Poljski konzultant poručuje: Bez daljnjih odgoda, prilagodite propise i prakse gig ekonomiji

Poljski konzultant poručuje: Bez daljnjih odgoda, prilagodite propise i prakse gig ekonomiji

Radite kada želite, koliko želite, s kime želite. Ovo su pogodnosti rada na kojima se gig ekonomija proslavila, ali to ne znači da u praksi uvijek cvate cvijeće...

Gig ekonomija, poznata i kao ekonomija honorarnih poslova, obuhvaća sve radnike koji svoje prihode ostvaruju uz pomoć neke digitalne platforme. Ona ujedno uključuje i nas koji se nalazimo s druge strane ekrana kada od tih radnika kupujemo različite proizvode i usluge.

Iako govorimo o tržištu koje je zamišljeno kao tržište povremenih poslova, gig ekonomija je zbog svoje fleksibilnosti mnogima postala glavni izvor prihoda. Gigeri svoj posao mogu obaviti s bilo kojega mjesta, birati privremene poslove i projekte širom svijeta u vremenu koje njima najviše odgovara. Naravno, sve to donosi i svoje izazove poput onog koji je izazvao štrajkove stotinjak Woltovih dostavljača.

Ususret GIG konferenciji, zato razgovaramo s jednim od njezinih glavnih zagovornika, a to je Tomasz Milosz, osnivač startupa GIGLIKE. U razgovoru smo se dohvatili stanja gig ekonomije u Poljskoj, što Hrvatska može iz toga naučiti i koja je budućnost ovog modela rada…

Kakvo je trenutno stanje gig ekonomije u Poljskoj?

Tomasz: GIGLIKE i EY Poljska bili su prvi na poljskom tržištu koji su predstavili GIGbarometar, a njegova svrha je mjeriti fleksibilnost na poljskom tržištu rada. To je prvo istraživanje te vrste u Poljskoj i pomaže nam u boljem razumijevanju fleksibilnosti tržišta rada te proučavanju smjera promjena u budućnosti.

GIGbarometar predstavlja fleksibilnost iz tri perspektive: okoline, tvrtke i ljudi.

U 2023. godini, GIGbarometar ukupno iznosi 4.5. Ovaj rezultat pokazuje, s jedne strane, napore koji su do sada uloženi kako bi se tržište rada učinilo fleksibilnijim, a s druge strane, da još uvijek postoji veliki potencijal da tržište bude fleksibilnije i da se omjer poveća.

Dimenzija okoline, postigla je rezultat 4.1 što je dobar prikaz trenutnog pravnog okruženja – tvrtke se ne potiče da primjenjuju fleksibilne radne aranžmane ili nude bilo kakve posebne pogodnosti u tom pogledu.

Dimenzija tvrtke, s rezultatom 2.2 pokazuje (op.e. ne)popularnost fleksibilnih radnih oblika u tvrtkama. Civilnopravni ugovori dominiraju jer su trenutno najjednostavniji oblik fleksibilne suradnje.

I naposljetku, dimenzija ljudi postigla je rezultat 7.2 što znači kako su neovisni stručnjaci i korištenje fleksibilnih radnih aranžmana pozitivno percipirani.

Financijska likvidnost kao najkritičniji problem

Koji su trenutni izazovi gig radnika u Poljskoj?

Tomasz: Na temelju istraživanja tržišta rada u Poljskoj, GIGLIKE i EY Poljska objavili su u 2022. godini rezultate istraživanja pod nazivom “To GIG or not to GIG? GIGwell! Na temelju ovog izvještaja, možemo naznačiti što gigeri navode kao najveće izazove tijekom rada u fleksibilnom modelu.

Njih 43% navelo je financijsku likvidnost kao najkritičniji problem. Drugi po redu problem odabralo je 36% zaposlenika, a to su administracija i računovodstvo. Zatim slijedi teškoća u privlačenju klijenata i projekata.

Kako izgleda ugovaranje gig radnika?

Tomasz: Civilnopravni ugovori dominiraju jer su trenutno najjednostavniji oblik fleksibilne suradnje. Na temelju istraživanja GIGbarometra, 74% tvrtki preferira “ugovor o mandatu”, posebno u sektorima poput ugostiteljstva i restorana, proizvodnje ili trgovine.

B2B ugovore bira 52% tvrtki što ih čini najpopularnijima i najviše korištenim ugovorima od strane neovisnih stručnjaka, posebno u sektoru softvera i tehnologije dok njih 28% bira ugovor o radu na određeno, a apsolutna većina tu odnosi se na ugovore u sektoru nekretnina.

Kako je gig ekonomija utjecala na društvo i ekonomiju Poljske?

Tomasz: Gig ekonomija značajno utječe na društvo i ekonomiju, a promjene se tiču različitih aspekta društva i radne snage. Omogućuje fleksibilan rad tako što pojedinci da rade prema vlastitim uvjetima, ali može pogoršati jaz u prihodima.

Dok neki visokokvalificirani neovisni stručnjaci prosperiraju u gig ekonomiji, gigeri koji obavljaju poslove “plavih ovratnika” mogu imati probleme zbog neujednačenih prihoda i nedostatka pogodnosti. Tradicionalni poslovi mogu evoluirati kako tvrtke budu više prihvaćale modele slične honorarnom radu ili zapošljavanju više freelancera.

Gigeri često nemaju socijalnu sigurnost i benefite koje tradicionalni zaposlenici dobivaju poput zdravstvenog osiguranja, mirovinskih planova ili plaćenog dopusta. Iako gig poslovi nude fleksibilnost, oni mogu maknuti granice između posla i privatnog života.

Poduzetništvo koje stoji iza GIGekonomije potiče inovacije i ekonomski rast. Upravo to, među ostalim faktorima, dovodi do niskog postotka nezaposlenosti koji iznosi 2,9% u Poljskoj što je jedno od najnižih u EU.

Lekcije za Hrvatsku

Možemo li usporediti gig ekonomije drugih zemalja?

Tomasz: Nema jasnog zajedničkog mjerila na temelju kojeg bismo mogli usporediti stanje gig ekonomije u Europi. Ono što možemo koristiti je stopa samozapošljavanja objavljena od strane OECD-a. Samozapošljavanje se definira kao zaposlenje poslodavaca, radnika koji rade za sebe, članova proizvođačkih zadruga i neplaćenih članova obitelji koji rade. Ovaj pokazatelj mjeri se kao postotak zaposlene populacije.

Kao što možete vidjeti, Grčka je zemlja EU s najvišom stopom od 30,3%, dok je prosjek za EU 14,5%. Poljska, s 19,9%, definitivno je iznad europskog prosjeka. Njemačka je zemlja EU s najnižim rezultatom od 8,7%. Hrvatska nije bila uključena u ove statistike.

Na temelju brojeva, ne vidimo očitu povezanost između rezultata i ekonomske izvedbe. Međutim, razmišljajući strateški, fleksibilnost tržišta rada uvijek će se isplatiti, stoga bih poticao Hrvatsku da prilagodi tržište kako bi pobijedila u utrci.

Tko su brzorastuće skupine u gig ekonomiji?

Tomasz: Razgovor o gig ekonomiji često se vodi o niskoplaćenim poslovima i radnicima plavih ovratnika koji surađuju s Woltom, Glovom i Uberom. To je jedna skupina.

Druga skupina su neovisni stručnjaci, bijeli ovratnici i visokokvalificirani stručnjaci poput IT stručnjaka, konzultanata, financijskih i HR stručnjaka, kreativaca, prodajnih predstavnika (npr. osiguranje, nekretnine i drugi), inženjera, marketinških i komunikacijskih stručnjaka ili manje očitih medicinskih profesionalaca ili odvjetnika. Ova skupina ključna je u smislu budućeg ekonomskog rasta i inovacija.

Što biste savjetovali hrvatske političare dok se suočavaju s izazovima povezanim s platformama poput Wolta, Glova i Ubera?

Tomasz: Svako tržište je posebno i može zahtijevati vlastiti pristup fleksibilnosti tržišta rada. Ono što je zajedničko je proces transformacije, stoga bih preporučio usredotočiti se na tri aspekta:

  • početak – bez daljnjih odgoda, prilagodite svoja organizacijska rješenja i regulacije očekivanjima tržišta rada koja se fokusiraju na fleksibilnost.
  • djelovanje – promatrajte prepreke kao prilike za izgradnju svoje konkurentske prednosti.
  • briga – ljudi su najvažniji aspekt gig ekonomije. Iskoristite dragocjeno iskustvo i znanje neovisnih stručnjaka (gigera) i osigurajte visoku predanost kroz moderne alate i pogodnosti.

Zašto Tomasz vjeruje u gig ekonomiju?

Tomasz: Iskreno vjerujem u gig ekonomiju kao budući model rada. Nije jedini model, ali je i najbrže rastući model rada. Inače, gig ekonomija ima različite prednosti i nedostatke. Što se tiče prednosti, mogao bih istaknuti:

  • fleksibilnost – omogućuje rad od bilo kojeg mjesta, u većini slučajeva pozitivno utječući na integraciju posla i privatnog života;
  • raznolike prilike – nude različite poslovne prilike u različitim industrijama;
  • prihod može nadopunjavati postojeći prihod ili služiti kao primarni izvor prihoda;
  • poduzetništvo omogućuje pojedincima da djeluju kao neovisni stručnjaci, stvarajući vlastiti brend i potencijalno razvijajući poslovanje;
  • pristupačnost – gigovi su pristupačniji određenim demografijama, poput studenata, umirovljenika ili osoba s invaliditetom, pružajući im zapošljavanje koje možda ne bi imali u tradicionalnim radnim okolinama.

Kad su u pitanju nedostaci, mogao bih istaknuti:

  • nesigurnost prihoda – može dovesti do financijske nesigurnosti zbog neujednačene dostupnosti poslova ili varijabilnih tarifa;
  • ograničene pogodnosti – nedostatak pogodnosti poput zdravstvenog osiguranja, mirovinskih planova i plaćenog dopusta, ostavljajući gigere ranjivima u vezi financijske sigurnosti i dobrobiti;
  • nejasna klasifikacija rada – rasprava o klasifikaciji nezavisnih izvođača u odnosu na zaposlene, utječe na njihov pristup radnim pravima i zaštitama.

Balansiranje prednosti fleksibilnosti i poduzetničkih prilika s izazovima stabilnosti, pogodnosti i zaštite radnika ključno je u rješavanju utjecaja i održivosti gig ekonomije.

Koje trendove predviđa u gig ekonomiji?

Tomasz: U Poljskoj, ali i u cijeloj EU, uključujući Hrvatsku, sljedeći trendovi u gig ekonomiji mogli bi oblikovati njezinu budućnost i utjecati na pravne i praktične aspekte. Najkritičnije su regulatorne promjene u vezi s pravnom klasifikacijom gigera. To može uključivati napore da im se pruže veće pravne zaštite i pogodnosti, potencijalno nepotrebno ih reklasificirajući kao zaposlenike umjesto neovisnih stručnjaka.

Drugi trend je progresivna suradnja i integracija s tradicionalnim tvrtkama, budući da će se veće tvrtke sve više surađivati s gigerima i gig platformama. To može otvoriti nove poslovne prilike, dovodeći do novih oblika partnerstava i ugovornih aranžmana između tradicionalnih tvrtki i neovisnih stručnjaka.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Umjetna inteligencija

Zach Kass, ex-Open AI na Vizionaru godine: “AGI će možda biti zadnja tehnologija koju će ljudi izumiti”

Kako smo došli do ChatGPT-ja, koje promjene nas dalje čekaju, što je AGI, što donosi i kako se za to mogu pripremiti tvrtke i nove generacije otkriva nekadašnji Open AI stručnjak.

Umjetna inteligencija

Mojmira Pastorčić i Kolinda Grabar Kitarović najnovije AI “žrtve”: Pazite se lažnih videa!

Kako vrijeme prolazi, čini se kako će sumnjičavost biti nužnost pri konzumiranju sadržaja na internetu.

Što ste propustili

Intervju

Pobjedu u generiranju slika uz AI odnosi riječki pisac: “Dobar ‘prompter’ mora biti dobar s riječima!”

Nije trebalo dugo čekati da umjetna inteligencija generira i nove "sportove"!

Startupi

Novi GapMinder Fond II s 80 milijuna eura cilja i na hrvatske startupe

GapMinder Ventures, VC fond koji je dosad primarno ulagao u tehnološke tvrtke iz Rumunjske, pokreće GapMinder Fond II, investicijski paket od 80 milijuna eura koji će biti alociran i na širu istočnoeuropsku regiju, pa tako i Hrvatsku i Srbiju.

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".