U Hrvatskoj se kroz posljednjih nekoliko godina počelo održavati sve više hackathona, natjecanja u smišljanju i izradi (barem koncepata) različitih aplikacija - od igara, u slučaju Nordeusa, do naprednih rješenja na skorašnjem Try{code}catchu gdje je glavna nagrada 4000 kuna po članu tima! Nemojte se, doduše, zavaravati: Prilika da radite na zanimljivim izazovima i novčane nagrade daleko su od jedinih prednosti sudjelovanja u hackathonima!
Dobar dio hackathona koji se danas održavaju u Hrvatskoj i regiji organiziraju tvrtke, prvenstveno kako bi se promovirale među potencijalnim zaposlenicima tehničke struke (hello, developers!) ili pak našli partnere za svoje potrebe (startupe).
Jedan od prvih takvih u Hrvatskoj bio je Ersteov financijski hackathon koji smo suorganizirali u suradnji sa Zagrebačkim inkubatorom poduzetništva i Erste bankom kako bismo zajednicu potaknuli na smišljanje tzv. fintech rješenja. Uostalom, netko mora izdvojiti vrijeme i resurse (lokacija, pizza, piće…) kako bi hackathon uspješno realizirao.
Koja korist od Hackathona, osim para i izazova?
Prednost takve potpore je i što tvrtke mogu sudionicima ponuditi i novčane nagrade, što u današnje doba nikako nije za odbiti, posebno studentima koji žele još malo pojačati “džeparac”. No, ove nagrade, kao i zanimljivi projekti, tek su površne prednosti koje ćete dobiti od sudjelovanja u hackathonima.
1. Mreža kontakata koje ćete, kad tad, trebati!
Hrvatska poslovna kultura i dalje ne shvaća pravu moć “umrežavanja” i prečesto poseže za američkim uzorima kako bi objasnila njenu prednost. Kad je u pitanju umrežavanje, ne govorim o mentorima, iskusnim developerima.
Korist koju možete već kao student/ica imati od sudjelovanja u hackathonima su – vaši konkurenti na hackathonu.
Kao što pokazuje slučaj zajednica poput davno aktivnog mi3dota iz kojega su proizašli istaknuti digitalci poput agencije Web.burza i osnivača bivšeg B&Ž-ovog Brloga, oni koji su u mladosti aktivni vjerojatno će biti ambiciozni i u budućnosti.
Upravo su hackathoni mjesta na kojima ćete naći proaktivnije članove tehnološke zajednice, današnje studente koji će jednog vam dana biti potencijalni kolege, partneri u startupu, poslodavci – ili posloprimci. Recimo, osnivače nekih od danas najjačih tehnoloških tvrtki, poput Infinumova Cara i Špolera, virtualno sam upoznao još dok su pohađali karlovačku gimnaziju (1eee, anyone?), a potom FER.
Jim Eberlin, osnivač TopOpps, sudjelovao je kao sudac na jednom hackathonu, isključivo kako bi regrutirao nove razvojne inženjere. Objašnjavajući svoju taktiku, Eberlin je naveo kako je 18 sudionika tog hackathona pozvao nakon tjedan dana na jedan privatni događaj svoje tvrtke, kako bi ih bolje upoznao.
Čak i ako se ne želite zaposliti u tvrtki koja organizira hackathon, želite li ih u budućnosti kao partnera vašeg startupa? Umjesto da se za godinu, dvije živcirate što ne možete dobiti termin sastanka kod direktorice, upoznajte ju – hakiranjem. Mislim, na hackathonu, ne upadajući u njen Facebook.
2. Pobjednik (natječaja za posao) ne mora biti pobjednik hackathona
Kao što sam spomenuo, mnoge tvrtke hackathone koriste kao platformu za nalaženje budućih kadrova. Kao studentu koji se sprema zaposliti u jednoj od zanimljiviji i jačih tehnoloških tvrtki na brzorastućem hrvatskom IT tržištu, hackathon je prilika da si osigurate posao i prije intervjua.
Netko će na hackathonu pobijediti po izvođenom zadatku, ali faktori koji utječu na pobjednika često nisu optimalan način za nalaženje pravog spoja kadra i poslodavca. I mentori, mahom predstavnici tvrtke koja organizira hackathon, svjesni su toga.
Ne morate stoga misliti da morate pobijediti u hackathonu kako biste “imali šanse” dobiti posao negdje. Dapače, u ovom slučaju je put zaista bitniji od cilja. Ako pred mentorima pokažete da možete kvalitetno raditi svoj projekt, vjerujte mi da će primijetiti vaš potencijal.
Iako hackathoni mogu i moraju biti zabavni, upravo će način na koji radite, a ne samo što napravite, biti ključni razmišljate li o sudjelovanju u organizaciji sljedećeg takvog hackathona kao član tima koji ga organizira.
Da, govorim o onim prokletim ‘soft skillsima’. Osim rada na projektu, vrijeme za odmor tijekom tih 24 sata iskoristite i za komunikaciju s mentorima i drugim sudionicima, a kad vas pitaju imate li pitanja ili trebate li pomoć, nemojte glumiti svemoguće bogove kodiranja (koji niste (još)), već popričajte.
3. Pokrenite se, krajnje vam je vrijeme!
Svi trebamo izliku.
Hackathoni često promoviraju ideju stvaranja koncepta neke ideje, jer u 24 sata i ne možete napraviti više od toga. Ali i 24 sata je dovoljno da napravite “nešto”, da se pokrenete i svoje teoretsko znanje iskoristite u praksi. Netokracija je, primjerice, nastala tako da su mi u određenim tehnološkim časopisima odbijali teme – pa sam instalirao WordPress i krenuo pisati.
Razmišljate li o pokretanju vlastite ideje ili projekta, početak vam ne mora biti rezultat božanske inspiracije već – možda upravo hackathon na kojem ste napokon počeli raditi nešto sa svojim timom.
Napokon, ideja ne vrijedi ništa. Ah, jesam li vas povrijedio? Stanite onda u red sa svim ostalim pametnjakovićima koji su se “sjetili Facebooka” prije Zuckerbega. Ideja vam zaista ne vrijedi ništa bez realizacije, a upravo na hackathonu možete naučiti kvalitetno realizirati svoje ideje – s timom koji ste, kao što sam već rekao, upoznali stvarajući svoju mrežu kontakata.
A ograničenje od 24 sata? Vaša prednost!
Naime, Nordeusovim hackathonima je, primjerice, cilj napraviti igru, a vremensko ograničenje vas potiče da stvorite što jednostavniju igru koja će postići krajnji cilj – zabaviti igrača. Čak i kad biste imali dane pa i tjedne, vjerojatno biste kao pravi perfekcionist pokušavali projekt dovesti do savršenstva umjesto – do kraja.
Osjećaj nakon što nešto napokon dovršite, nakon što se pokrene? Neprocjenjiv.
4. Naučite novu tehnologiju
Želite isprobati novu tehnologiju ili framework, a #nedavamse više nego vladi? S obzirom na to da se mnogo hackathona (iako ne svi) organiziraju u skladu s određenom tehnologijom, upravo su vam oni potencijalna platforma (#izlika) za isprobavanje nove tehnologije ili pristupa projektu.
Dapače, još će vam dati ne samo iskusnije kolege da vam pomognu u tom eksperimentiranju, već i iće i piće dok se time bavite. Nije loše. Pa da eksperimentiramo!
5. Vaš CV uz hackathone ima 10x više šanse
Kako vam izgleda CV? Uključili ste faks? Savršeno, vjerojatno kao i svi vaši kolege tako da se tako nećete istaknuti tim Europas-formatiranim biserom.
Srećom, planirate sudjelovati u hackathonu već sljedeći mjesec pa ćete ga moći ubaciti pod praktično i edukativno iskustvom koje će budući poslodavac cijeniti. Projekt koji ste realizirali popunit će sekciju da ste i u mogućnosti samostalno raditi na novim stvarima – ključna osobina za buduće voditelje projekata.
Je li vam sad jasno da hackathoni nisu samo prilika da se igrate s projektima, radite sa zanimljivim tehnologijama i zgrabite lovu pa bježite, bježite? Da, da – hackathoni mogu imati dugoročniju korist za vašu karijeru nego što ste očekivali.
Prijavite se na hackathon već danas!
To ne znači da sad trebate dugo promišljali sudjelovati ili ne, već se – kao i na hackathonu uostalom – pokrenuti. Nordeusov je nedavno prošao, ali srećom spomenuti Try{code}catch s nagradama od 4000 kuna po članu tima zvuči kao dobra prilika (imajte na umu da im prijave traju do 31. ožujka, a interes je veći od očekivanog!). Posebno kad uzmete u obzir ostale vrijednosti koje sam spomenuo. Sretno u hakiranju!
P. S. Spomenuti Try{code}catch hackathon dio je Combisovog projekta Neostartup u kojem žele okupiti inventivne mlade stručnjake te pomoći im da razviju nova rješenja!