Burton Lee, profesor europskog poduzetništva na Stanfordu, u svom se predavanju na jučerašnjoj konferenciji Startup AddVenture bavio poticajima za osnivače i zaposlenike u Silicijskoj dolini te poukama koje europski startupi mogu iz tih praksi izvući.

Ovo mu nije prvi kontakt s Hrvatskom. Štoviše, nedavno je sudjelovao na Brown Forumu u Osijeku, a Farmeronov Matija Kopić svojevremeno je gostovao u sklopu Leejeva programa Europreneurs.
Razlike Europe i SAD-a
Ovom prilikom Lee je istaknuo neke ključne razlike između SAD-a i Europe zbog kojih se poticaji za zaposlenike gledaju drukčije.
Tržište SAD-a mnogo je brže, naglašava, mobilnost kadra je veća, konkurencija je jaka, razvijena je kultura sedmodnevnog radnog tjedna, postoji zakonski okvir za poticanje zaposlenika dioničkim udjelima, a veći su i uspješni exiti, koji te dionice čine vrijednima u praksi.
S druge strane, u Europi su tržišta sporija, manje se tvrtki natječe za najbolji kadar, radni tjedan broji pet dana, naglasak je na sigurnosti radnog mjesta, a dionice se gledaju kao sumnjive opcije – a čak i kada su dobrodošle, ne postoji dobar legalni okvir kroz koji bi se mogli definirati poticaji dionicama.
Ono što se u Europi smatra dobrim poticajem, tvrdi Burton Lee, su plaća, titula, mogućnost napredovanja i povlastice, no mnogo je više toga što treba uzeti u obzir.
Kako podijeliti dionice među zaposlenicima?
Zaposlenici su ključni za rast tvrtke, a na američkom tržištu izdvajaju se dva poticaja – kultura tvrtke te dioničke opcije. Ovi su poticaji bitni za privlačenje novog talenta te izgradnju kohezivnih timova te zdravog lokalnog ekosustava.
Dionički udio treba se u ranim fazama odvojiti za zaposlenike – zamislimo fiktivni startup s tri osnivača. U prvoj fazi udjeli će biti ravnomjerno podijeljeni među njima, no kada se njihov tim širi, primjerice zapošljavanjem nekog na rukovodećoj poziciji, ravnomjeran se dio dionica ostavlja njemu i potencijalnim budućim zaposlenicima – što čini pet ravnomjernih dijelova s 20 posto dionica.
Princip je jednostavan, što se netko ranije priključi, u riskantnijoj fazi poslovanja, to je njihov paket dionica bolji. To je formalni dokument, a osigurat će vam da planove i ambicije svojih zaposlenika poravnate sa svojim ciljevima.
Kultura tvrtke je opipljiva stvar
Kultura tvrtke drugi je bitan faktor, napominje Burton Lee, no ona je mnogo konkretnije no što je zamišljamo:
Prvo što vam pada na pamet ovdje su sigurno vrlo opći termini poput prijateljske atmosfere i inspirativnog okruženja, no riječ je o praktičnijim pokazateljima, poput toga koliko se cijeni preuzimanje inicijative, kako se odvija komunikacija na dnevnoj bazi i sličnim pokazateljima.
U američkim tvrtkama često vidite temeljene vrijednosti poput “Ne čini zla” koje su vrlo hypeane, no u velik dio njih zbilja se vjeruje, tvrdi govornik, i iz njih često izlazi kultura tvrtke.
Dobri primjeri naglaska na kulturu tvrtke su Hewlett Packard, Apple i Google, dok je svijetli primjer u Europi Virgin Group Richarda Bransona. Važnost kulture nije zaobišla niti naša područja, pa je tako Burton Lee pohvalio trud koji se ulaže u kulturu tvrtke Rimac Automobili – to će biti vrlo bitan stavka kada se tim koji stoji iza Rimca još proširi, naglasio je.