jer, kako već mnogi znaju – kriteriji što je zapravo prikriveni nesamostalni rad nisu dovoljno dobro definirani. Podložni su interpretacijama. Najljepše to ocrtava ova zgodna inačica upitnika.
Jedan od glavnih kriterija upitnika (točan upitnik Porezne uprave možete preuzeti ovdje) po kojima se prosuđuje je li nešto prikriveni rad jest pitanje: Postoji li isplatitelj primitaka čije isplate čine 50% ili >50% vaših ukupnih primitaka? Upravo je to pitanje na koje svaki paušalac u upitniku mora dati odgovor i ako je on pozitivan (što se u razgovoru s mnogima ispostavlja da većinom jest, čak i kada imaju više klijenata), paušalac ima veliku šansu dobiti rješenje da obrt koristi za prikriveni nesamostalni rad. No, to je samo jedan od kriterija na koji Porezna obraća pozornost – i veći problem je u njihovoj interpretaciji nego samim pitanjima. Kako su istaknuli i u svom otvorenom pismu, inicijativa paušalnih obrtnika smatra da je proizvoljna evaluacija kriterija od slučaja do slučaja netransparentna i pogrešna – te pozivaju na bodovanje.
O cijeloj ovoj situaciji pričali smo s paušalnim obrtnikom koji želi ostati anoniman pa ćemo ga jednostavno nazvati Ivan. Pričali smo i kontaktirali i druge aktere iz relevantnih udruženja i IT tvrtki, ali i računovođe koji su u direktnom kontaktu s paušalcima – nažalost – nitko nije htio komentirati ili izaći u javnost s komentarima koje smo dobili.
Kako je tekla priča koja je završila dugom od 100.000 kuna?
Ivan je svoj obrt otvorio 2020. i ubrzo je sklopio ugovor s klijentom iz SAD-a s kojim je radio 6 mjeseci te uprihodio 75% ukupnih godišnjih prihoda. Također, u istoj godini imao je desetak klijenata osim tog većeg. Tijekom listopada 2021. dobio je Upitnik o nesamostalnom radu iz Porezne na kojeg je odgovorio iskreno te je priložio i ugovor:
Na to je došao zapisnik koji analizira ugovor te uzima stavke uobičajene za poslovni odnos koje pismeno ili prešutno imam sa svim klijentima te ih označava kao kriterije nesamostalnog rada.
“Podnosite li isplatitelju primitaka izvješća o dinamici izvršenja posla?”, jedno je od pitanja, naglašava Ivan, čiji odgovor služi kao kriterij nesamostalnog rada. Svi, pa tako i firme ako imaju dogovor da su plaćeni po satu – u računima navode taj broj sati, službeno stvaraju izvješća o dinamici izvršenja posla:
S ovom stavkom, koja je jedan od 9 ključnih potkriterija vi ste prikriveno zaposleni ako imate sastanke s postojećim klijentom. Kako god bilo, tu sam stavio da – jer imao sam klijente i slao sam sate na računu.
U zapisniku je zaključeno kako svi Ivanovi klijenti spadaju pod paušalni obrt osim tog jednog i nikakva se davanja na njega ne priznaju:
Znači, kompletna uplata tog klijenta je uzeta kao da mi je uplaćen Bruto 2 i tamo je raspisana tablica po kojoj piše koliko si oni uzimaju. U mom slučaju to je nešto ispod 100.000 kuna.
“Kriteriji po kojima se određuje tko je nesamostalno zaposlen nisu logična…”
Paušalni obrt trebao je biti najjednostavniji oblik poslovanja, ali danas vidimo da za isti nema jasnog okvira pravila, objašnjava nam Ivan:
Prodana je priča da su paušalni obrti jedno, a sada retroaktivno se apliciraju druga pravila. Kriteriji po kojima se određuje tko je nesamostalno zaposlen nisu logična jer se stavke iz poslovnih odnosa i ugovora o radu preklapaju, ali prije svega je nelogičan kriterij u kojem ako 50% prihoda dolazi iz jednog mjesta – automatski znači da si kod istih zaposlen. To nikako nije istina.
Poduzetnicima je sigurno poznato pravilo 80/20 koje ocrtava čestu situaciju na tržištu – kako 20% klijenata daje 80% prihoda. Po ovome takve tržišne tekovine nisu uzete u obzir.
Iz Glasa poduzetnika, u svom pozivu Poreznoj da zaustavi udar na paušalne obrte, također navode kako je kriterij uprihođenja više od 50% iznosa od jednog klijenta neobjektivan jer postoje primjeri tvrtki na tržištu gdje im samo jedan klijent nosi najveći udio prihoda. Uz to, navode i primjer prema kojemu je ministarstvo nekoga prikriveno zaposlilo:
Primjerice, IT firme iz afere Žalac koja je preko 90% prihoda uprihodila od ministarstva te godine, iznos od 13,5 milijuna kuna za usluge, a ima jednog jedinog zaposlenog? Je li tu plaćen porez na dohodak?
Također, objašnjavaju i nelogičnost samog poteza:
Uopće se ne vodi računa o činjenici da svaki paušalni obrtnik sam ulaže u vlastitu opremu, i hardver i softver (ne ulaže klijent u njegovo ime), samostalno traži nove klijente te se izlaže riziku pronalaska posla odnosno pada potražnje za svojim uslugama.
Osim toga, njegov klijent, makar bio i jedini sa 100% udjela u prihodima, ne plaća bolovanje niti preko njega obrtnik ostvaruje pravo na godišnji odmor ili bilo koja druga prava iz Zakona o radu.
“Želimo jasne kriterije i jasna pravila igre!”
Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika, na kraju apela Poreznoj istaknuo je kako je “nedopustivo od strane Porezne uprave, a mimo ikakvih jasnih kriterija, napadati paušalne obrtnike i ići s enormnim kaznama na bazi proizvoljnih zaključaka.”
Tražimo jasne kriterije i jasna pravila igre, te da nas se napokon pusti da radimo i živimo, tražimo li previše?
Previše se toga možda već dogodilo.
Iz Glasa poduzetnika (GP) ističu kako su paušalci najčešće osobe koje ostvare prihod do 300 tisuća kuna godišnje, a nakon odbijanja troškova rada za klijenta direktno, uprihode možda pola od toga iznosa. Ako Porezna sa svojim rješenjem paušalcima uzme dodatnih 90 tisuća kuna, dovodi se u pitanje isplativosti čitave životne odluke paušalaca da pokrenu samostalno poslovanje.
Uz to, GP vidi opasnost registriranja tih brojnih obrta u inozemstvu umjesto u Hrvatskoj zbog čega će proračun uprihoditi puno manje nego da su te tvrtke ostale u Hrvatskoj.
Ivan nije ni prvi ni zadnji koji je počeo o tome ozbiljno razmišljati.
“…aktivno sam počeo gledati opcije za odlazak iz Hrvatske…”
Ivan očekuje kako bi “loptanje” sa žalbama na rješenje Porezne uprave moglo potrajati pa će nastaviti nuditi svoje usluge preko obrta jer od nečega ipak mora živjeti:
Bez obzira na ishod ove priče, aktivno sam počeo gledati opcije za odlazak iz Hrvatske jer ovo nije okruženje za sigurno poslovanje. Sama činjenica da se ogroman broj obrtnika bavi s poreznom i upitnicima, a velika većina nema baš nikakve veze s prikrivenim zaposlenjem je direktan negativan utjecaj na ekonomiju.
Neosporivo je kako su paušalni obrti super stvar, dodaje Ivan – manja su davanja pa je i manje prepreka da se više ljudi okuša u vlastitom poslu što znači da više ljudi ima priliku da naraste na veću razinu poslovanja, smatra. U njima vidi stepenice za razvoj ekonomije:
Od ove situacije gdje svi mi imamo dojam da nas se pokušava iscIjediti treba odmah stati na kraj jer će napraviti kontra efekt gore navedenog. Manje ljudi će htjeti pokušati pokrenuti nešto svoje jer je rizik veći, a i nepoznat.
Prvi korak paušalaca
Na inicijativu paušalnih obrtnika, 15. veljače pripremljeno je Otvoreno pismo paušalnih obrtnika koje će po skupljanju potpisa stići na adresu Vlade RH i Ministarstva financija.
Osim što su u pismu predstavili nelogičnosti i svoje zabrinutosti, u pismu su izneseni i prijedlozi za popravljanje ove situacije:
- Jasno određivanje i kvantificiranje kriterija po sistemu bodovanja
- Ukidanje kriterija većinskog isplatitelja, koji kriterij je korišten od strane Porezne Uprave pri formulaciji Upitnika NR kao temeljni kriterij za određivanje nesamostalnog rada, i posljedičnoj procjeni inspektora pri sastavljanju zapisnika i rješenja
- Ukidanje čl. 32. i Pravilnika o porezu na dohodak.
- Odustajanje od retroaktivnog kažnjavanja (tj. naplate poreza i doprinosa za prethodni period u kojem kriteriji nisu bili jasni i transparentni, pa i nadalje, sve dok se kriteriji jasno odrede) kroz sada pokrenute porezne nadzore.
- Mijenjanje zakonskih odredbi prema kojima, u slučajevima u kojima se utvrdi prikriveni nesamostalni rad, posljedice snosi isključivo porezni obveznik – prikriveni radnik, dok se poslodavac eventualno tereti kao jamac platac.
- Savjetodavno postupanje Porezne uprave.