Petnaest dolara cijena je za tisuću lajkova potplaćenih radnika u Dhaki u Bangladešu, koji će za svoj će rad u tri smjene na “farmi lajkova” dobiti sveukupno 120 dolara godišnje. Porast mreža za oglašavanje i oglašavanja koje se naplaćuje po kliku dovelo je do strmoglavog rasta broja lažnih klikova.
Petnaest dolara cijena je za tisuću lajkova potplaćenih radnika u Dhaki u Bangladešu, koji će za svoj će rad u tri smjene na “farmi lajkova” dobiti sveukupno 120 dolara godišnje. Porast mreža za oglašavanje i oglašavanja koje se naplaćuje po kliku dovelo je do strmoglavog rasta broja lažnih klikova.
Isprva je bila riječ o botovima koji su stvarali milijune klikova dnevno, a Microsoft i Symantec zagasili su jednu takvu mrežu koja je na lažnim klikovima zarađivala milijun dolara godišnje. Jeftin pristup internetu omogućio je, međutim, iskorištavanje digitalnog oglašavanja, ali još bitnije, nov način iskorištavanja radnika kao jeftine radne snage za generiranje lajkova, izvještava The Guardian.
Ovakvi pothvati stavljaju u pitanje validnost lajkova na Facebooku, broja pogleda YouTube videa i Twitter sljedbenika te bi mogli znatno naštetiti Facebooku koji svojim ciljanim oglasima pokušava pridobiti tvrtke koje se oglašavaju preko Googlea, a čiju uspješnost mjeri brojem lajkova.
Tvrtke zaista žele poboljšati svoj profil na društvenim mrežama kako bi to rezultiralo u pronalaženju drugih klijenata
izjavio je Graham Cluley, nezavisni savjetnik za sigurnost.
Lajkovi “uzgojeni” na farmama klikova, međutim, ne koriste ni tvrtkama, a ponajmanje njihovim potencijalnim klijentima.
Čak 31 posto potrošača prije no što kupi određen proizvod pogledat će rating, a u taj rating ulaze i reviewi i lajkovi, kao i sljedbenici na Twitteru. Lažni klikovi navode ih tako na pogrešne zaključke koji će se u konačnici negativno odraziti i na tvrtke koje su ih kupile.
Crowdsourcing lajkova
Farme klikova postaju značajan problem za tvrtke koje se oslanjaju na društvene medije u svom digitalnom marketingu dok servisi poput Shareyt.com u Dhaki nude tisuće klikova za šaku dolara. Gore spomenuti servis na svojim stranicama se predstavlja kao posrednik za tvrtke koje žele svoj profil na društvenim mrežama učiniti vidljivijim, a svoje usluge opisuje kao crowdsourcing. Dok taj pojam implicira ljudi diljem svijeta preko ove platforme pomažu jedni drugima u promociji usluga i proizvoda, stvarnost je često drukčija.
Radnici koji postižu milijune klikova kojima se slični servisi hvale sjede pred ekranima u zamračenim prostorijama, s rešetkama na zidovima, a smjena im ponekad traje cijelu noć. Za jedan američki dolar moraju kliknuti tisuću lajkova ili početi slijediti tisuću korisnika Twittera.
Sharaf al-Nomani, vlasnik Shareyta, priznao je kako između 30 i 40 posto klikova dolazi iz Bangladeša, što bi značilo da 25 tisuće ljudi satima sjedi pred ekranima u upitnim radnim uvjetima kako bi neka stranica na Facebooku poboljšala svoju vidljivost.
Neke tvrtke koristile su shareyt.com kao dio svog standardnog marketinškog plana. Britanski animirani film Sir Billi u kojem glas daje Sean Connery ima više od 65 tisuća lajkova, više od nekih filmova iz holivudske produkcije. Većina tih lajkova dolazi iz Kaira i Dhake, iako se film za sada emitira samo u Južnoj Koreji. Bili produkcija oglašava ga od 2006. godine, a servisu Shareyt.com platili su 271,40 britansku funtu za marketing. U to vrijeme stranica je imala 40 tisuća lajkova, u veljači su prestali koristiti usluge Shareyta.
Menadžer jedne takve farme izjavio je kako su neke metode koje koristi zakonite, a za nemoral je optužio one koji klikove naručuju.
Twitter i Facebook u lovu na lažne lajkove i sljedbenike
Twitter i Facebook onemogućili su linkove na stranicu Shareyt.com sa svojih mreža. Twitter se izjasnio kako ne podržava lažne niti kupljene sljedbenike.
Facebook je na tu temu izjavio:
Lajk koji ne dolazi od nekoga tko se uistinu želi spojiti s brendom ne koristi nikome. Ako vodite stranicu na Facebooku i netko vam ponudi povećanje broja fanova za novac, naš je savjet da odustanete od toga- među ostalim, zato što je to protiv naših pravila i zato što postoji dobra mogućnost da će naši automatski sustavi te lajkove i izbrisati
Dodali su kako istražuju i prate prodavače lajkova i lažne profile te da će takvi biti izbačeni s društvene mreže.