Koji megatrendovi mijenjaju naše gradove i kako se mijenja naš način poimanja, primjerice, javnog prijevoza ili radnog prostora, na današnjoj radionici Weekend Media Festivala govorila je Slavica Habjanović iz kompanije Hassell.
Na današnjoj radionici Weekend Media Festivala “Megatrendovi koji tresu gradove u kojima živimo i zašto bi nam trebalo biti stalo” predstavljena je problematika vezana uz urbanizaciju i megatrendove koji će obilježiti naš način života u idućih par desetljeća. Naime, ako se nastavi trend trenutnog rasta stope urbanizacije, do 2050. godine dvije trećine stanovništva živjet će u gradovima koji će se morati prilagoditi ne samo velikom broju stanovnika, već i njihovim životnim očekivanjima koja su potpuno drugačija od načina razmišljanja starijih generacija kojima, primjerice, pripadaju naši roditelji.
Uz demografske i klimatske promjene i terorizam, faktori koji najviše utječu na naš način života su tehnologija i globalizacija, objašnjava Slavica Habjanović, voditeljica radionice i komunikacijska menadžerica iz kompanije Hassell (Kina i Hong Kong) koja diljem svijeta surađuje s privatnim i javnim sektorom u rješenjima za urbana područja. Razvoj tehnologije i globalizacija koju mnogi vide kao prijetnju lokalnom identitetu najviše su odgovorni za megatrendove koje se događaju u našim gradovima.
Kako ćemo živjeti u gradovima budućnosti?
No, kako uopće definirati megatrend? Megatrend je veliki globalni trend koji ima trajne posljedice i utječe na sve razine na koje društvo funkcionira, npr. na infrastrukturu ili organizaciju rada. Slavica je definirala njih 5 koji su već počeli mijenjati naše živote:
- disrupcija načina na koji radimo, živimo, razmišljamo, putujemo;
- smanjenje životnog prostora;
- omni-channel trgovina;
- javno-privatna partnerstva;
- kraj narodnosti u smislu osjećaja pripadnosti.
Disrupciju u načinu na koji radimo, živimo, razmišljamo i putujemo već doživljavamo svakoga dana u javnome prijevozu ili radnim prostorima. Koncept javnog prijevoza promijenile su kompanije poput Ubera, dok je u poslovnom smislu veliki trend fleksibilno radno vrijeme, freelancing ili startup poduzetništvo. Dapače, očekuje se da će do 2020. godine i do 40% radne snage u SAD-u činiti freelanceri, kaže Slavica. Promjene se događaju i u samoj koncepciji radnog prostora porastom tzv. coworking prostora poput HUB385. Sličan koncept se počeo primjenjivati i u području stanovanja pod nazivom communal housing.
Osim toga, povećava se broj ljudi koji žive sami, a trgovina se sve više premješta online, što uključuje korištenje više različitih kanala, npr. foruma i stranica za korisničke recenzije. Iako u Hrvatskoj online trgovine još nisu zamijenile one prave, diljem Kine, primjerice, šoping centri stoje prazni.
Za budući razvoj gradova to znači promjene u javnom prijevozu, izgradnji stanova i zajednica te urbanog područja poput parkova. Na primjer, kao rješenje za nedostatak dječjih igrališta u Sidneyju je proveden eksperiment tzv. pop-up igrališta koja su mobilna i mogu se sastaviti na gradske površine. Također, u budućnosti možemo očekivati izgradnju manjih stanova s mogućnošću spajanja u slučaju da pojedinci koji su prethodno živjeli sami osnuju obitelj.
Ljudi će i dalje željeti biti povezani
A kako bi išli u korak s promjenama i uspjeli odgovoriti na sve izazove koji nas čekamo u budućnosti, moramo biti fleksibilni i moramo pretpostaviti da će se sve promijeniti, kaže Slavica.
Ono što sada znamo, za deset godina će biti potpuno drugačije.
Ipak, postoje neke stvari koje su trajne, a jedna od njih je ljudska težnja za povezanošću. O osvješćivanju građana o društvenom aspektu urbanih područja u Hrvatskoj se mnogo govorilo prošloga lipnja kada je u Zagrebu u Martićevoj ulici organiziran Design District Zagreba 2016 čiji je cilj bio ukazati na mogućnosti urbanog područja.
Ljudi će uvijek željeti biti povezani s drugim ljudima, i tu se očekuje najviše inovacija, naglašava Slavica. A na pitanje mogu li male inovacije zaista promijeniti grad, odgovara s odlučnim – da.
