Umjetna inteligencija radikalno mijenja način na koji se razvija softver, a s njom se mijenja i uloga product dizajnera, developera i cijelih product timova.
U novoj epizodi Netokracijinog podcasta razgovaramo o tome kako umjetna inteligencija mijenja način na koji gradimo digitalne proizvode i što to znači za product dizajnere, developere i product timove. S Dinom Balenom iz Infobipa analiziramo zašto klasični procesi razvoja softvera više ne funkcioniraju jednako kao prije i kako AI ubrzava razvoj proizvoda.
U drugom dijelu epizode osvrćemo se i na odnos umjetne inteligencije i vojne industrije, ali i na šire tehnološke trendove koji oblikuju industriju.
Ne sluša vam se ili ne gleda? Zahvaljujući AI-ju, donosimo najvažnije momente!
Kako AI mijenja product design i razvoj softvera
Marin: Digitalne proizvode desetljećima smo gradili kroz ekrane, izbornike i unaprijed definirane tokove. Navigacija je bila temelj logike korisničkog sučelja – klik po klik do željenog rezultata. No pojavom AI chat sučelja pojavljuje se nova ideja: razgovor umjesto navigacije. Danas svi znamo kako koristiti većinu aplikacija. Bankarska aplikacija, primjerice, ima tri koraka za transfer novca – odabir primatelja, iznos i potvrda.
Dino: To je tipičan primjer softvera kakav smo gradili desetljećima. Dizajneri i product manageri pretpostavljali su kako će korisnik koristiti aplikaciju i na temelju tih pretpostavki gradili flow. Ali problem je što svaki novi feature čini softver sve složenijim. Svaka nova funkcionalnost dodaje sloj kompleksnosti. S vremenom se korisnici suočavaju s aplikacijama koje imaju stotine opcija, a mnoge od njih nikada ne koriste.
Može li AI chat sučelje riješiti taj problem?
Marin: AI chat sučelja nude alternativu – korisnik samo napiše što želi napraviti.
Dino: To doista smanjuje kompleksnost. Umjesto da tražiš opciju u aplikaciji, samo napišeš upit i dobiješ odgovor. No ta sučelja imaju i tri nova problema. Prvo je vidljivost. U klasičnoj aplikaciji vidiš dashboard i sve informacije na jednom mjestu. U chatu vidiš samo ono što si upravo pitao.
Marin: Drugi problem?
Dino: Otkrivanje. U klasičnom sučelju možeš istraživati opcije kroz navigaciju. U chatu, ako ne znaš što pitati, ta funkcionalnost za tebe ne postoji. Na kraju imamo orijentaciju. U klasičnim aplikacijama znaš gdje si – imaš navigaciju, breadcrumbse. U chatu toga nema. Sve nestaje nakon nekoliko poruka.
Generativna sučelja: spoj klasičnog i AI pristupa
Marin: Ako ni klasični UI ni chat nisu idealni, postoji li treći model?
Dino: Trenutno se eksperimentira s generativnim korisničkim sučeljima. To su sučelja koja se prilagođavaju korisniku u trenutku.
Marin: Znači nešto između statičnog UI-a i AI-a?
Dino: Upravo tako. Imaš osnovni kostur aplikacije – navigaciju i strukturu – ali sadržaj se dinamički generira ovisno o kontekstu i namjeri korisnika.
Marin: Primjer?
Dino: U ponedjeljak možda želiš vidjeti određeni dashboard. Sustav to zapamti. U petak radiš drugi tip posla i sučelje se automatski prilagođava.
Kako AI mijenja način razvoja softvera
Marin: Ako se sučelja generiraju dinamički, kako to mijenja rad product timova?
Dino: Drastično. Do sada su dizajneri bili brži od inženjera, mogli su napraviti mockup za nekoliko dana, dok je razvoj trajao tjednima ili mjesecima.
Marin: A sada?
Dino: S AI alatima inženjer može izgraditi funkcionalni feature u jedno popodne. Dizajneri više nisu najbrži dio procesa.
Marin: To znači da se proces razvoja mora promijeniti.
Dino: Točno. Timovi sve manje slijede rigidne procese poput “double diamonda”. Umjesto toga fokus je na brzom eksperimentiranju i prototipovima.
Prototip postaje novi brief
Marin: Nekada su product manageri pisali detaljne specifikacije.
Dino: Danas prototip često zamjenjuje specifikaciju. Umjesto dokumenta od 20 stranica, napraviš funkcionalni prototip i vidiš radi li ideja.
Marin: Koliko to ubrzava proces?
Dino: Ono što je nekad trajalo dva ili tri mjeseca, sada može trajati nekoliko dana.
Nova uloga product dizajnera
Marin: Ako AI preuzima dio posla, što onda rade dizajneri?
Dino: Manje vremena provode na izradi artefakata poput mockupova, a više na donošenju odluka i evaluaciji rješenja.
Marin: Znači više strategije, manje crtanja?
Dino: Upravo tako. Dizajneri postaju partneri u razvoju proizvoda, rade zajedno s inženjerima i product managerima od početka do kraja.
Marin: A što je s programiranjem?
Dino: Nekada sam mislio da dizajneri ne moraju znati kodirati. Danas mislim da bi trebali znati barem osnovni frontend.
Marin: Zašto?
Dino: Zato što mogu sami implementirati promjene. U Infobipu smo u pilot projektu omogućili dizajnerima da pišu kod i već su napravili više od 50 izmjena u korisničkom sučelju.
Tko će imati prednost u AI eri
Marin: Ako svi imaju pristup istim AI alatima, što će razlikovati dobre timove od prosječnih?
Dino: Četiri stvari: znati što graditi, završiti to do kraja, preuzeti odgovornost i učiti brže od drugih. AI može ubrzati izgradnju proizvoda, ali ne može odlučiti što vrijedi graditi. Tu i dalje dolazi ljudska prosudba.
Kakve dizajnere industrija sada traži
Marin: Kakvi će se dizajneri najviše tražiti u budućnosti?
Dino: Dvije skupine. Prva su snažni generalisti – ljudi koji razumiju dizajn, ali i tehnologiju i vole eksperimentirati. Druga su vrlo specijalizirani stručnjaci – primjerice interaction ili motion dizajneri koji mogu donijeti vrhunsku kvalitetu.
Marin: Zanimljivo je da neki u industriji ponovno zapošljavaju i juniore.
Dino: Da, jer oni nisu opterećeni starim procesima i lakše eksperimentiraju s novim tehnologijama.
