Nakon što su osvijetlili gotovo svaku crnu rupu interneta, Google se baca na istraživanje ljudskog tijela. Uzimanjem uzoraka genskog i molekularnog tkiva od anonimnih volontera pokušati će saznati kako izgleda tijelo potpuno zdrave osobe. Baseline je jedan od najambicionznijih Googlovih projekata i već sada nailazi na moralne dvojbe.
Nakon što su osvijetlili gotovo svaku crnu rupu interneta, Google se baca na istraživanje ljudskog tijela. Uzimanjem uzoraka genskog i molekularnog tkiva anonimnih volontera pokušat će saznati kako izgleda tijelo potpuno zdrave osobe. Baseline je jedan od najambicioznijih Googlovih projekata i već sada nailazi na moralne dvojbe.
Jedan od razloga zašto su volonteri anonimni je i zastrašujuća činjenica da Google o vama zna sve do najmanjeg detalja od genskog koda do povijesti bolesti. Stotinjak znanstvenika i liječnika radi na ovom projektu koji mnogi već sada nazivaju potragom za savršenim čovjekom, prenosi The Verge.
Ovo nije prvi ovakav projekt koji očitava stanje zdravih pacijenata u nadi da pronađu rane znakove bolesti. Primjerice, Biobanka u Velikoj Britaniji pronašla je protein koji liječniku javlja bolest prije nego se manifestira u obliku simptoma. Bez obzira na dosadašnja istraživanja, istraživači su jako zainteresirani za projekte poput Baselinea jer pomaže boljem shvaćanju kako izgleda zdravo ljudsko tijelo.
Jedan od problema s kojim se susreće je što još uvijek ne znaju na što točnu u tijelu se fokusirati, odnosno što tražiti. Prema Samu Gambiru, jednom od liječnika koji rade na projektu, Baseline će tražiti jedinstvene proteine, neobična ponašanja genoma i općenito skenirati cijeli ljudski metabolizam.
Koliko su sigurni naši podaci?
Trenutno je u projekt uključeno 175 ljudi što bi se moglo proširiti na tisuće ako projekt zaživi. Google garantira da su svi podaci pod strogom zaštitom medicinske etičke komisije pa se neće prikazivati na Googleovim aplikacijama vezanim za zdravlje. To ne znači da Google neće zaraditi od projekta jer ako se Baseline pokaže revolucionaran u mjerenju zdravlja imat će veliku prednost u razvoju novih instrumenata i tehnika za daljnji napredak.
Nakon Google Healtha koji je ugašen 2011. jer je otkrivao previše povjerljivih podataka prelako, ovo je drugi pokušaj da se Google okuša u praćenju ljudskog zdravlja. Sve više ljudi voli pratiti svoje zdravlje i paze kako se odnose prema vlastitom tijelu pa je ovo plodno tlo za istraživanje. Najveća prepreka prilikom upuštanja u ovaj projekt je svakako sigurnost, a nakon Google Healtha koji nas je razočarao, Baseline mora poraditi na sigurnosti da bi uspio.
Farmacija i medicina nisu jedna od najstrože kontroliranih industrija bez razloga. Zdravstveni podaci osjetljivo su područje ljudske intime koje se može zlorabiti. Ovakvi medicinski podaci mogli bi prikazivati povijest zloupotrebe droga, psihičke probleme ili čak terminalne bolesti čije simptome još nismo počeli osjećati, a ako ti podaci dođu u krive ruke, ili bilo čije, posljedice bi mogle biti nepovratne.
Problemi sa sigurnošću i samodijagnozom
S druge strane, prevelika izloženost ovih podataka pacijentima mogla bi biti kontraproduktivna. Koliko puta ste se našli kako guglate vlastite simptome i pronalazite bolesti kojih nema? S detaljnim podacima takva otkrića bi mogla biti još šokantnija za pacijente koji si sami postavljaju dijagnozu. Firma 23andme koja korisnicima daje podatke o vlastitom DNA kodu već je izgubila bitku s FDA-om zbog pružanja medicinskih savjeta bez pomoći doktora. Baseline tome želi doskočiti tako što će dostavljati podatke o zdravlju, a ne bolesti.
Kako izgleda tijelo potpuno zdravog čovjeka na ekranima vlastitih pametnih telefona vjerojatno nećemo vidjeti još godinama ali je veliki pomak u istraživanju ljudskog tijela i prevenciji bolesti. Ako bi na trenutak zanemarili problematiku sigurnosnih pitanja, Baseline bi mogao biti naš pratitelj zdravlja s kojim bi na vrijeme uočili probleme i bolesti ali i bolje razumjeli zašto se neke promjene događaju u našem tijelu.