Europa želi smanjiti ovisnost o Googleu, Amazonu i Microsoftu. Zvuči kao ambiciozan plan, ali postavlja se pitanje: ima li Europa uopće čime zamijeniti tehnološke divove na kojima danas počiva velik dio njezine digitalne infrastrukture?
U ovoj epizodi razgovaramo o novom europskom planu za tehnološku neovisnost, CHIPS Actu 2.0 i tome što bi takve promjene mogle značiti za domaću IT industriju. Nakon toga analiziramo novo istraživanje koje otkriva koliko su zemlje srednje i istočne Europe spremne za eru umjetne inteligencije i zašto se Hrvatska po nekim ključnim pokazateljima nalazi pri samom dnu ljestvice.
Ne sluša vam se ili ne gleda? Zahvaljujući AI-ju, donosimo najvažnije momente!
EU želi izbaciti Big Tech, no može li bez njega?
Marin: Europa želi izbaciti Big Tech, ali pitanje je možemo li mi uopće bez njih?
Nikolina: Baš u tome i je problem. EU već neko vrijeme shvaća da joj za vratom puše velika prijetnja sa Zapada. I to ne samo u smislu tehnologije, nego i kontrole nad podacima.
Marin: Znači nije u pitanje samo inicijativa “ajmo malo domaće”, nego ozbiljna strategija?
Nikolina: Upravo to. Gleda se kako smanjiti ovisnost o američkom cloudu, čipovima i AI infrastrukturi. Jer kad ti bolnice, energetske mreže i javne usluge ovise o tuđoj tehnologiji, to je pitanje sigurnosti.
Marin: Zvuči logično. I malo zastrašujuće.
Nikolina: Jest. Zato i dolazi taj novi val entuzijazma oko toga da razvijemo svoja rješenja i infrastrukturu i izbacimo Big Tech iz priče. Sve to kao dio regulative koju ćemo znati kao CHIPS Act 2.0, dosta hrskavi naziv.
Marin: Hrskavo zvuči, da.
Nikolina: Ali realnost je još hrskavija. Amazon, Microsoft i Google drže više od 60 posto tržišta. To je ozbiljna dominacija koju se ne može tek tako isključiti.
Što to znači za Hrvatsku?
Marin: Gdje smo mi u cijeloj toj priči?
Nikolina: Naše bi IT tvrtke mogle profitirati. Ako EU krene ozbiljno favorizirati europsku infrastrukturu, a najavljuju kako će se samo takva priznavati na javnim natječajima, hrvatske IT i cloud tvrtke mogu dobiti priliku.
Marin: Koje točno?
Nikolina: One koje mogu hostati podatke u EU, koje imaju pravnu i operativnu kontrolu u Europi i koje su usklađene s GDPR-om, NIS2 i DORA-om. Prilika je to i za data centre, a bit će tu i EU natječaja, grantova,… Big Tech će tražiti europske partnere…
Marin: Ali…
Nikolina: Ali imamo problem kapitala. I problem skale. I problem što mnogi naši proizvodi i dalje ispod haube imaju AWS, Azure i slično. Dakle, nije baš da samo promijeniš pločicu na vratima i odjednom si europski cloud gigant.
Marin: Da, to je taj mali, temeljni problem.
AI spremnost: tko je na vrhu, a tko je pri dnu?
Marin: Druga tema epizode je istraživanje o AI spremnosti srednje i istočne Europe. I tu ima zanimljivih rezultata.
Nikolina: Ajde, reci nešto dobro.
Marin: Veličina države nije presudna. Na vrhu su Estonija, Litva i Slovenija. Poljska je odmah iza.
Nikolina: Bravo susjedi, bravo baltičke države.
Marin: Estonija je jaka u digitalnoj upravi i primjeni AI-ja u gospodarstvu. Slovenija u STEM-u i istraživanju. Litva u otvorenim podacima i tržištu rada. Poljska ima istraživačku snagu i masu stručnjaka.
Nikolina: A mi?
Marin: Mi smo, nažalost, jako loše prošli u upravljanju i institucionalnoj spremnosti za AI.
Nikolina: A neee.
Marin: Estonija ima 73 boda od 100, Hrvatska 27.
Nikolina: Brukica.
Marin: I autori istraživanja kažu da će se jaz možda još povećati kad AI Act krene ozbiljnije živjeti. Zemlje koje već imaju uredno regulatorno okruženje lakše će privlačiti investicije.
Nikolina: Znači nije dosta da napišeš AI strategiju i staviš je u ladicu.
Marin: Upravo to. Treba institucija koja to može provesti. Inače sve ostane na papiru.
Hrvatska ima ljude, ali nema sustave
Nikolina: E sad, nije sve tako crno. Cijela regija ima potencijal.
Marin: Da, tehnički kadar postoji, obrazovanje nije loše, infrastruktura napreduje.
Nikolina: Ali ako nemaš kapital i ako nemaš jak sustav, teško ćeš taj potencijal pretvoriti u stvarnu prednost.
Marin: Drugim riječima, možemo biti zanimljivi, ali još uvijek ne i dovoljno moćni.
Nikolina: Tako nekako.
Logitech i MX Master 4
Marin: Usput, Logitech je predstavio MX Master 4.
Nikolina: Nova je to generacija produktivnog miša. Precizan, udoban, pametan, s haptičkim odazivom.
Marin: Dakle, miš koji zapravo radi nešto više od klikanja.
Nikolina: Da, i ima Action Ring s osam funkcija koje možeš prilagoditi kako ti odgovara. A odnedavno to radi i na Windowsu 11.
Flop: kad se podaci relativiziraju
Nikolina: Moj flop je kad ljudi relativiziraju krađu podataka. Kao, “pa što sad što su ti uzeli OIB i adresu?”
Marin: To su ti najosnovniji i najvažniji podaci.
Nikolina: Da, i ne, nije to bezazleno. Ljudi ponekad stvarno ne shvaćaju koliko su osobni podaci osjetljivi i to ne samo zbog hakera, već i zbog bolesnih umova.
Marin: Moj flop ide u istom smjeru, ali s druge strane. AI infrastruktura postaje preskupa. Sad i Amazon diže milijarde za AI infrastrukturu. Velika je to utrka u kojoj sve više prevladava pitanje tko ima više struje, čipova i novca.
Nikolina: A to onda osjete i obični ljudi kroz skuplje komponente i skuplju infrastrukturu.
Marin: Tako je. Nitko nije rekao da će AI biti jeftin sport.
Top: Slovenija i Claude Fable Five
Marin: Moj top je vijest da je Nvidia kupila Kumo AI, a jedan od suosnivača je Slovenac Jure Leskovec.
Nikolina: E to je lijepo čuti. Moj top je Claude Fable Five, model Mythosa koji je developerima razvukao osmijeh do ušiju. I još igra Pokemon FireRed kao veliki.
Marin: Pa naravno. Ako može to, onda valjda može i ozbiljan posao.
