Na Wayrinom I <3 Startups događanju u prostorima ZŠEM-a održao se i panel na kojem se raspravljalo o poteškoćama s kojima se susreću CEE startupi u pohodu na globalno tržište, ali i mogućnostima koje su im dostupne. Moderator panela bio je James Hurley iz tvrtke Albion Drive, dok su o tome što treba za uspjeh jednog startupa iz središnje i jugoistočne Europe raspravljali Stan Schroeder, Ben Southworth i Ivan Brezak Brkan.
Na Wayrinom I <3 Startups događanju u prostorima ZŠEM-a održao se i panel na kojem se raspravljalo o poteškoćama s kojima se susreću CEE startupi u pohodu na globalno tržište, ali i mogućnostima koje su im dostupne. Moderator panela bio je James Hurley iz tvrtke Albion Drive, dok su o tome što treba za uspjeh jednog startupa iz jugoistočne Europe raspravljali Stan Schroeder, Ben Southworth i Ivan Brezak Brkan.
Raspravo je započeo Schroeder istaknuvši kako hrvatski startupi prvenstveno trebaju prestati razmišljati o sebi kao o “hrvatskim” startupima, te se umjesto toga smatrati globalnima. To s jedne strane znači da bi trebali biti spremni seliti ovisno o investicijama koje mogu dobiti i programima u koje se mogu uključiti, ali i na umu imati globalno, ne lokalno lansiranje i poslovanje. Ako trebate otići u Bugarsku kako biste mogli dobiti investiciju ili biti prisutni u Londonu, učinite to, savjetovao je Schroeder.
Dio problema hrvatskih startupa je to što razmišljaju lokalno. Startupi u Hrvatskoj imaju dovoljno problema i bez toga da se ograničavaju na taj način.
S tim se stavom složio i Brezak Brkan, nadodavši i kako bi se startupi trebali manje fokusirati na to da su startupi te na “startuperski” način života, a više na svoje poslovanje:
Većina ljudi u regiji tek otkriva startup svijet, upoznaju se s investicijama i akceleratorima, pokreću vlastitu tvrtku i sve je to vrlo uzbudljivo, seksi i zabavno, no pritom i zaboravljaju da je riječ o poslu i da bi trebali zarađivati.
Ideje su jeftine, ima ih na tone
Jedno od pitanja koje Brezak Brkan kao savjetnik postavlja startupima je “kako ćete zaraditi svojih prvih tisuću dolara” i mnogi uopće ne znaju odgovor na to niti imaju plan kako da svoju ideju monetiziraju. Opći je stav da će se tome domisliti putem, no investitori neće ulagati svoj novac da bi se netko usputno domišljao kako pretvoriti svoju ideju u posao, nadovezao se Southworth. Isto tako, nitko ih neće držati za ruku i pokazati im što i kako da naprave, jer je osmišljavanje plana monetizacije na koncu konca njihova zadaća:
Mnogo ljudi misli da mogu uspjeti jer imaju dobru ideju, sliku Stevea Jobsa i jer su pročitali sve prave knjige, no okrutna je istina da ako u poslu nema novca ni načina da se on zaradi, startup jednostavno neće uspjeti.
Schroeder je napomenuo kako mnogi startupi krenu u posao uvjereni da imaju najbolju ideju na svijetu, no ideje su jeftine. Nekada moraju promijeniti poslovni model, nekada i temeljnu idejus kojom su startup započeli:
Uspješni nisu oni s dobrom idejom već oni koji ustraju i spremni su se prilagoditi.
Lokalne specijalizacije
Ono što lokalni startupi imaju i što im ide u korist je određenu doza naivnosti zbog koje se ne boje uhvatiti u koštac s nekim većim, fundamentalnijim i raširenijim problemima. Dobar primjer za to je Skype, istaknuo je Schroeder.
Jedan od sektora u kojem su startupi u ovoj regiji snažni je B2B – razvoj rješenja koji će se kasnije prodati većim tvrtkama, a takvih primjera je mnogo, primijetio je Brezak Brkan. Kod B2C poslovanja nastaje problem jer je velik dio klijentele drugdje u svijetu, posebice u SAD-u, a prodati rješenje nekoj tvrtki preko oceana mnogo je lakše nego prodavati proizvod korisnicima.
Zanimljivo je da svaka zemlja u regiji ima svoju specijalnost oko koje se formira lokalna zajednica. U Češkoj je tako big data jedno od popularnih područja, u Sloveniji se startupi dosta oslanjaju na grupno financiranje, u Hrvatskoj je agrikultura područje koje je izrodilo nekoliko uspješnih startupa poput Farmerona ili Agrivija, dok je u Srbiji je gaming popularna domena. Kada jednom startupu krene u nekom sektoru, brzo će se u istom naći i drugi.
Koje su mogućnosti financiranja?
Kada je riječ o financiranju u ovoj regiji, osim grupnog financiranja postoje i državni poticaji za male i srednje poduzetnike koje bi startupi mogli iskoristiti, a tu su i sredstva iz Europske unije te regionalni fondovi poput onih u Bugarskoj, napomenuo je Schroeder.
Southworth je ipak primijetio kako u velikom broju europskih država postoji mnogo birokracije koja stoji između startupa i investicija i poticaja, te da bi država trebala biti mnogo agilnija u tom aspektu, jer u konačnici startupi uvelike doprinose ekonomiji.
Britanska je vlada tako uvela velike porezne olakšice kojima motiviraju ljude da ulažu u startupe umjesto u, primjerice, nekretnine, a istu je politiku primijenila i Francuska nakon čega su se ulaganja u taj ekosustav povećala za 400 posto. Vlade bi trebale prestati stvarati prepreke i maknuti se s puta, no također im treba ukazati na to kako mogu pomoći startupima.
Posljednji savjet s panela za startupaše i one koji to tek planiraju biti jest da su Europa i svijet njihovo igralište i da se ne ograničavaju na lokalno djelovanje te da nađu svoju nišu u kojoj mogu uspjeti.