Na današnjem okruglom stolu “Uloga banaka i države u poticanju inovativnog poslovanja”, okupili su se predstavnici bankarskog i državnog sektora, ali i svijeta poduzetništva, pa i samih startupa. Bila je to prilika i da se predstavi raspisivanje natječaja Moja prilika, koji smo već najavljivali, a kojim se cilja upravo na male tvrtke, obrtnike, startupe i inovativne pojedince.
Na današnjem okruglom stolu “Uloga banaka i države u poticanju inovativnog poslovanja”, okupili su se predstavnici bankarskog i državnog sektora, ali i svijeta poduzetništva, pa i samih startupa. Bila je to prilika i da se predstavi raspisivanje natječaja Moja prilika, koji smo već najavljivali, a kojim se cilja upravo na male tvrtke, obrtnike, startupe i inovativne pojedince.
Raspravu je moderirao glavni urednik magazina Banka, Željko Ivanković, koji je odmah na početku razbio zabludu o inovacijama, odnosno, općenitom mišljenju da se inovacije svode samo na otkrića novih proizvoda i tehnologija. Sumirao je teoriju austrijskog ekonomista Schumpetera, koji je razlikovao pet vrsta inovacija: nove proizvode, nove načine proizvodnje, nove načine poslovanja, nove oblike ponude i iskorištavanje novih tržišta.
Često se zaboravlja, ili se barem rijetko ističe, da je afirmiranje inovacija, odnosno davanje prilike inovacijama, jedan od oblika restrukturiranja gospodarstva. I kod Schumpetera su inovacije upravo to, restrukturiranje gospodarstva, a u hrvatskom je gospodarstvu taj proces upravo vrlo intenzivan.
O tome je govorila i dr. sc. Sonja Radas, s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja je spomenula i Schumpeterovu tezu prema kojoj su mala poduzeća izvor inovacija u ekonomiji.
On je počekom 20. stoljeća imao teoriju da će mala poduzeća napraviti kreativnu restrukciju u svojim industrijama. Kasnije je zaključio da ona imaju mnogo problema o tome kako se snalaze na tržištu, stoga je promijenio mišljenje i naveo da su mala poduzeća donekle hendikepirana. Danas vidimo i jedno i drugo, i možemo zaključiti da to zapravo ovisi o vrsti industrije.
Za IT granice ne postoje
A industrija u kojoj mala poduzeća imaju najveći utjecaj i u sklopu koje se mogu lakše probiti na vanjsko tržište, je svakako IT. O svom iskustvu u takvom poslovanju govorio je Luka Abrus, direktor tvrtke Pet minuta. Za prisutne je bilo poprilično zanimljivo što je osnovao tvrtku koja živi na tehnološkom tržištu Sjedinjenih Država, a Luka je napomenuo kako, uz njegovu, u Hrvatskoj ima velik broj malih tvrtki koje su okrenute prema izvozu iz jednostavnoga razloga: U IT-u granice ne postoje.
Kod nas je sve krenulo “iz kuće”, od postavljanja stranice na engleskog jeziku do toga da otvaramo tvrtku u Americi, a za većinu toga bio je zaslužan dobar proizvod. Danas se borimo s konkurencijom koja je puno bolje financirana, dok se mi financiramo organski. Istina, dobili smo pomoć od BICRO-a, a u nas je uložio i slovenski RSG Kapital, ali naša glavna konkurencija dobila je investiciju od 20 milijuna dolara, što je na našem tržištu teško dobiti. S takvom investicijom bismo se svakako brže proširili po tržištu, a ulagali bismo u marketing.
Ravnatelj BICRO-a, Poslovno-inovacijske agencije koju je Arbus spomenuo, Hrvoje Meštrić, napomenuo je kako je tvrtka Pet minuta dobar primjer brzog napretka te da su oni njihova uspješnica kojom se vole hvaliti.
BICRO je državna agencija, a naša je uloga da pronalazimo poduzetnike, istraživače i talente u koje treba investirati kako bi pokrenuli poslovanje prema komercijalizaciji. Za to moramo osigurati i razne financijske instrumente. Jedan od njih je i oblik koji koristi i Pet minuta, odnosno, vrsta kreditiranja koja se vraća samo u slučaju komercijalizacije.
Meštrić je dodao kako su se do sada većinom fokusirali na tehnološke inovacije, koje se najčešće upotrebljavaju u velikim poduzećima.
Tehnološki ekosustav kao ključ uspjeha
Tijekom okruglog stola spomenulo se kako se uspješni poduzetnici i ideje nedovoljno publiciraju, ali medij koji svakako popriličnu količinu pažnje posvećuje upravo poduzetništvu, s naglaskom na startupe, je upravo Netokracija. Naš glavni urednik i osnivač, Ivan Brezak Brkan, na okruglom je stolu govorio o razlikama između poduzetnika “staroga kova” i nekih novih snaga, ali i ekosustavu kojeg smatra ključnim za uspjeh.
Stariji poduzetnici razumiju startupe iz ugla samoga poslovanja tvrtke. No, kad govorimo o startupima, većinom mislimo na tehnološke, jer se tu razvio poseban ekosustav. Primjerice, danas imate situaciju da se većina osnivača startupa osobno poznaje, ili barem preko društvenih mreža, a dok tehnološki startupi imaju takvu prednost, to nije situacija koju stariji poduzetnici imaju pred sobom.
Govorio je i detaljnije o samom tehnološkom ekosustavu. Danas se startup iz Hrvatske može prijaviti na niz akceleratora i inkubatora u kojima im se nudi znanje i poznanstva potrebni za uspjeh na tržištu. Njihovi se proizvod često mogu koristiti bilo gdje u svijetu, što im dopušta brzi rast.
Nakon što poduzetnici uspiju, očekuje se da se vrate u ekosustav kao iskusni mentori ili investitori. Oni postaju temelji drugih startupa koji trebaju njihovo znanje.
“Moja prilika” – prilika za uspjeh
Nenad Mećava, direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke, smatra da i sama banka može pridonijeti tom eko-sustavu, projektima kao što su Moja prilika. Kako kaže, odlučili su ohrabriti i potaknuti tržište, jer se svakodnevno susreću s preprekama koje takve tvrtke imaju.
Hrvatska ulazi u kompetitivno tržište, a jedini načini da opstanu su inovativnost, kreativnost, održivost, atraktivnost za investitore. Trenutno tržište nije najbolje pripremljeno za to, a želja nam je to što prije promijeniti. Zbog toga smo organizirali ovaj natječaj, gdje smo okupili i angažirali klijente, partnere, koji mogu pomoći startupima i ostalim poduzetnicima. Oni mogu dati savjete, podijeliti iskustva, pomoći pri pronalasku investitora i još mnogo toga.
Neki od klijenata Zagrebačke banke, kao što su Ulola, Torte i to, Systemcom, Rougemarin i mnogi drugi, na okruglom stolu podijelili su svoje poduzetničke priče i iskustva, koja mogu biti dragocjena budućim poduzetnicima, a Mećava se nada da će angažman njih i partnera projekta pomoći pri oživljavanju domaćeg tržišta.
Inače, u sklopu natječaja Moja prilika pružit će se potpora u realizaciji prijavljenih projekata koji podrazumijevaju pokretanje poslovanja ili primjenom inovativnih rješenja značajno utječu na razvoj postojećeg poslovanja i generiranje prihoda, širenje i nova zapošljavanja. Tri najbolja projekta dobit će za financijsku potporu po 100 tisuća kuna. Više detalja o samom natječaju može se pronaći na službenoj stranici.