Netokracija

Tatjana Zabasu Mikuž: Voljela bih kad bismo mogli uložiti u više startupa koje su osnovale žene

U Berlinu se nedavno održao skup “Žene Europe u rizičnom kapitalu” gdje je stotinjak VC investitorica i investitora raspravljalo o potrebi za što većom raznolikosti u startup ekosustavu, odnosno o važnosti ženske perspektive za europsku VC industriju.

Među govornicima na skupu bili su i predstavnici ključnih igrača na europskom ulagačkom tržištu poput Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europskog investicijskog fonda i Međunarodne financijske korporacije sa sjedištem u SAD-u. Među gošćama su se našle i lokalne snage – Ivana Šoljan, predsjednica nadzornog odbora u investicijskoj tvrtki Proficio te suosnivačica HUB385, te Tatjana Zabasu Mikuž, Managing Partner u SouthCentral Venturesu, s kojom sam o ovoj temi detaljnije porazgovarala.

Žene u upravnim odborima čine veliku razliku u poslovnim rezultatima tvrtki

Da nije riječ samo o promicanju raznolikosti promicanja radi, pokazale su razne statistike koje su se tamo mogle čuti – Tako McKinsey u svom najnovijem izvješću “Žene su važne” ukazuje na jaku povezanost prisustva žena u visokom menadžmentu i boljih financijskih rezultata takvih tvrtki.

Naime, nakon analize rezultata 300 tvrtki diljem svijeta, McKinsey je uočio da kompanije sa ženama u upravnim odborima u prosjeku ostvaruju 47% veći povrat uloženog od onih u čijim upravnim odborima nema žena. Takve tvrtke ostvarile su i  55% bolje poslovne rezultate. Slični rezultati stoje i u izvješću koje je izdao Boston Consulting Group, iz kojeg se vidi da startupi koje su (su)osnovale žene na svaki uloženi dolar zarade prosječno još 78 centi, što je značajno više u odnosu na 31 centa na dolar, koliko u prosjeku zarade startupi kojima su osnivači muškarci.

Među sudionicima skupa u Berlinu bila je i Ivana Šoljan. European Women in VC

Iako rezultati govore za sebe, očito potencijal nije dovoljno prepoznat. Naime, u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom prošle godine samo je 2% ukupnog VC ulaganja pripalo poduzećima koje su osnovale žene.

Nije bajno ni s druge, investitorske strane. U kompanijama koje se bave ulagačkim kapitalom na položajima donositelja odluka nalazi se samo 9% žena.

U Europi je situacija još više poražavajuća – postotak žena koje se nalaze na položajima donositelja odluka u VC fondovima, odnosno onih koje doista potpisuju čekove i snose menadžersku odgovornost, manji je od 5, čulo se u Berlinu.

Jasno je da je riječ o prilici na tržištu koja je do sad bila zanemarivana, zbog čega je prošle godine i osnovana inicijativa Žene Europe u rizičnom kapitalu, a koja želi udvostručiti broj žena koje donose odluke o ulaganjima u VC fondovima.

Od javnog sektora do investiranja u tehnološke startupe

A jedna od takvih rijetkih žena jest upravo Tatjana, koja je, kaže, pomalo slučajno ušla u investicijski svijet .

Moje prvo “službeno” radno mjesto bilo je u javnom sektoru. Karijeru sam započela u slovenskom ministarstvu gospodarstva gdje sam naučila mnogo o tome što vlade, u to vrijeme prvenstveno one iz skandinavskih zemalja te Velike Britanije, rade kako bi podupirale poduzetništvo i konkurentnost njihovih tvrtki, uključujući i podršku financiranju kapital. Međutim, rad u ministarstvu nije bio baš za mene, stoga sam tražila druge izazove.

Tatjana je potom počela raditi u korporativnim financijama jedne multinacionalne konzultantske tvrtke. Bio je to potpuno novi svijet za nju, otkriva mi, radila je za i s mnoštvom tvrtki iz raznih industrija, s odličnim timom, naučila mnogo toga – i ponovno se odlučila za novi izazov kad je shvatila da nema što više naučiti.

Pa sam ponovno počela tražiti nove prilike. U to je vrijeme gospodarska komora u Sloveniji kretala s nekom vrstom preseed podrške startupima i pozvali su me da se pridružim. To sam i napravila, a Jure Mikuž je postao direktor onoga što je kasnije postao RSG Capital. Naime, on je došao na ideju osnivanja prvog VC fonda za tvrtke u ranoj fazi.

Stoga smo to i napravili. Prikupili smo sredstva od slovenskih tvrtki 2008. godine, potom dodatni kapital iz vlade i EU programa 2010., kada smo i uložili u 11 tvrtki…

Među njima su bili i Fiveov Shoutem te tadašnji iStudio koji je kasnije postao Degordian. 2013. počela su se prikupljati sredstva za novi fond s većim, regionalnim timom, kojemu se priključio i Jan Kobler, što se i ostvarilo 2015. godine kada je pokrenut SouthCentral Ventures.

Žena je premalo – i s investicijske i s poduzetničke strane

Tatjana Zabasu Mikuž je Managing Partner u fondu SC Ventures.

Samim time Tatjana ima dobar pregled nad tehnološkim startupima u regiji, kao i na problematiku koja je tema ovog teksta. Pitala sam je – je li se tijekom godina, koliko je prisutna u investicijskoj regionalnoj industriji, polagano mijenjao omjer žena i muškaraca, i s ulagačke i s poduzetničke strane?

Premalo je žena s obje strane, što nam govore i statistike koje smo čuli na skupu u Berlinu. Ako se pokušam prisjetiti osnivačica startupa koje sam srela u proteklih dvanaest godina, rekla bih da ih je manje čak i od 2%, a čini mi se, iako mi je žao to reći, da se tijekom tih godina brojka ništa nije povećala.

Istodobno, nema ni mnogo žena među VC investitorima u Europi, ali Tatjana smatraju da ih se i dalje može čuti te da mogu utjecati na industriju. Naime, većina ih vjeruje da miješani timovi, koji se sastoje i od žena i od muškarca, mogu donijeti daleko bolje rezultate.

Odgovornost je na nama – da nas se čuje i da nam se pridruži još više kolegica. A kako bismo potakli još više žena da budu aktivnije u ulaganjima, moramo to promovirati i podržavati pridošlice.

Žene ne ulažu drugačije od muškaraca – ali drugačije komuniciraju i vode

Postoji i mit da žene kod investiranja igraju na sigurno ili barem sigurnije, u usporedbi sa svojim kolegama. Pitam Tatjanu za mišljenje o tome:

Ne mislim da nužno “igraju na sigurno”, ali vjerujem da imaju drugačiju perspektivu od muškaraca. Ne mora to biti nešto specifično – često se spominje da su žene sklonije takozvanom utjecajnom investiranju. No, s druge strane, toliki broj muškaraca također je tome sklon da nisam sigurna postoji li tu neka značajna razlika. Također, postoje i različiti profili rizika, odnosno averzija prema riskiranju, i sa strane žena i muškarca, stoga ima žena koje povlače riskantnije poteze od muškarca…

Rekla bih da je glavna razlika u načinu komuniciranja i stilu vođenja, a ne u investicijskim odlukama.

Od 19 tvrtki u portfelju SC Venturesa, dvije vode žene

Skup u Berlinu, na kojemu je bila i Tatjana Zabasu Mikuž, okupio je stotinjak investitorica i investitora. European Women in VC

Raznovrsnost bi mogla dovesti do financijskog i društvenog boljitka, čule se u Berlinu, a da bi se to postiglo, cilja se i na to da portfelji tvrtki u koje se ulaže budu uravnoteženiji. No, je li to uopće moguće postići u našoj regiji, među tehnološkim startupima u koje SC Ventures ulaže?

Voljela bih da možemo uložiti u više projekata koje su pokrenule osnivačice, ali poprilično ih je teško ovdje pronaći. Nije ništa bolje ni u SAD-u, niti u drugim europskim zemljama. Među 19 tvrtki u koje smo uložili, imamo tek dvije direktorice i osnivačice, a obje se trenutno nalaze u SAD-u. Trenutno u vidu imam još jednu tvrtku koju je osnovala žena, stoga se nadam da ćemo i nju uvrstiti u naš portfelj.

S druge strane, u timovima ima sve više žena, čak i među developerima, što je jedna pozitivna stvar koja se mijenjala tijekom posljednjih godina.

Samo trećina žena u upravljačkim strukturama može povećati neto dobit i do 6%

Tatjana ima samo jednu poruku i za potencijalne osnivačice i za investitorice – da se odvaže, vjeruju u sebe i pobrinu se da ih čuju i drugi. A možda bi bilo zgodno da se čuju i još neke statistike – istraživanje koje su proveli Peterson Institute i EY pokazuje kako tvrtke s 30% žena u upravljačkim strukturama ostvaruju i do 6% veću neto dobit. Rodno raznoliki timovi ostvaruju bolje rezultate u logičkoj analizi, koordinaciji, planiranju i rješavanju problema. Slične rezultate pokazuju i brojna druga javno dostupna istraživanja. No, o raznolikosti u VC industriji još se uvijek ne raspravlja dovoljno često, rekla je tako Iwona Kozera iz EY-a u Berlinu.

U našoj se regiji o tome raspravlja još rjeđe, a neiskorišteni potencijal i dalje čeka svoju priliku.