Praksa je na žalost za mnoge naše studente nepoznanica. Inženjeri teoriju fakultetskih klupa brzo mijenjaju programerskom praksom u domaćim informatičkim tvrtkama, no kako je to odraditi praksu u Facebooku?
Facebook Info Session potpuno je popunio D2 dvoranu Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu. Igor Čanadi, Filip Pavetić, Goran Žužić i Bruno Rahle govorili su o svojoj tromjesečnoj praksi u Facebooku, najvećoj društvenoj mreži na svijetu i jednoj od javnosti trenutno najzanimljivijih internetskih tvrtki.
Facebook Info Session potpuno je popunio D2 dvoranu Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu. Igor Čanadi, Filip Pavetić, Goran Žužić i Bruno Rahle govorili su o svojoj tromjesečnoj praksi u Facebooku, najvećoj društvenoj mreži na svijetu i jednoj od javnosti trenutno najzanimljivijih internetskih tvrtki.
Čanadi je na samom početku objasnio Facebokovu inženjersku kulturu koja je, vidljivo iz predavanja, izuzetno ugodno iznenadila mlade inženjere s FER-a. Naime, Facebook od svojih početaka razvija kulturu rada orijentiranu prema zadovoljavanju svojih inženjera. S obzirom da je osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg, inženjer, to zaista nikoga ne čudi i jasno je da je tvrtka razvijena na način da se njeni inženjeri osjećaju ugodno radeći za nju.
Joel Spolsky i mnogi drugi autori već godinama govore kako prava kultura rada može potaknuti inženjere i povećati njihovu produktivnost. Google je još prije nekoliko godina uveo u svoju filozofiju ideju da svaki inženjer 20 posto svog vremena može i treba trošiti na projekte koji nisu povezani s njegovim poslom u Googleu. Kao što su se mnogi Googleovi proizvodi temeljili na projektima razvijenim u tom kreativnom vremenu za inženjere, mnoge Facebookove mogućnosti razvijaju se na cjelonoćnim hackathonima.
Hakiraj. Inoviraj!
Upravo su ti maratoni hakiranja najpoznatiji dio Facebookove inženjerske kulture i najčešće traju cijelu noć. Cilj je potaknuti Facebookove inženjere da razviju vlastite ideje, radeći ono što najviše vole – programirati. Te ideje kasnije mogu prerasti u veće projekte unutar Facebooka, čime dolazimo do njihovog svojevrsnog slogana: “Move fast and break things.”
Uspoređujući Facebook s drugim informatičkim tvrtkama poput Microsofta ili Oraclea, Čanadi je naglasio kako kako ih je najviše potaknulo to što vrlo brzo mogu vidjeti rezultat svog rada. Facebookov razvoj je stoga temeljen upravo na inženjerskog praksi konstantne iteracije, pri čemu svakog utorka izlaze velike promjene odnosno releasovi. Upravo su zbog toga Čanadi i njegovi kolege programirali i zadnji tjedan svoje prakse, iako su im u Facebooku rekli kako ne moraju ako ne žele.
Svaki od praktikanata radio je svom manjem timu u Facebookovim uredima koji su jedan veći otvoreni prostor. Svaki do timova imao je mentora, iskusnijeg inženjera, koji ga je vodio.
Dok je Pavetić primjerice radio na sigurnosti i filterima za spam najveće društvene mreže na svijetu, Žužić se bavio tzv. core systems odnosno serverskim tehnologijama bitnim za pokretanje cijelog sustava. Čanadi je naglasio kako nisu morali pripremati silnu dokumentaciju i kako su većinu svog vremena zaista proveli programirajući stvari koje ih zanimaju.
Osim radne kulture prilagođene inženjerima, dečke su ugodno iznenadile i životne pogodnosti njihove prakse. Radno vrijeme bilo im je fleksibilno, tako da su službenim shuttleom na posao najčešće dolazili oko 11, a Facebook im se brinuo o doručku, ručku, smještaju, avionskim kartama, itd. Facebook očito, po uzoru na Google, računa kako će programerska produtivnost nadoknaditi spomenute troškove.
Za praksu u Facebooku ćete trebati…
Na praksu u Facebooku mogli ste se prijaviti predajom životopisa na jučerašnjem predavanju ili pak slanjem e-maila rekruterici na e-mail jeane@fb.com. Životopise šaljete na engleskom jeziku i iako ne smijete biti skromni, Čanadi je naglasio kako nemojte ni pretjerivati, jer će vas o vašem znanju ispitivati izuzetno iskusni programeri.
Prvi intervju je s headhunterom u kojemu ćete proći osnovne podatke te tehnička i osobna pitanja, dok je drugi s dva do tri inženjera. U drugom intervju ćete rješavati teža pitanja i rješavati praktične probleme uz Collabedit, pri čemu će dakako gledati vaš kod. Ukoliko vas prime, Facebook će vam pomoći u dobivanju vize te riješiti bilo kakve troškove vezane za dolazak, stan, računalo, zdravstveno osiguranje, rent-a-car, itd.
Čanadi i njegovi kolege naglasili su kako bi mladi inženjeri svakako trebali što ranije krenuti na praksu u bilo koju tvrtku čak i ako nije Facebook. Ne mora se raditi ni o većim ili pak lokalnim tvrtkama, jer startupovi širom svijeta traže inženjere. Na žalost, naglašava kako im je najveći problem fakultetski sustav. Minimalnih 3 mjeseca prakse u Facebooku bilo je teško uskladiti s FER-ovim akademskim kalendarom tako da su ili padali semestar ili morali nadoknaditi jako mnogo ispita vrativši se u Hrvatsku.
Čanadi je za Netokraciju naglasio kako mu je rad u Facebooku omogućio da iskusi jednu drugačiju radnu okolinu. Iako mi se čini kako je Facebook uspješno zaveo dečke mnogim malim beneficijama poput mikrokuhinja, kroz njihova predavanja vidljivo je kako ih je još više potaknulo to što su vrlo brzo vidjeli rezultate svog rada i mnogo toga naučili.
Google je svojim 20 percent time stvorio jednu od najvećih internetskih tvrtki, a Facebook danas razvija najveću društvenu mrežu na svijetu uz hackathone. Slične metode i beneficije počele su uvoditi i domaće tvrtke poput Pet minuta, a sve se više studenata prijavljuje na praksu u kojoj će naučiti raditi ono o čemu na faksu samo uče u teoriji. Osim toga, domaći startupovi i tvrtke poput IT4U i Kliksa traže inženjere, zašto im se ne biste prijavili?
Iako bi premijerka očito najradije otvorila pašku Googlanu, svjetske internetske tvrtke prije će privući naši inženjeri. Hoće li oni dugoročno pak ostati i osnovati svoje tvrtke po uzoru na Google ili pak otići raditi za Facebook ovisit će, kao i uvijek u Hrvatskoj, o administrativnim mukama. Želite li na praksu u Facebook?