Dugo se već priča o centralni državnom repozitoriju gdje bi se konačno trebali otvoriti podatci javnih tijela, a on je danas konačno i lansiran, uz nekih stotinjak skupova podataka spremnih za upotrebu. No, što o svemu misle oni koji će te podatke koristiti i komercijalizirati - developeri?
Javni je sektor tako svoju ulogu donekle ispunio – podatke je stavio na jedno mjesto, umjesto da leže raštrkani i dormantni po stranicama različitih institucija, županija, uprava. Sada je na privatnom sektoru da s podatcima napravi nešto korisno.
Misli se tu prvenstveno na developere, koji otvorene podatke mogu iskoristiti kao temelj aplikacija poput onih koje će obavještavati korisnike kada im dolazi tramvaj, koliko je sredstava uloženo u predizborne kampanje ili gdje je sve obavljena sanitarna inspekcija.
Prvi koraci načelno dobre inicijative
No što o portalu misle sami developeri? Pitali smo to Nikolu Plejića, osnivača tvrtke Neutrino, koji je bio prisutan na jutrašnjem predstavljanju portala data.gov.hr:
S obzirom na niska početna očekivanja iznimno sam pozitivno iznenađen dotičnim servisom. Posebno mi je zanimljiva Creative Commons licenca koja omogućava komercijalno korištenje podataka. Impresivan je i početan broj data setova, očekivao sam puno manje, a neki od izloženih podataka su vrlo zanimljivi za analizu.
Nikola bi za početak tablične podatke pretvorio u grafove, kako bi se iskristalizirali neki trendovi i kako bi sami podatci bili razumljiviji široj publici.
Na predstavljanju je bio i osnivač UX Passiona Vibor Cipan, čija se vizualizacija rezultata izbora za predsjednika Republike Hrvatske našla na samom portalu kao primjer korištenja otvorenih podataka – iako u to vrijeme nisu bili toliko otvoreni.
Kada je vizualizaciju radio, morao je presretati podatke iz Državnog izbornog povjerenstva, a onda ih parsati – da je ovaj skup podataka bio otvoren, sve bi to bilo mnogo brže i jednostavnije. Cipan je pozdravio inicijativu, ali i primijetio da ima mjesta za napredak:
Ono što bi bilo zanimljivo vidjeti je unificirani pristup podatcima u vidu nekog API-ja, nekakvo jedinstveno sučelje gdje korisnik može napraviti upit i REST API-jem dobiti ono što treba. Ipak, imajući u obziru da do jutros ništa od ovog nije bilo dostupno dobro je – ide se malim koracima.
Koliko su podatci uistinu otvoreni?
Među pokaznim aplikacijama koje su poslužile kao primjeri korištenja javno dostupnih podataka navedena je i Zagreb prijevoz iz developerske agencije Axilis. Sama aplikacija razvijena je u vrijeme dok ništa od tih podataka nije bilo dostupno u strojno čitljivom obliku, objasnio nam je CEO Axilisa Bruno Kovačić, a čitala je raspored iz loše strukturiranih PDF datoteka sa ZET-ovog portala. Kako je ZET često mijenjao strukturu PDF-a, a usto je bila riječ tek o hobističkom projektu, aplikaciju su prestali nadograđivati. U otvaranju podataka ne vidi neku korist za navedenu aplikaciju, ali smatra da ne treba na tom primjeru generalizirati:
Mislim da je ovakvo otvaranje podataka korisno i ima potencijala da se izrode i neki komercijalno vrijedni projekti. Da bi ti podatci bili korisni, osim objavljivanja, trebalo bi poraditi i na njihovoj kvaliteti. Među trenutno objavljenim podatcima vidim isti rizik koji smo i mi imali sa ZET-om: malo podataka je stvarno strukturirano, jer ono što nazivaju “strukturirano u zatvorenom formatu” zapravo i nije strukturirano. Da bi nešto mogli zvati strukturiranim, treba postojati definicija te strukture jer ovako je moguće da će u sljedećoj verziji dokumenta netko promijeniti raspored ili nazive kolona. Osim strukture, bitno je da se definira i kako te kada će ti podatci biti osvježavani. Objava podataka koja se ne ažurira redovito nema pretjeranu vrijednost.
Kako ispuniti puni potencijal?
Ako žele stvarno potaknuti developere da rade s ovim skupovima podataka, imalo bi smisla napraviti za to pravi API, dodaje, što ne bi trebao biti problem ako će imati stvarno strukturirane podatke.
Upravo je nedostatak API-ja ono što je upalo u oko i Andriji Frinčiću iz agencije Implementacija snova:
Ono što sam očekivao je da će format podataka biti standardiziran i da će postojati public API na koji bi se developerske firme mogle nasloniti. Data.gov.hr je za sada samo jedan veliki katalog u kojem su podatci natrpani bez neke standardne forme i mogućnosti da im se lako programski pristupi.
Inicijativu svakako pozdravljaju, kaže Andrija, iako im kao izvozno orijentiranoj tvrtki sami podatci nisu od velikog značaja.
U svakom slučaju, dugo očekivani data.gov.hr svakako je pozitivan korak prema otvaranju podataka, no kako bi se taj potencijal ispunio te kako bi se na temelju otvorenih podataka razvilo što više projekata kao što je Invest In Croatia, javni će sektor ipak morati uložiti još malo truda.