Prilikom pokretanja startupa, kreativnost startup osnivača nije upitna. Iako ima izuzetaka, ideje su uglavnom inovativne i još nerazrađene. No, glavni je problem u tome kako "spojiti" proizvod i uslugu koju startup nudi sa pravim, konkretnim potrebama tržišta. Deset savjeta kako doskočiti tom problemu je ponudio Ash Maurya, guru Lean Startup metodologije na Pioneers Festivalu kojem je Netokracija bila jedan od glavnih regionalnih medijskih partnera!
Prilikom pokretanja startupa, kreativnost startup osnivača nije upitna. Iako ima izuzetaka, ideje su uglavnom inovativne i još nerazrađene. No, glavni je problem u tome kako “spojiti” proizvod i uslugu koju startup nudi s pravim, konkretnim potrebama tržišta. Deset savjeta kako doskočiti tom problemu je ponudio Ash Maurya, jedan od najjačih promotora Lean Startup metodologije na Pioneers Festivalu kojem je Netokracija bila jedan od glavnih regionalnih medijskih partnera!
Kada kupci previše kupuju
Iako nije pretjerano poznato, ali čak 68 posto startupa mijenja svoj inicijalni plan, mijenja proizvod, mijenja svoj fokus u smislu ciljanog tržišta te strategiju. Razlozi za to leže u činjenici kako proizvod koji je inicijalno bio planiran jednostavno, kroz vrijeme, ne pristaje tržištu kojem je namijenjen. Prema riječima Maurya, product-market fit situacija se događa u trenutku kada kupci kupuju više proizvoda nego je startup, poduzeće spremno i u mogućnosti proizvesti. Problematiku stvaranja proizvoda koji će pristajati tržištu, Ash Maurya je obrazložio u tri dijela.
Problem/Solution fit
Prvi dio je Maurya nazvao spajanje problema i rješenja u kojem postoji pitanje uopće postojanja problema kojeg je vrijedno riješiti. U tom dijelu, Maurya savjetuje da startup prvo napravi svoj poslovni plan, formulira svoju implementacijsku strategiju te pronađe early adoptere. Pri tome se naglašava kako samo rješenje nekog problema ne predstavlja proizvod te kako su pojedini startupi propali iako su imali dobro rješenje konkretnog problema, ali ga zbog nedostatka dobrog proizvoda nisu uspjeli prodati.
U skladu s time, Maurya naglašava kako se postojeća ideja sastoji od vizije i strategije implementacije koje su izuzetno bitne u uspješnosti proizvoda. Eklatantan odnosno očit primjer za to su MySpace i Facebook – Facebook nije pobijedio MySpace jer je imao samo viziju društvenih mreža, spajanja ljudi i poboljšane komunikacije na internetu, nego zato jer je tu viziju strateški oblikovao na drugačiji, efikasniji način kojim se diferencirao od postojećeg rješenja. Maurya ističe važnost early adoptera i jasno o navodi kako oni definiraju i oblikuju ranu fazu startupa te kako bi ih svaki startup trebao iskoristiti u svoju korist komunicirajući s njima i tražeći povratne informacije.
Early traction (have I built smth valuable)
Ako se u prvom dijelu postavilo pitanje postojanje određenog problema, u drugom dijelu nazvanom early traction se postavlja pitanje je li konkretan startup stvorio nešto zaista vrijedno, ima li stvoreni proizvod smisla i koliko je kvalitetan. Pri tome je najvažnija metrika i kako ju dobro (iz)mjeriti da se vide rezultati i da se napredak može pratiti. Maurya posebno preporučuje startupima da se posluže predavanjem Davea McClurea “Pirate Metrics” koje je spomenuti osnivač 500 Startupsa održao i u sklopu Geeks on a Plane Zagreba čiji je Netokracija bila suorganizator.
Osim mjerenja rezultata, Maurya naglašava kako je važno dobiti pozitivnu potvrdu korisnika o proizvodu pa makar takvih potvrda bilo i jako malo – ako startup nema ni malo zadovoljnih korisnika, teško će ih u nekom trenutku imati mnogo.
Product/market fit
U zadnjem dijelu se Maurya bavio spajanjem proizvoda i tržišta pri čemu je najvažnije identificirati načine i prilike zbog kojih startup može rasti. Pod time se misli na načine kako korisnici mogu saznati za proizvod, kako ih startup natjera da se vrate koristiti proizvod ponovno te virusnu komponentu. Maurya napominje kako nema “besplatnog ručka” te kako startup mora uložiti (na ovaj ili onaj način) u marketing
Opet je kao primjer poslužio Facebook koji je imao sve 3 komponente – jednostavno su ljudi saznali za njega, imao je virusnu komponentu (“svi moji prijatelji su gore, idem pozvati i druge”) te su se korisnici vraćali iz istog razloga.
Osim marketinga, potrebno je naglasiti i važnost definiranja uzročno-posljedičnih veza. U drugom dijelu je startup izmjerio sve što je mogao i orijentirao se na određene mjere, ali sada mora povezati što se zbog čega dogodilo. Kako je Maurya rekao: “Nije moguće u istu rijeku skočiti dva puta”. Izmjerena metrika samo nudi spoznaju da se nešto događa, ali nipošto ne daje odgovor zašto je došlo do downloada aplikacije, dodatnih prijava ili nekog drugog korisničkog koraka.
Na kraju, Maurya je naglasio kako je važno unaprijed znati da će biti mnogo grešaka te da je eventualan neuspjeh potencijalan i vjerojatan, ali da treba učiti na vlastitim greškama jer je sve ostalo kretanje iz početka i nema smisla.
- Snimila Marina Filipović Marinshe
