Kako graditi sustave gdje greška košta milijune: Fonoa o productu i engineeringu

Kako graditi sustave gdje greška košta milijune: Fonoa o productu i engineeringu

Porezi su postali jedan od najkompleksnijih problema moderne tehnologije. Većina kompanija ih još uvijek rješava ručno. Fonoa pokušava to promijeniti pretvarajući regulatorni kaos u skalabilan proizvod. U razgovoru s njihovim vodstvom otkrivamo zašto najveći izazov zapravo nije tehnologija.

U digitalnoj ekonomiji, gdje globalne platforme istovremeno posluju na desecima tržišta, porezi postaju jedno od najsloženijih i najpodcijenjenijih tehnoloških pitanja. U takvim sustavima, gdje pogreška može imati izravan financijski i regulatorni utjecaj, točnost postaje jednako važna kao i performanse. Na tom presjeku zakonodavstva, inženjerstva i proizvoda djeluje Fonoa, koji razvija rješenja za automatizaciju porezne usklađenosti za neke od najvećih svjetskih kompanija.

Kako izgleda izgradnja takvog sustava koji mora biti istovremeno precizan, skalabilan i spreman na stalne promjene i o čemu će detaljnije govoriti na svom Engineering x Product afterwork eventu 16. travnja – otkiva nam sljedeće c-level društvo.

Davor Tremac je po struci inženjer strojarstva s MBA-om, bivši generalni direktor Ubera i konzultant u McKinseyju, koji danas vodi Fonou s fokusom na izgradnju skalabilnih sustava na globalnoj razini. Pablo S. Carranza Giotto kao CTO predvodi razvoj distribuiranih sustava za poreznu usklađenost, a iskustvo je gradio u kompanijama poput Cabifyja, GitLaba i Amazona. Filip Šturman, suosnivač i COO, zadužen je za operativni i produktni razvoj kompanije, s prethodnim iskustvom u growthu i marketingu u Uberu i Trivagu.

Nevidljivi sloj u globalnoj trgovini

U digitalnoj ekonomiji globalne platforme posluju u više država s različitim poreznim pravilima, što čini obračun poreza vrlo složenim. Kompanije poput Ubera i Netflixa moraju obrađivati milijune transakcija uz točne porezne izračune za svako tržište. Tradicionalni pristup, koji uključuje porezne savjetnike i ručne prilagodbe softvera, skup je i podložan pogreškama, objašnjava nam Davor:

Fonoa uklanja tu složenost tako što nudi jedinstveni API koji automatizira cijeli proces obrade poreza. To počinje validacijom poreznog broja kupca u realnom vremenu i izračunom točne stope PDV-a ili poreza na robu i usluge, a završava automatskim izdavanjem računa i izvještavanjem lokalnim poreznim tijelima.

Mi smo “nevidljivi sloj” u globalnoj trgovini koji omogućava neometano obavljanje transakcija, bez obzira na složenost lokalnih zakona. U praksi to znači da se tehničke i produktne odluke donose kroz jasne trade-offe između brzine, pouzdanosti i točnosti, pri čemu nijedna od tih dimenzija ne može biti zanemarena

‘Sudar’ zakona i inženjera

Glavni izazov je sudar zakonodavstva i inženjerstva: porezni zakoni su složeni, puni iznimki i često se mijenjaju, dok tehnološki sustavi traže brzinu, skalabilnost i preciznost. Širenje na nova tržišta zato stvara veliku kompleksnost jer rješenja koja rade u jednoj državi često ne vrijede u drugoj zbog različitih poreznih pravila i praksi, ističe Davor:

Ako vaš sustav ne može obraditi transakciju u milisekundama tijekom razdoblja poput Black Fridaya, gubite novac. Ako je obradi brzo, ali pogrešno izračuna porez, kompanija riskira milijunske kazne i narušavanje reputacije. U Fonoi taj problem rješavamo tako da regulatornu logiku pretvaramo u proizvod.

Naš sustav mora biti spreman na to da će sutra ujutro neka država možda promijeniti stopu poreza ili format digitalnog izvještavanja. Postizanje agilne tehnologije koja prati birokraciju u realnom vremenu na globalnoj razini ključna je prepreka koju većina kompanija ne može sama savladati i tu Fonoa postaje njihov strateški partner. Upravo u takvom kontekstu, u Fonoi često ističu da je “točnost zapravo proizvodna značajka”, a ne samo tehnički zahtjev.

No, iako se ovaj problem na prvu čini primarno tehnički, u Fonoi tvrde da je stvarni izazov negdje drugdje.

Najveći izazov u poreznoj tehnologiji

Izgradnja platforme za globalnu poreznu usklađenost znači rad s izuzetno složenom logikom koja se razlikuje od države do države. Iako se na prvu čini da su najveći izazovi tehničke prirode, u Fonoi ističu da to zapravo nije slučaj, ističe Pablo:

Tehnološki gledano, znanje o izgradnji skalabilnih sustava već postoji. Ključni izazov nalazi se na poslovnoj strani, koja se neprestano mijenja i razvija. Upravo zato jedini održivi pristup je razvoj evolucijskog sustava – onog koji se može prilagođavati kako se mijenja svijet oko njega.

U takvim sustavima preciznost i mogućnost revizije podataka su presudni. No, umjesto klasičnog kompromisa između brzine razvoja i pouzdanosti, u Fonoi smatraju da takav trade-off nije nužan. Cilj je postaviti tehničke odluke tako da se brzina, pouzdanost i integritet međusobno podržavaju, a ne isključuju, navodi Pablo:

Kako Fonoa raste i širi se na nova tržišta, tako se razvija i njezina inženjerska organizacija. Taj razvoj prati poslovne potrebe što znači da se naglasak stavlja na razumijevanje stvarne poslovne vrijednosti. Sustavi i timovi grade se oko konkretnih problema koje treba riješiti. To u praksi znači i visok stupanj ownershipa unutar timova, gdje inženjeri i product menadžeri zajedno sudjeluju u donošenju odluka i preuzimaju odgovornost za krajnji rezultat

Za dugoročnu održivost sustava ključna je interna praksa prema kojoj svaki tim ima obavezu posvetiti 20% vremena operativnim zadacima, odnosno održavanju sustava. Time se proaktivno brine o kvaliteti i stabilnosti, a istovremeno se ne dopušta korištenje “tehničkog duga” kao izgovora za probleme, ističe Pablo.

Takav način razmišljanja ne utječe samo na tehnologiju, već i na način na koji Fonoa pristupa razvoju proizvoda.

Product filozofija

U visoko reguliranom području poput porezne usklađenosti, često se postavlja pitanje kako balansirati između regulatornih zahtjeva, potreba korisnika i dugoročne strategije proizvoda. U Fonoi taj balans zapravo ne postoji kao odvojene kategorije – sve tri dimenzije promatraju se kao dio iste cjeline, navodi Filip:

Cilj je razvijati proizvode koji osiguravaju ispravnu obradu indirektnih poreza, pri čemu je točnost apsolutni prioritet. Ambicija je nadmašiti prosječnu razinu ljudske preciznosti u poreznoj usklađenosti. Regulatorni okvir pritom služi kao temelj, ali i kao platforma za daljnje tehnološke inovacije.

Suradnja između produktnih i inženjerskih timova u mnogim je tehnološkim kompanijama stalna tema rasprava. U praksi, najučinkovitiji model u Fonoi podrazumijeva partnerski odnos. Iako produktni tim definira “zašto” i “što”, a inženjering “kako”, najbolji rezultati postižu se kada obje strane aktivno sudjeluju u sva tri aspekta, ističe Filip:

Product tim treba razumjeti tehničke mogućnosti i ograničenja, dok inženjeri moraju imati duboko razumijevanje poslovne vrijednosti i potreba korisnika. Fokus nije na isporuci pojedinačnih funkcionalnosti, već na rješavanju ključnih poslovnih problema.

Upravo takav pristup otvara prostor i za novu ulogu tehnologije u razvoju proizvoda.

Razvoj AI native proizvoda

U kontekstu kompleksnosti poreznih sustava, umjetna inteligencija otvara dodatne mogućnosti za bržu interpretaciju regulatornih promjena i skaliranje rješenja na nova tržišta. Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, Fonoa trenutno djeluje u tri glavna smjera. Prvi je razvoj potpuno novih, AI native proizvoda koji dodatno razvijaju viziju jedinstvene globalne platforme za indirektne poreze, navodi Filip.

Drugi je integracija umjetne inteligencije u postojeće proizvode kako bi se proširila geografska pokrivenost i podrška za različite porezne i e-invoicing sustave, ističe Filip.

Treći smjer odnosi se na transformaciju internih procesa – od razvoja softvera i prodaje, do marketinga, financijskog modeliranja, pravnih pregleda i zapošljavanja gdje se AI koristi za temeljito redefiniranje načina rada. Umjesto oslanjanja na postojeće metode, fokus je na istraživanju kako svaka funkcija može evoluirati u eri umjetne inteligencije, zaključuje Filip.

Upravo o takvim izazovima – od uloge AI-ja do konkretnih tehničkih i produktnih odluka – Fonoa će detaljnije govoriti i izvan ovog teksta.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?