Radite kada želite, koliko želite, s kime želite. Ovo su pogodnosti rada na kojima se gig ekonomija proslavila, ali to ne znači da u praksi uvijek cvate cvijeće...
Gig ekonomija, poznata i kao ekonomija honorarnih poslova, obuhvaća sve radnike koji svoje prihode ostvaruju uz pomoć neke digitalne platforme. Ona ujedno uključuje i nas koji se nalazimo s druge strane ekrana kada od tih radnika kupujemo različite proizvode i usluge.
Iako govorimo o tržištu koje je zamišljeno kao tržište povremenih poslova, gig ekonomija je zbog svoje fleksibilnosti mnogima postala glavni izvor prihoda. Gigeri svoj posao mogu obaviti s bilo kojega mjesta, birati privremene poslove i projekte širom svijeta u vremenu koje njima najviše odgovara. Naravno, sve to donosi i svoje izazove poput onog koji je izazvao štrajkove stotinjak Woltovih dostavljača.
Ususret GIG konferenciji, zato razgovaramo s jednim od njezinih glavnih zagovornika, a to je Tomasz Milosz, osnivač startupa GIGLIKE. U razgovoru smo se dohvatili stanja gig ekonomije u Poljskoj, što Hrvatska može iz toga naučiti i koja je budućnost ovog modela rada…
Kakvo je trenutno stanje gig ekonomije u Poljskoj?
Tomasz: GIGLIKE i EY Poljska bili su prvi na poljskom tržištu koji su predstavili GIGbarometar, a njegova svrha je mjeriti fleksibilnost na poljskom tržištu rada. To je prvo istraživanje te vrste u Poljskoj i pomaže nam u boljem razumijevanju fleksibilnosti tržišta rada te proučavanju smjera promjena u budućnosti.
GIGbarometar predstavlja fleksibilnost iz tri perspektive: okoline, tvrtke i ljudi.
U 2023. godini, GIGbarometar ukupno iznosi 4.5. Ovaj rezultat pokazuje, s jedne strane, napore koji su do sada uloženi kako bi se tržište rada učinilo fleksibilnijim, a s druge strane, da još uvijek postoji veliki potencijal da tržište bude fleksibilnije i da se omjer poveća.
Dimenzija okoline, postigla je rezultat 4.1 što je dobar prikaz trenutnog pravnog okruženja – tvrtke se ne potiče da primjenjuju fleksibilne radne aranžmane ili nude bilo kakve posebne pogodnosti u tom pogledu.
Dimenzija tvrtke, s rezultatom 2.2 pokazuje (op.e. ne)popularnost fleksibilnih radnih oblika u tvrtkama. Civilnopravni ugovori dominiraju jer su trenutno najjednostavniji oblik fleksibilne suradnje.
I naposljetku, dimenzija ljudi postigla je rezultat 7.2 što znači kako su neovisni stručnjaci i korištenje fleksibilnih radnih aranžmana pozitivno percipirani.
Financijska likvidnost kao najkritičniji problem
Koji su trenutni izazovi gig radnika u Poljskoj?
Tomasz: Na temelju istraživanja tržišta rada u Poljskoj, GIGLIKE i EY Poljska objavili su u 2022. godini rezultate istraživanja pod nazivom “To GIG or not to GIG? GIGwell!“ Na temelju ovog izvještaja, možemo naznačiti što gigeri navode kao najveće izazove tijekom rada u fleksibilnom modelu.
Njih 43% navelo je financijsku likvidnost kao najkritičniji problem. Drugi po redu problem odabralo je 36% zaposlenika, a to su administracija i računovodstvo. Zatim slijedi teškoća u privlačenju klijenata i projekata.
Kako izgleda ugovaranje gig radnika?
Tomasz: Civilnopravni ugovori dominiraju jer su trenutno najjednostavniji oblik fleksibilne suradnje. Na temelju istraživanja GIGbarometra, 74% tvrtki preferira “ugovor o mandatu”, posebno u sektorima poput ugostiteljstva i restorana, proizvodnje ili trgovine.
B2B ugovore bira 52% tvrtki što ih čini najpopularnijima i najviše korištenim ugovorima od strane neovisnih stručnjaka, posebno u sektoru softvera i tehnologije dok njih 28% bira ugovor o radu na određeno, a apsolutna većina tu odnosi se na ugovore u sektoru nekretnina.
Kako je gig ekonomija utjecala na društvo i ekonomiju Poljske?
Tomasz: Gig ekonomija značajno utječe na društvo i ekonomiju, a promjene se tiču različitih aspekta društva i radne snage. Omogućuje fleksibilan rad tako što pojedinci da rade prema vlastitim uvjetima, ali može pogoršati jaz u prihodima.
Dok neki visokokvalificirani neovisni stručnjaci prosperiraju u gig ekonomiji, gigeri koji obavljaju poslove “plavih ovratnika” mogu imati probleme zbog neujednačenih prihoda i nedostatka pogodnosti. Tradicionalni poslovi mogu evoluirati kako tvrtke budu više prihvaćale modele slične honorarnom radu ili zapošljavanju više freelancera.
Gigeri često nemaju socijalnu sigurnost i benefite koje tradicionalni zaposlenici dobivaju poput zdravstvenog osiguranja, mirovinskih planova ili plaćenog dopusta. Iako gig poslovi nude fleksibilnost, oni mogu maknuti granice između posla i privatnog života.
Poduzetništvo koje stoji iza GIGekonomije potiče inovacije i ekonomski rast. Upravo to, među ostalim faktorima, dovodi do niskog postotka nezaposlenosti koji iznosi 2,9% u Poljskoj što je jedno od najnižih u EU.
Lekcije za Hrvatsku
Možemo li usporediti gig ekonomije drugih zemalja?
Tomasz: Nema jasnog zajedničkog mjerila na temelju kojeg bismo mogli usporediti stanje gig ekonomije u Europi. Ono što možemo koristiti je stopa samozapošljavanja objavljena od strane OECD-a. Samozapošljavanje se definira kao zaposlenje poslodavaca, radnika koji rade za sebe, članova proizvođačkih zadruga i neplaćenih članova obitelji koji rade. Ovaj pokazatelj mjeri se kao postotak zaposlene populacije.
Kao što možete vidjeti, Grčka je zemlja EU s najvišom stopom od 30,3%, dok je prosjek za EU 14,5%. Poljska, s 19,9%, definitivno je iznad europskog prosjeka. Njemačka je zemlja EU s najnižim rezultatom od 8,7%. Hrvatska nije bila uključena u ove statistike.
Na temelju brojeva, ne vidimo očitu povezanost između rezultata i ekonomske izvedbe. Međutim, razmišljajući strateški, fleksibilnost tržišta rada uvijek će se isplatiti, stoga bih poticao Hrvatsku da prilagodi tržište kako bi pobijedila u utrci.
Tko su brzorastuće skupine u gig ekonomiji?
Tomasz: Razgovor o gig ekonomiji često se vodi o niskoplaćenim poslovima i radnicima plavih ovratnika koji surađuju s Woltom, Glovom i Uberom. To je jedna skupina.
Druga skupina su neovisni stručnjaci, bijeli ovratnici i visokokvalificirani stručnjaci poput IT stručnjaka, konzultanata, financijskih i HR stručnjaka, kreativaca, prodajnih predstavnika (npr. osiguranje, nekretnine i drugi), inženjera, marketinških i komunikacijskih stručnjaka ili manje očitih medicinskih profesionalaca ili odvjetnika. Ova skupina ključna je u smislu budućeg ekonomskog rasta i inovacija.
Što biste savjetovali hrvatske političare dok se suočavaju s izazovima povezanim s platformama poput Wolta, Glova i Ubera?
Tomasz: Svako tržište je posebno i može zahtijevati vlastiti pristup fleksibilnosti tržišta rada. Ono što je zajedničko je proces transformacije, stoga bih preporučio usredotočiti se na tri aspekta:
- početak – bez daljnjih odgoda, prilagodite svoja organizacijska rješenja i regulacije očekivanjima tržišta rada koja se fokusiraju na fleksibilnost.
- djelovanje – promatrajte prepreke kao prilike za izgradnju svoje konkurentske prednosti.
- briga – ljudi su najvažniji aspekt gig ekonomije. Iskoristite dragocjeno iskustvo i znanje neovisnih stručnjaka (gigera) i osigurajte visoku predanost kroz moderne alate i pogodnosti.
Zašto Tomasz vjeruje u gig ekonomiju?
Tomasz: Iskreno vjerujem u gig ekonomiju kao budući model rada. Nije jedini model, ali je i najbrže rastući model rada. Inače, gig ekonomija ima različite prednosti i nedostatke. Što se tiče prednosti, mogao bih istaknuti:
- fleksibilnost – omogućuje rad od bilo kojeg mjesta, u većini slučajeva pozitivno utječući na integraciju posla i privatnog života;
- raznolike prilike – nude različite poslovne prilike u različitim industrijama;
- prihod može nadopunjavati postojeći prihod ili služiti kao primarni izvor prihoda;
- poduzetništvo omogućuje pojedincima da djeluju kao neovisni stručnjaci, stvarajući vlastiti brend i potencijalno razvijajući poslovanje;
- pristupačnost – gigovi su pristupačniji određenim demografijama, poput studenata, umirovljenika ili osoba s invaliditetom, pružajući im zapošljavanje koje možda ne bi imali u tradicionalnim radnim okolinama.
Kad su u pitanju nedostaci, mogao bih istaknuti:
- nesigurnost prihoda – može dovesti do financijske nesigurnosti zbog neujednačene dostupnosti poslova ili varijabilnih tarifa;
- ograničene pogodnosti – nedostatak pogodnosti poput zdravstvenog osiguranja, mirovinskih planova i plaćenog dopusta, ostavljajući gigere ranjivima u vezi financijske sigurnosti i dobrobiti;
- nejasna klasifikacija rada – rasprava o klasifikaciji nezavisnih izvođača u odnosu na zaposlene, utječe na njihov pristup radnim pravima i zaštitama.
Balansiranje prednosti fleksibilnosti i poduzetničkih prilika s izazovima stabilnosti, pogodnosti i zaštite radnika ključno je u rješavanju utjecaja i održivosti gig ekonomije.
Koje trendove predviđa u gig ekonomiji?
Tomasz: U Poljskoj, ali i u cijeloj EU, uključujući Hrvatsku, sljedeći trendovi u gig ekonomiji mogli bi oblikovati njezinu budućnost i utjecati na pravne i praktične aspekte. Najkritičnije su regulatorne promjene u vezi s pravnom klasifikacijom gigera. To može uključivati napore da im se pruže veće pravne zaštite i pogodnosti, potencijalno nepotrebno ih reklasificirajući kao zaposlenike umjesto neovisnih stručnjaka.
Drugi trend je progresivna suradnja i integracija s tradicionalnim tvrtkama, budući da će se veće tvrtke sve više surađivati s gigerima i gig platformama. To može otvoriti nove poslovne prilike, dovodeći do novih oblika partnerstava i ugovornih aranžmana između tradicionalnih tvrtki i neovisnih stručnjaka.