Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti u potrazi je za stručnjacima koji bi je slijedili na domaćim frekvencijama, međunarodnim projektima pa i u svemir.
Nismo Google, ali nismo ni tipična javna uprava, ističe Ana Katalinić Mucalo, pomoćnica ravnatelja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), opisujući kako razvoj njihovih zaposlenika ne staje kada prvi put prođu preko praga te agencije.
Širok raspon djelovanja, upravljanje resursima, okupljanje stručne zajednice te sudjelovanje u projektima koji poprimaju i svemirske razmjere izdiže HAKOM iz okvira tipične birokratske agencije, istaknula je Katalinić Mucalo:
HAKOM nije samo administrativno-regulatorno tijelo, već aktivno radi i u zajednici organizirajući brojne događaje, konferencije i okrugle stolove na razne aktualne i stručne teme, na kojima se okupljaju ne samo inovativni profesionalci iz industrije i akademske zajednice, već i poduzetnici, mediji te ostale zainteresirane javnosti.
Ključne aktivnosti te agencije su, podsjetimo, zaštita korisnika i regulacija tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga, upravljanje radiofrekvencijskim (RF) spektrom i, odnedavno, koordinacija provedbe europske Uredbe o digitalnim uslugama (Digital Service Act).
Resursi, javni interes i zastupanje Hrvatske
Agencija upravlja radiofrekvencijskim (RF) spektrom – osnovnim resursom bežičnih komunikacija koji omogućuje funkcioniranje u suvremenoj zajednici koja se u velikoj mjeri oslanja na tehnologiju.
Osim što planira i dodjeljuje frekvencije, HAKOM se brine i da one funkcioniraju kako treba te da korisnici i pružatelji usluga poput telekoma, radijskih i televizijskih medija, hitnih službi, Hrvatske kontrole zračne plovidbe i drugi mogu neometano raditi. Pritom se, ističu iz agencije, koriste najnovijim i sofisticiranim alatima za planiranje i raznom mjernom opremom.
Aktivni su i u odgovaranju na goruća europska te globalna pitanja. U brojnim međunarodnim inicijativama HAKOM je predstavljao mišljenje Hrvatske, a dali su i važan doprinos u izradi brojnih važećih tehničkih izvještaja, naglašava Katalinić Mucalo:
Mi smo u nekim segmentima djelovanja doista jedinstvena organizacija. Sudjelujemo u međunarodnim radnim grupama gdje imamo vrlo konkretne zadatke, ali i priliku da kreiramo i branimo stav naše zemlje.
Gotovo svatko od nas je sudjelovao u pisanju pravilnika, studija kompatibilnosti, kreiranju EU regulative i njenom prijenosu u naše propise.
OI u Francuskoj i predsjedanje BEREC-om
Inženjeri iz HAKOM-a imali su važnu ulogu i na Olimpijskim igrama u Francuskoj gdje su se brinuli da nema smetnji na radiofrekvencijskom spektru. To je na događajima te veličine i značaja iznimno bitno kako ne bi došlo do prekida komunikacije između igrača, trenera i sudaca, ali i organizatora, gledatelja u publici i pred ekranima.
O svom iskustvu na tom terenskom radu u Parizu i Marseillu za Netokraciju je nedavno pričao Dorian Kirinčić, viši stručnjak za mjerenje i kontrolu radijskog spektra.
Upoznajte hrvatskog inženjera koji je nadzirao RF spektar na Olimpijskim igrama
Ove godine HAKOM je izabran da predsjeda BEREC-om, krovnim EU-ovim tijelom koje se bavi elektroničkim komunikacijama. Pomoćnica ravnatelja agencije ističe kako je to dokaz da ih kolege iz ostalih EU-ovih članica cijene i imaju u njih povjerenje.
Izazovan projekt
Dodaje i kako provode vrlo izazovne projekte, a neki od njih zahtijevaju intenzivnu suradnju s drugim državama. Jedan takav bio je strategija prelaska digitalne zemaljske televizije s DVB-T na DVB-T2 standard, kako bi se oslobodio dio spektra za mreže pokretnih komunikacija, odnosno 5G.
Katalinić Mucalo objašnjava kako to nije bio ni lak ni jednostavan zadatak:
S jedne strane, naša zemlja ima više od tisuću kilometara granice sa susjednim zemljama koje još nisu članice Europske unije, pa je koordinacija s tim državama tražila dosta angažmana u međunarodnim aktivnostima.
S druge strane, zemlja smo u kojoj još uvijek gotovo polovica (45%) stanovništva koristi primarno linearnu, digitalnu zemaljsku televiziju. U skandinavskim državama su sve televizije već duže vrijeme na nekom kabelu.
Hrvatska u svemiru
U opisu posla HAKOM-a je i osiguravanje pozicije Hrvatskoj u svemiru. Krajem 2023. godine zahvaljujući toj agenciji Hrvatska je stekla vlastitu geostacionarnu orbitalnu poziciju.
Ta je pozicija upisana u međunarodni plan nepokretne satelitske službe (FSS – Fixed Satellite Service), pod oznakom HRV00000, a na nebu se nalazi na 63 stupnja istočno (63°E) na visini od 36 tisuća kilometara.
To je iznimno vrijedan resurs za budući razvoj nacionalnih satelitskih komunikacija, jer su geostacionarne orbite jedinstvene te tehnički i regulatorno teško dostupne, kaže Katalinić Mucalo:
Taj satelit može biti i važna točka neke buduće kritične infrastrukture, sigurnosne mreže. On se može preko jedne ili više točaka u Hrvatskoj povezati s raznim drugim postojećim sustavima. Dok ne podignemo vlastiti satelit, možemo te orbitalne kapacitete ponuditi i, ako bude interesa, iznajmiti i drugim korisnicima kao što su Eutelsat, Intelsat ili Starlink.
Kad smo kod satelitskih komunikacija i upravljanja “satelitskim” frekvencijama, HAKOM se time bavi od nastanka. Tehnički, proceduralno i savjetodavno je kod Međunarodne telekomunikacijske unije pomogao svim dosadašnjim hrvatskim satelitskim projektima kao što su CroCube i FERSAT.
Lansiranje CroCubea, koji bi trebao biti prvi hrvatski satelit u Zemljinoj orbiti očekuje se već ove subote na letu rakete Falcon 9.
Iza svake komunikacije je – čovjek
Iza satelita, radijskih frekvenija, sustava za mjerenje i praćenje i omogućavanja komunikacije stoji tim vrhunskih stručnjaka. U HAKOM-u radi gotovo 200 ljudi, tri četvrtine zaposlenih ima diplomu elektrotehnike, prometnih znanosti, prava ili ekonomije. Ipak, među visokoobrazovanim prevladavaju inženjeri elektrotehnike kojih je oko 40 posto.
Upravljajući brojnim timom, agencija primjenjuje dobre domaće i inozemne organizacijske prakse. Mogu se pohvaliti kako su jedini hrvatski regulator koji je metodološki i praktično uspostavio Procjenu regulatornog učinka kao alata za bolje upravljanje. Taj alat preporučuje i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) čijom članicom Hrvatska želi postati.
Katalinić Mucalo ističe kako mnogo rade na razvoju zaposlenika i stvaranju pozitivne, motivirajuće organizacijske kulture.
Mi, naravno, nismo Google, ali nismo ni tipična javna uprava. Kod nas inženjeri mogu proširiti svoj tehnološki fokus i steći iskustvo u regulatornim i ekonomskim pitanjima, a pravnici i ekonomisti mogu bolje razumjeti tehničku pozadinu tržišta koje HAKOM regulira.
Nudimo vrlo široke mogućnosti profesionalnog razvoja i napredovanja u struci, puno šire nego u mnogim tehnološkim tvrtkama. Tu smo i ako nekom našem zaposleniku zatreba pomoć u izradi znanstvenog rada. Kad na to dodate još jednu važnu komponentu – koja je često u koliziji i s tehnikom i s ekonomskim pokazateljima – a to je javni interes, onda je jasno da je naš posao više od tipično inženjerskog.
Potraga za zaposlenicima
HAKOM traži zaposlenike na koje može dugoročno računati. Sada im, kako saznajemo, najviše trebaju stručnjaci koji su sposobni raditi multidisciplinarno i koji su voljni učiti. Katalinić Mucalo zaključuje:
Poslovi koje obavljamo su jedinstveni, a imamo i veliku odgovornost jer oblikujemo tržište i želimo doprinijeti zajednici. Kad radite u HAKOM-u, ni nebo vam nije granica!
