Lani je tržište potrošačkog AI-ja vrijedilo oko 12 milijardi dolara. Toliko Netflix ostvari prihoda u jednom kvartalu. Zašto je monetizacija umjetne inteligencije slabašna? Odgovore nam donosi Branko Kranjčević, direktor marketinga u Brightu.
Umjetna inteligencija u posljednje dvije godine dominira poslovnim razgovorima, tehnološkim konferencijama i investitorskim izvještajima. Međutim, kada se ukloni sloj hypea, postaje jasno da monetizacija AI alata trenutno zaostaje za očekivanjima i to ozbiljno.
Tržište puno korisnika, ali bez prihoda
ChatGPT je u lipnju 2025. obradio 2,6 milijardi poruka dnevno. No, istraživanje National Bureau of Economic Research pokazuje da je samo 2,1% tih poruka bilo kupovno relevantno. Primjerice, upiti tipa „preporuči laptop ispod 1.000 dolara“. To znači da je globalno riječ o 5,5 milijuna potencijalnih kupaca dnevno, što je vrlo ograničeno tržište s obzirom na veličinu korisničke baze.
Još veći problem je niska stopa plaćanja: samo 3% korisnika ChatGPT-ja ima pretplatu, a tek 5% tjedno aktivnih korisnika ostavlja bilo kakav prihod. Dakle, usprkos impresivnim brojkama korištenja, monetizacija ostaje minimalna.
Zašto monetizacija ne funkcionira?
Razloga je nekoliko:
- Niska jasnoća vrijednosti – gotovo 48% odraslih Amerikanaca priznaje da ne zna što AI alati konkretno rade, a većina korisnika ne razlikuje konkurentske brendove.
- Prekomplicirani modeli cijena – krediti, tierovi, freemium modeli i stalne promjene planova stvaraju konfuziju i otežavaju konverziju korisnika u pretplatnike.
- Nedostatak diferencijacije – većina AI alata nudi slične funkcionalnosti, što otežava opravdavanje viših cijena i stvara pritisak na marže.
Konzultanti: visoke cijene, plitka izvedba
Wall Street Journal je nedavno u članku “How the AI Boom Is Leaving Consultants Behind” pokazao kako se i konzultantske kuće bore s monetizacijom AI-ja. Velike firme pozicionirale su se kao ključni partneri za AI transformacije, no realnost na terenu je drugačija.
Mnogi klijenti žalili su se kako plaćaju skupe sate, ali dobivaju generička rješenja temeljena na dostupnim generativnim alatima. Isto tako, nedostaje dubina i specifičnost u isporuci.
Konzultanti se često oslanjaju na iste modele koje i korisnici sami mogu koristiti, bez stvarnog strateškog doprinosa. Umjesto da donesu diferencijaciju i dodanu vrijednost, konzultantski projekti u AI području često postaju „premium omot“ za ono što GenAI ionako radi.
Za klijente to znači dvostruki problem: plaćaju visoke cijene, a rezultat je minimalno iznad onoga što sami mogu dobiti korištenjem standardnih AI alata.
Makro slika: rast stagnira, gubici rastu
Globalno tržište potrošačkog AI-ja vrijedilo je oko 12 milijardi dolara prošle godine. Iako zvuči veliko, to je razina prihoda koju Netflix ostvari u samo jednom kvartalu.
Istovremeno, većina AI kompanija posluje s ogromnim gubicima:
- Perplexity mjesečno gubi oko 7 milijuna dolara.
- xAI (Grok) generira 41 milijun dolara prihoda, ali bilježi gubitke od gotovo 1 milijardu dolara mjesečno.
- Anthropic preživljava gotovo isključivo na temelju enterprise ugovora.
- Microsoft Copilot i Google Gemini susreću se s problemom kompleksnosti i niskog stvarnog korištenja u svakodnevnom radu korisnika.
Istodobno, korištenje AI alata u Sjevernoj Americi i Europi pokazuje znakove stagnacije, što investitorima šalje zabrinjavajući signal.
Kratkoročno razočaranje, dugoročno nužnost
Ako se promatra kratkoročno, AI je trenutačno loš biznis: niska stopa konverzije korisnika u pretplatnike, nejasna diferencijacija i značajni mjesečni gubici. Međutim, dugoročno gledano, AI ostaje strateški nužna investicija.
Pitanje za investitore i menadžere nije „isplati li se AI sada“, već koji će se igrači održati na tržištu i razviti održiv poslovni model. Većina će vjerojatno nestati ili biti akvizirana, ali nekolicina će postati temeljne kompanije budućeg digitalnog ekosustava.
Za poslovne odluke to znači:
- ulagati oprezno, s jasnim razumijevanjem trenutnih limita,
- fokusirati se na konkretne use-caseove koji donose stvarnu vrijednost korisnicima,
- pratiti diferencijaciju i brendiranje, jer će upravo tu ležati granica između pobjednika i gubitnika.
Iako brojke korištenja izgledaju impresivno, monetizacija AI alata i dalje je minimalna, a konzultantske kuće često naplaćuju premium cijene za rješenja koja ne idu dublje od generičkog GenAI outputa.
Wall Street Journal je jasno upozorio da konzultanti riskiraju ostati „iza krivulje“, jer sve više klijenata prepoznaje razliku između stvarne strategije i skupog „omota“.
No, ni industrija ne treba zaboraviti da transformacija neće doći preko noći. Kako piše Harvard Business Review u članku “The AI Revolution Won’t Happen Overnight”, tehnološke revolucije u praksi se odvijaju sporije nego što to hype sugerira. Organizacije se kreću vlastitim ritmom, s infrastrukturnim ograničenjima, otporom zaposlenika i složenim procesima usvajanja.
To znači da je pred AI industrijom dvostruki izazov: pokazati stvarnu vrijednost korisnicima i pritom imati strpljenja. Oni koji u sljedećim godinama uspiju povezati tehnološke mogućnosti s jasnim poslovnim ishodima i realnim tempom transformacije bit će pobjednici.
Svi ostali ostat će primjer kako je „revolucija“ ponovno bila sporija, skuplja i teža nego što se u prvim valovima činilo.
