Predstavljeni su rezultati prvoga nacionalnog istraživanja percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj.
Istraživanje je dio znanstveno-istraživačkog projekta koji su zajednički proveli EFFECTUS Veleučilište, Hrvatska pošta i Alca Zagreb. Cilj projekta jest definiranje i praćenje ključnih pokazatelja percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj te definiranje odgovarajućih razlika i korelacija primjenom znanstveno-stručnih metoda.
Istraživanje je provedeno u rujnu ove godine, na ukupnom uzorku od 1300 osoba.
Rezultati istraživanja, koje je predstavio voditelj projektnog tima, izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, pokazali su da je 42% Hrvata isprobalo alate umjetne inteligencije ili se njima aktivno koristi. Visoku AI pismenost ima 19,3% ispitanika, dok nisko poznavanje umjetne inteligencije ima njih 26,3%.
U posljednjih 6 mjeseci većina građana izložena je informacijama o umjetnoj inteligenciji, manjim ili većim intenzitetom. Većina putem online medija, TV izvješća ili komentara te društvenih mreža.
Općeniti stav prema AI: većina za sada
neopredijeljena
Prva asocijacija na umjetnu inteligenciju kod 60% ispitanika je osjećaj neizvjesnosti ili zabrinutosti, a kod 30% korisnost i ushićenje. No, podatak da ih je većina neopredijeljena ulijeva povjerenje da mnogo toga ovisi o narednom razdoblju – kako će se ta kritična masa educirati.
Sličan sentiment očituje se i na pitanju o dugoročnom učinku AI na društvo, gdje većina ispitanika smatra da bi učinak mogao biti podjednako dobar ili loš. Odnosno, to implicira da je velika većina građana svijesna toga da smo na prekretnici – i da je teško reći hoće li AI biti a priori dobar ili ne, i u kojim segmentima života…
Čak 33% ispitanika smatra da prilike, koje se otvaraju korištenjem AI alata, nadmašuju prijetnje i rizike
Kad je u pitanju neizvjesnost i zabrinutost, za nestanak poslova u idućih 5 do 10 godina zabrinuto je 49% ispitanika, a njih 72% smatra da će umjetna inteligencija negativno utjecati na međuljudske odnose.
Čak 33% ispitanika smatra da prilike nadmašuju prijetnje i rizike kad su u pitanju proizvodi i usluge koji imaju AI tehnologiju. S druge strane, 20% je onih koji ne vjeruju AI sustavima.
Najveća percipirana dobrobit umjetne inteligencije jest zamjena ljudi u rizičnim aktivnostima (24%), a najveći rizik je manipulacija i zlonamjerno korištenje (26%).
