Centar za predinkubaciju Varaždin kreće u 2024!

FOI osigurao 6 milijuna eura za prvi akademski predinkubator

U suradnji sa Swiss Smart Factory, FOI pokreće Centar za predinkubaciju kojim želi potaknuti poduzetništvo i industriju 4.0 u Varaždinu i regiji.

Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu odobreno je 6 milijuna eura za Centar za predinkubaciju te je dobivena građevinska dozvola za izgradnju. Sredstva su odobrena iz ITZ mehanizma u partnerstvu s Gradom Varaždinom, Ludbregom, Novim Marofom te općinama Sv. Ilija, Gornji Kneginec i Vidovec (uključeni zbog ITU-a, a imat će ulogu Lokalnih točaka razvoja – LTR-ova), a glavni partner projekta je inovacijski centar Biel tj. Swiss Smart Factory.

Dekanica FOI-ja prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa
Dekanica FOI-ja prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa

Dekanica FOI-ja prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa smatra kako je ovaj projekt važan korak u gospodarskoj transformaciji regije:

FOI se još jednom potvrđuje kao vodeći pokretač razvoja u Hrvatskoj, pružajući znanje, tehnologiju i podršku za stvaranje inovacija koje oblikuju budućnost. Kroz svoje interdisciplinarne studijske programe te provedbu brojnih izvannastavnih aktivnosti i projekata, Fakultet sustavno njeguje studentsko poduzetništvo i obrazuje u području IKT-a.

Veliki interes za IT poduzetništvo, mala spremnost

Projekt ispred FOI-ja vodi prof.dr.sc. Nina Begičević Ređep s kojom sam detaljnije pričao o planovima i izazovima stvaranja predinkubacijskog centra:

Željeli smo kao Fakultet organizacije i informatike integrirati sve ono što radimo u suradnji s našim IT partnerima: od istraživanja, projekata, prakse, inovativnih koncepata učenja i poučavanja – WBL, PBL i druge – i staviti ih pod zajednički nazivnik. Slijedom svega što smo radili, odlučili smo pokrenuti projekt Centra za predinkubaciju za studente, ali i sve zainteresirane potencijalne polaznike – građane s ciljem podizanja poduzetničkih i tehnoloških znanja i vještina, ali i samopouzdanja da pokrenu svoju poduzetničku priču.

Istraživanje koje su proveli među studentima pokazalo je da je preko 85 posto studenata FOI-ja zainteresirano za pokretanje vlastite tvrtke, ali i da smatraju da nisu nimalo spremni (svoju spremnost ocijenili su s 2,6 od 5):

Gotova sva provedena istraživanja na globalnoj razini pokazuju da je predinkubacija ključna za uspješnu inkubaciju, kao i veći broj uspješnih poduzetničkih priča u konačnici.

Begičević Ređep ističe kako je faza predinkubacije ključna i u jačanju kapaciteta svih: studenata, građana, potencijalnih poduzetnika, jer im osigurava usvajanje znanja i vještina potrebnih da se odluče na poduzetništvo:

Nemojmo se zavaravati, neće svi postati poduzetnici, no i zaposlenici koji razumiju izazove pokretanja poslovanja i znaju primijeniti ta znanja, nemjerljiv su potencijal za razvoj poslovnog okruženja. Jedan od velikih problema koji mi prepoznajemo, ne samo kod studenata, već i naše zajednice, je strah. Strah od pokušaja. Mi smo društvo kojem ne nedostaje dobrih ideja, ideja koje potencijalno mogu imati uspjeh i donijeti neke promjene u društvu, no ono što te ideje najčešće ostavlja po strani i zašto one ne zažive je strah od neuspjeha.

U FOI-ju kratkoročno očekuju povećanje znanja svih uključenih sudionika i veću konkurentnost dok dugoročno očekuju kvalitetnije lokalno poduzetničko tkivo i dodatne prilike za zapošljavanje kadrova – što se nadaju da će onda dovesti do kvalitetnijeg života lokalne zajednice.

Od pred do inkubacije u Nuqleusu, Birdu ili Tehnološkom parku Varaždin

Uz FOI-jevce, programe će moći koristiti i studenti drugih visokih učilišta, jer je projekt, kako ističe Begičević Ređep, namijenjen cijeloj regiji. Sudjelovanje u programu ovisit će o fazi, tako da će u edukacijama pojedinci moći sudjelovati i individualno i u timu:

Spomenula sam već nadilaženje straha, a uz njega su usko vezane poslovne i poduzetničke vještine, ali i tehnološko znanje. Centar će prenositi praktična znanja i vještine uz mentorski pristup stručnjaka iz Think Tanka. Također, ključan će biti razvoj generičkih vještina – komunikacija, pregovaranje i drugo, a najvažnije od svega razvoj kritičkog mišljenja i rješavanje problema. U potpunosti se slažem da nedostaju vještine “growtha”, tako da će dio programa biti usmjeren i na marketing, pozicioniranje, business development i drugo.

Voditeljica projekta je prof.dr.sc. Nina Begičević Ređep.
Voditeljica projekta je prof.dr.sc. Nina Begičević Ređep.

U suradnji sa spomenutim mentorima, potencijalni će poduzetnici moći razvijati i usavršavati svoje ideje, a sve s ciljem da stvore prototip koji će potom validirati kako bi ga razvijali dalje ili kroz neki od inkubatora-partnera FOI-ja:

Potencijalni poduzetnici – polaznici programa predinkubacije – nakon završenog programa predinkubacije ući će u postupak selekcije za inkubaciju, koja će se provoditi manjim dijelom u centru, a većim kod naših partnerskih institucija. FOI ima partnerstva s lokalnim i regionalnim startup inkubatorima; znanstveni je partner deep-tech venture buildera Nuqleus, surađuje s BIRD inkubatorom te je suosnivač Tehnološkog parka Varaždin. S partnerom Swiss Smart Factory – Switzerland Innovation Park Biel uspostavit ćemo Croatian Smart Factory te Smart living labove koji će se nalaziti u centru i sadržavat će specijaliziranu “custom made” opremu.

Gdje je softver u industriji 4.0

Kao najveći kapital projekta Begičević Ređep vidi FOI-jeve partnere, a radi se o više od 300 IT tvrtki s kojima FOI ima uspješnu kontinuiranu suradnju. Od toga su 20 njih strateške tvrtke partneri FOI-ja koji djeluju u području pametne industrije – osnovnog područja djelovanja Centru za predinkubaciju. Zanimalo me zašto fokus na industriju 4.0 i proizvodnju kad je FOI prvenstveno poznat po razvoju softvera i softverskom inženjerstvu:

Europa se, a u tom kontekstu i Hrvatska, reindustrijalizira i samo novi ciklus proizvodnje može održati Europu globalno konkurentnom. To ne može biti na temeljima tradicionalne industrije, već treba obuhvatiti suvremene trendove vezane uz industriju 4.0. Za Varaždin to ima puno smisla. Grad prolazi postindustrijsku tranziciju i nove tehnologije moraju postati sastavni dio lokalnog gospodarstva.

Pametna industrija i industrija 4.0 komplementarno djeluju u različitim područjima: povezanosti i podacima, naprednim analitikama i umjetnoj inteligenciji, interakciji čovjek-stroj, naprednom inženjerstvu, poslovnim i digitalnim ekosustavima, inženjeringu podataka i ljudskog kapitala. Pri rješavanju kompleksnosti, proizvoda, procesa i odnosa vrlo je važno razumjeti potencijale koje nose pametna industrija kroz primjenu digitalnih tehnologija i tehnologija 4. industrijske revolucije, što zahtijeva pokrivenost svih navedenih područja.

Ističe kako na području sjevera Hrvatske postoje uspješne tvrtke koje koriste industriju 4.0. u svojem poslovanju poput FOI-jevog partnera Sick Mobilis:

Moramo pojačati prerađivačku industriju i čvršće se uklopiti u nove industrijske trendove. Izdvojila bih uz Rimca ovdje i Gideon te našeg alumni FOI studenta Matiju Kopića.

Zanimalo me, unatoč strateškoj važnosti industrije 4.0 za Hrvatsku i EU, kako se tu uklapa razvoj softvera s obzirom na kvalitetu developerskog kadra FOI-ja. Begičević Ređep objašnjava kako je FOI prepoznatljiv i lider u softverskim aspektima područja, programskom inženjerstvu, informacijskim i poslovnim sustavima kao i digitalnoj transformaciji, no kako na fakultetu djeluje 15 različitih laboratorija koji pokrivaju i područja AI-ja i Big Data:

Točno, studenti FOI-ja primarno stječu kompetencije za razvoj programa, prije svega poslovne namjene, zatim mobilnih aplikacije različite vrste, računalnih igara i slično. Razvoj embedded programa, firmwarea i sl. nije u fokusu, prije svega zato, jer je velika potražnja za profilima kakve sad obrazujemo. Pritom valja spomenuti da neki naši studenti rade u područjima koji nisu u primarnom fokusu naših programa zato što su se za te profesionalne karijere osposobili nadograđujući znanja i vještine koje su stekli studiranjem na FOI-ju.

Naglašava kako je Centru za predinkubaciju fokus prerađivačka industrija, ali da upravo primjena pametne industrije u njoj itekako obuhvaća razvoj softvera u kontekstu digitalne transformacije:

Pametna industrija obuhvaća niz područja kojima se FOI-jevi studenti bave, kao i naše partnerske visokoškolske institucije i to je razlog zašto Centar fokusiramo na pametnu industriju. Primjerice, nisu svi aspekti umjetne inteligencije ili drugih tehnologija podjednako interesantni i relevantni u okviru industrije 4.0/industrije 5.0 tehnologija. Međutim, to uvijek zavisi od konteksta koji se u određenom trenutku obrađuje. Recimo, više nas zanima prediktivna analitika nego veliki jezični modeli.

Pilot program kreće već krajem 2024.

Begičević Ređep navodi kako im je kratkoročno najveći izazov uskladiti sve obveze tima i dovesti prve sudionike programa, a dugoročno osigurati održivost projekta:

Projekt nose ljudi, a na FOI-ju smo okupili tim izuzetno motiviranih i kvalitetnih ljudi kojima ovaj projekt, iako prioritet, nije jedina stvar na kojoj rade. No, dosadašnji uspjeh pokazuje da se napori koje ulažemo isplate. Dugoročni izazov bit će pronalaženje optimalnog broja programa koji se provode i sudionika s kvalitetnim idejama za uključenje.

Prikaz kako će izgledati Centar kad bude sagrađen.
Prikaz kako će izgledati Centar kad bude sagrađen.

Plan kako doći do sudionika testirat će već krajem ove godine kroz pilot projekt, a kao veliku prednost vide uključenost cijele zajednice – od sveučilišne zajednice, istraživača, laboratorija, projekata, poslovne zajednice, stručnjaka pa sve do studenata te ostalih potencijalnih poduzetnika među građanima. Tu je i podrška podrške lokalne zajednice – čak tri grada i tri općine koji su partneri na projektu uz Grad Varaždin koji je, kako Begičević Ređep naglašava, ovaj projekt označio prioritetom.

Bit će zanimljivo vidjeti kako će tim Centra za predinkubaciju uskladiti softversku usmjerenost studenata FOI-ja s potrebama tržišta i partnera za industrijom 4.0, ali rezultat bi mogao biti veća usmjerenost na industrijske projekte. Možda jednog dana FOI neće biti sadašnja kratica, već Fakultet organizacije i industrije 4.0 – tko zna.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?