Porezi su postali jedan od najkompleksnijih problema moderne tehnologije. Većina kompanija ih još uvijek rješava ručno. Fonoa pokušava to promijeniti pretvarajući regulatorni kaos u skalabilan proizvod. U razgovoru s njihovim vodstvom otkrivamo zašto najveći izazov zapravo nije tehnologija.
U digitalnoj ekonomiji, gdje globalne platforme istovremeno posluju na desecima tržišta, porezi postaju jedno od najsloženijih i najpodcijenjenijih tehnoloških pitanja. U takvim sustavima, gdje pogreška može imati izravan financijski i regulatorni utjecaj, točnost postaje jednako važna kao i performanse. Na tom presjeku zakonodavstva, inženjerstva i proizvoda djeluje Fonoa, koji razvija rješenja za automatizaciju porezne usklađenosti za neke od najvećih svjetskih kompanija.
Kako izgleda izgradnja takvog sustava koji mora biti istovremeno precizan, skalabilan i spreman na stalne promjene i o čemu će detaljnije govoriti na svom Engineering x Product afterwork eventu 16. travnja – otkiva nam sljedeće c-level društvo.
Davor Tremac je po struci inženjer strojarstva s MBA-om, bivši generalni direktor Ubera i konzultant u McKinseyju, koji danas vodi Fonou s fokusom na izgradnju skalabilnih sustava na globalnoj razini. Pablo S. Carranza Giotto kao CTO predvodi razvoj distribuiranih sustava za poreznu usklađenost, a iskustvo je gradio u kompanijama poput Cabifyja, GitLaba i Amazona. Filip Šturman, suosnivač i COO, zadužen je za operativni i produktni razvoj kompanije, s prethodnim iskustvom u growthu i marketingu u Uberu i Trivagu.
Nevidljivi sloj u globalnoj trgovini
U digitalnoj ekonomiji globalne platforme posluju u više država s različitim poreznim pravilima, što čini obračun poreza vrlo složenim. Kompanije poput Ubera i Netflixa moraju obrađivati milijune transakcija uz točne porezne izračune za svako tržište. Tradicionalni pristup, koji uključuje porezne savjetnike i ručne prilagodbe softvera, skup je i podložan pogreškama, objašnjava nam Davor:
Fonoa uklanja tu složenost tako što nudi jedinstveni API koji automatizira cijeli proces obrade poreza. To počinje validacijom poreznog broja kupca u realnom vremenu i izračunom točne stope PDV-a ili poreza na robu i usluge, a završava automatskim izdavanjem računa i izvještavanjem lokalnim poreznim tijelima.
Mi smo “nevidljivi sloj” u globalnoj trgovini koji omogućava neometano obavljanje transakcija, bez obzira na složenost lokalnih zakona. U praksi to znači da se tehničke i produktne odluke donose kroz jasne trade-offe između brzine, pouzdanosti i točnosti, pri čemu nijedna od tih dimenzija ne može biti zanemarena
‘Sudar’ zakona i inženjera
Glavni izazov je sudar zakonodavstva i inženjerstva: porezni zakoni su složeni, puni iznimki i često se mijenjaju, dok tehnološki sustavi traže brzinu, skalabilnost i preciznost. Širenje na nova tržišta zato stvara veliku kompleksnost jer rješenja koja rade u jednoj državi često ne vrijede u drugoj zbog različitih poreznih pravila i praksi, ističe Davor:
Ako vaš sustav ne može obraditi transakciju u milisekundama tijekom razdoblja poput Black Fridaya, gubite novac. Ako je obradi brzo, ali pogrešno izračuna porez, kompanija riskira milijunske kazne i narušavanje reputacije. U Fonoi taj problem rješavamo tako da regulatornu logiku pretvaramo u proizvod.
Naš sustav mora biti spreman na to da će sutra ujutro neka država možda promijeniti stopu poreza ili format digitalnog izvještavanja. Postizanje agilne tehnologije koja prati birokraciju u realnom vremenu na globalnoj razini ključna je prepreka koju većina kompanija ne može sama savladati i tu Fonoa postaje njihov strateški partner. Upravo u takvom kontekstu, u Fonoi često ističu da je “točnost zapravo proizvodna značajka”, a ne samo tehnički zahtjev.
No, iako se ovaj problem na prvu čini primarno tehnički, u Fonoi tvrde da je stvarni izazov negdje drugdje.
Najveći izazov u poreznoj tehnologiji
Izgradnja platforme za globalnu poreznu usklađenost znači rad s izuzetno složenom logikom koja se razlikuje od države do države. Iako se na prvu čini da su najveći izazovi tehničke prirode, u Fonoi ističu da to zapravo nije slučaj, ističe Pablo:
Tehnološki gledano, znanje o izgradnji skalabilnih sustava već postoji. Ključni izazov nalazi se na poslovnoj strani, koja se neprestano mijenja i razvija. Upravo zato jedini održivi pristup je razvoj evolucijskog sustava – onog koji se može prilagođavati kako se mijenja svijet oko njega.
U takvim sustavima preciznost i mogućnost revizije podataka su presudni. No, umjesto klasičnog kompromisa između brzine razvoja i pouzdanosti, u Fonoi smatraju da takav trade-off nije nužan. Cilj je postaviti tehničke odluke tako da se brzina, pouzdanost i integritet međusobno podržavaju, a ne isključuju, navodi Pablo:
Kako Fonoa raste i širi se na nova tržišta, tako se razvija i njezina inženjerska organizacija. Taj razvoj prati poslovne potrebe što znači da se naglasak stavlja na razumijevanje stvarne poslovne vrijednosti. Sustavi i timovi grade se oko konkretnih problema koje treba riješiti. To u praksi znači i visok stupanj ownershipa unutar timova, gdje inženjeri i product menadžeri zajedno sudjeluju u donošenju odluka i preuzimaju odgovornost za krajnji rezultat
Za dugoročnu održivost sustava ključna je interna praksa prema kojoj svaki tim ima obavezu posvetiti 20% vremena operativnim zadacima, odnosno održavanju sustava. Time se proaktivno brine o kvaliteti i stabilnosti, a istovremeno se ne dopušta korištenje “tehničkog duga” kao izgovora za probleme, ističe Pablo.
Takav način razmišljanja ne utječe samo na tehnologiju, već i na način na koji Fonoa pristupa razvoju proizvoda.
Product filozofija
U visoko reguliranom području poput porezne usklađenosti, često se postavlja pitanje kako balansirati između regulatornih zahtjeva, potreba korisnika i dugoročne strategije proizvoda. U Fonoi taj balans zapravo ne postoji kao odvojene kategorije – sve tri dimenzije promatraju se kao dio iste cjeline, navodi Filip:
Cilj je razvijati proizvode koji osiguravaju ispravnu obradu indirektnih poreza, pri čemu je točnost apsolutni prioritet. Ambicija je nadmašiti prosječnu razinu ljudske preciznosti u poreznoj usklađenosti. Regulatorni okvir pritom služi kao temelj, ali i kao platforma za daljnje tehnološke inovacije.
Suradnja između produktnih i inženjerskih timova u mnogim je tehnološkim kompanijama stalna tema rasprava. U praksi, najučinkovitiji model u Fonoi podrazumijeva partnerski odnos. Iako produktni tim definira “zašto” i “što”, a inženjering “kako”, najbolji rezultati postižu se kada obje strane aktivno sudjeluju u sva tri aspekta, ističe Filip:
Product tim treba razumjeti tehničke mogućnosti i ograničenja, dok inženjeri moraju imati duboko razumijevanje poslovne vrijednosti i potreba korisnika. Fokus nije na isporuci pojedinačnih funkcionalnosti, već na rješavanju ključnih poslovnih problema.
Upravo takav pristup otvara prostor i za novu ulogu tehnologije u razvoju proizvoda.
Razvoj AI native proizvoda
U kontekstu kompleksnosti poreznih sustava, umjetna inteligencija otvara dodatne mogućnosti za bržu interpretaciju regulatornih promjena i skaliranje rješenja na nova tržišta. Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, Fonoa trenutno djeluje u tri glavna smjera. Prvi je razvoj potpuno novih, AI native proizvoda koji dodatno razvijaju viziju jedinstvene globalne platforme za indirektne poreze, navodi Filip.
Drugi je integracija umjetne inteligencije u postojeće proizvode kako bi se proširila geografska pokrivenost i podrška za različite porezne i e-invoicing sustave, ističe Filip.
Treći smjer odnosi se na transformaciju internih procesa – od razvoja softvera i prodaje, do marketinga, financijskog modeliranja, pravnih pregleda i zapošljavanja gdje se AI koristi za temeljito redefiniranje načina rada. Umjesto oslanjanja na postojeće metode, fokus je na istraživanju kako svaka funkcija može evoluirati u eri umjetne inteligencije, zaključuje Filip.
Upravo o takvim izazovima – od uloge AI-ja do konkretnih tehničkih i produktnih odluka – Fonoa će detaljnije govoriti i izvan ovog teksta.
