5 najzanimljivih komentara hrvatskih stručnjaka o stanju Europske Unije!

Svoj doprinos traženju odgovora na ta pitanja na dan obraćanja predsjednice Komisije dala je i Hrvatska. U organizaciji Europskog parlamenta Ureda u Hrvatskoj, Europske komisije u Hrvatskoj i Netokracije održana je panel rasprava hrvatskih stručnjaka iz različitih područja.

Moderatorima, osnivaču Netokracije Ivanu Brezaku Brkanu te glavnoj urednici, Miji Biberović, u raspravi su se pridružili Hajdi Ćenan, suosnivačica i CEO airta; Vuk Vuković, ekonomski analitičar, suosnivač i CEO Oracluma; Matija Žulj, osnivač agrotech tvrtke Agrivi; Mija Dropuljić, lifestyle influencerica i aktivistica te Višeslav Raos, politički analitičar i docent na Fakultetu političkih znanosti.

U raspravi su se osvrnuli na ključne stavke razvoja EU u tekućoj i narednim godinama, a kroz pitanja o europskom zelenom planu, digitalizaciji, očuvanju zdravlja EU građana, jačanju poduzetničke klime, boljem protoku dobara, ljudi i kapitala te geopolitičkim odnosima. Ovo su neka od najzanimljivijih zapažanja koja smo izvukli iz rasprave, a ako poželite saznati više, čitav panel možete pogledati na Facebook stranicima Europskog parlamenta – Ureda u Hrvatskoj ili Europske komisije u Hrvatskoj.

Zdravlje nije lijepa tema, i teško se može “lijepo” prikazati na društvenim mrežama – Mija Dropuljić

Kad je u pitanje reakcija influencera da pokrenu zajednicu i inicijative koje mogu biti od pomoći u vrijeme koronakrize, Mija misli:

… da se većina influencera nije dobro iskazala. Vodeći komentar i kod nas bio je: “to nisu teme kojima se bavimo pa se korona u našem sadržaju ne bi trebala ni nalaziti”. Iskreno, smatram ako je riječ o tako širokom pojmu, koji je utjecao na sve nas, bez obzira radili u zdravstvu, bili influencer, školski djelatnik ili hotelski – svi smo zahvaćeni pandemijom koronavirusa. Reći da se taj sadržaj ne uklapa u naše društvene mreže mislim da je posve krivo. Na koncu, sve ovo utječe i na njihovo poslovanje.

Mija se spomenula i “najveće pandemije” odnosno najvećeg zdravstvenog problema – raka. Borba s tom bolešću trajat će i nakon koronavirusa pa su ulaganja i širenje svijesti o tome itekako dobar primjer kako se nositi sa zdravstvenim temama. Osvještavanje o važnosti zdravlja i prevencije takvih oboljenja posebno su bitna za mlađe generacije, koji su usmjereni prema digitalu, ističe Mija.

Istraživanja su pokazala da se 40% smrtonosnih ishoda oboljenja od raka moglo spriječiti prijevremenim provjerama odnosno osvještavanjem o važnosti pregleda.

Nema više “gut feelinga” nego gledamo činjenice uz pomoć tehnologije – Matija Žulj

Mi smo ono što jedemo, to je osnovna stvar od koje sve kreće, ističe Matija Žulj:

Svi želimo znati što jedemo. Danas je većina bolesti proizašla iz hrane koju jedemo. Već dugi niz godina traju veliki napori unutar industrije poljoprivrede za uspostavu sustava dosljednosti kontrole i kvalitete hrane. I to je pokrenuto. Ono što se definitivno pojačalo s koronom je fokus na lokalnu proizvodnju. Od silne globalizacije, gdje se teži sve većoj ekonomiji razmjera danas smo ipak počeli razmišljati što kad se granice zatvore. Svi su počeli puno više pričati o samodostatnosti unutar države i to je jedan od velikih fokusa koji je promijenjen u samom konceptu poljoprivrede i mislim da ćemo tu u narednim godinama moći vidjeti puno veći fokus na lokalnu proizvodnju hrane diljem svijeta.

Za samodostatnost gospodarstva veliku ulogu igra tehnologija, dodaje Matija, jer bez digitalizacije poljoprivrede nećemo znati koliko ni što jedemo. Međutim, jedan od problema jest što je danas više od 60% poljoprivrednika starije od 55 godina:

Mlade generacija će jednom preuzeti poslovanje od starijih te se moramo se na njih fokusirati, na one koji će danas i sutra biti nositelji te digitalizacije.

Čeka li nas i u ovoj krizi leaky bucket scenarij? – Vuk Vuković

Vuk je posebno pohvalio EU na brzoj reakciji koja je uslijedila s fondom za oporavak. Smatra da su takvim programom vratili povjerenje u sami sustav – što je u kriznim situacijama najbitnije. Međutim, brine se gdje će novci iz fonda završiti:

S jedne strane ideja u teoriji je sjajna, ali u pitanje je njezina provedivost u praksi.

Smatram da taj novac treba završiti u onom dijelu gospodarstva koji ga najviše treba, to su firme koje su bile najviše pogođene, znamo koje su to industrije otprilike. I tu dolazimo do pitanja provedivosti, hoće li taj novac završiti tamo gdje je najpotrebniji. Ako se sjećate, odmah ću vam dati primjer zadnje krize, 2009. kada smo imali zadnju veliku krizu i u nastavku toga europsku dužničku krizu. Europa je tada reagirala monetarno. (Ovo trenutno je više fiskalna mjera) Europska centralna banka je učinila sve što je u njenoj moći da povrati to povjerenje: smanjili su stope i odradili su kvantitativno popuštanje, gdje su puštali ogromne količine novca u sustav.

Problem, u tim prvim godinama krize, koji se nastavio još do 2013. i 2014. kad smo imali situaciju s Grčkom, je ta da novac nije dolazio do onih subjekata kojima je bio najpotrebniji. Nije dolazio do firmi jer su banke na početku bile u strahu, znači taj novac je u pravilu završavao u bankama. To se zove “bank hoarding”, banke sjede na novcu i ne puštaju ga u sustav. Sad imamo sličnu situaciju u bankarskom sektoru, ali zato imamo taj fiskalni element koji zadnji put nismo imali. No, opet je pitanje gdje će taj novac završiti i kako će se distribuirati.

Vuk se tako prisjetio i termina leaky bucket, odnosno kante s rupama, a kojom nekome trebate donijeti vode. Naravno, zbog rupa, voda će iscuriti dok dođe do osobe kojoj voda treba. Očekuje da bi se fenomen mogao ponoviti, ali se nada da ipak neće.

U trci za inovacijama EU kaska jer nema otvorene ruke za testiranje – Hajdi Ćenan

U izolaciji bili smo primorani digitalizirati se preko noći, istaknula je Hajdi, i to je pokrenulo mnogo toga, ali neki su se opet vratili na staro. Osvrnula se koliko je važna digitalizacija za privatni sektor, a posebno u području umjetne inteligencije. Kroz hrvatsku udrugu CroAI, Hajdi i kolege i iz industrije pokušavaju naći i ulogu Hrvatske na AI sceni. Neke bitke smo sigurno izgubili, dodaje, ali vidi prostora u specifičnosti našeg manjeg tržišta:

Potrebno je naći nekakve niše u kojima Europska unija pa i Hrvatska, mogu biti leaderi. No za to je nužno omogućiti zakonski okvir koji omogućava testiranje i isprobavanje u nekakvom “sandboxu”, recimo to tako, koji će onda olakšati taj prvi korak inovacija svim firmama neovisno o tome koliko su velike.

Ono što se možda može napraviti jest omogućiti lakši pristup podacima kako bi manje firme mogle eksperimentirati. Jedan od velikih problema umjetne inteligencije jesu podaci, potrebna je velika količina podataka i ako nemaš pristup tim podacima onda nemaš mogućnosti za inoviranje. Jedan od pristupa EU može biti u olakšanom pristupu podacima primjerice iz javnih uprava. Tako i manje firme mogu pomoći u rješavanju problema, optimizaciji procesa kako javnog tako i privatnog sektora, pa i velikim tvrtkama koje možda interno nemaju kapacitet niti znanje da inoviraju.

EU još uči kako na distanci utjecati na demokratske procese – Višeslav Raos

Tema reproduktivnih i rodnih prava je tema koja uvijek boli mnoge i jedna je od najglasnijih uoči svakih izbora, a to je tema koju je predsjednica ostavila za sam kraj svog govora. Višeslav smatra da na kraju dolaze najvažnije, a ne najmanje važne teme, a posebno se stoga osvrnuo i kako će takve teme utjecati na jedinstvo u Uniji:

U svom govoru o stanju EU predsjednica nije spomenula eksplicitno države u kojima su te teme prijeporne, ali jest spomenula zalaganje za primate europskog prava, zalaganje za provođenje vladavine prava i da se uvjetuju svi financijski paketi vladavine prava te da će se na tome jako inzistirati u raspravama u Europskom parlamentu. Međutim, vezala je to i uz ovu dimenziju: rodne ravnopravnosti, prava seksualnih manjima itd. gdje u jednom trenutku, na kraju govora, kada spominje LGBT zajednice, upravo se referira na Poljsku vladu koja ima dijametralno suprotne stavove od, da tako kažem, prisutnog mainstreama.

To će biti zanimljivo gledati, koliko će jedinstvo velike koalicije koja ima većinu u Europskom parlamentu i samo jedinstvo Unije – patiti od toga što će se prelamati i vrijednosni i ekonomski i politički sukobi – između istoka i zapada Europe.

U svakom slučaju, pred Ursulom von der Leyen još su 4 godine mandata, a mnoge teme o kojima je danas pričala dugoročni su planovi pa ne očekujemo da će promjena u govoru iduće godine biti mnogo. Ipak, nadamo se da će one kratkoročne aktivnosti donijeti pomake u svim aspektima održive i jače Europe, a posebno da ćemo 2021. obraćanje slušati u nešto boljim okolnostima nego ove izazovne 2020.

Tijekom same rasprave imali smo priliku pogledati i komentirati obraćanja i hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, a koji su se kao i predsjednica Komisije osvrnuli na svoju godinu. Tako nam je Tomislav Sokol (EPP) više rekao o problemima elektroničkog otpada i univerzalnom punjaču, Željana Zovko (EPP) o Erasmus+ programu, Predrag Fred Matić (S&D) o radu Odbora Europskog parlamenta za prava žena i rodnu ravnopravnost, Valter Flego (Renew Europe) o digitalizaciji i korištenju AI-ja u cestovnom prometu te Ruža Tomašić (ECR) o generacijskoj obnovi u sektoru poljoprivrede u Europi.

I za kraj još jednom, ako vas zanima cijela rasprava, svakako posjetite Facebook stranice Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Europske komisije u Hrvatskoj.