Izgleda da je prehrana najdraža razbibriga na webu. O prehrani svi imaju mišljenje. I svi o njoj pišu. I dok je s jedne strane pohvalno da toliko brinemo o prehrani, problem je u tome što o prehrani pišu i oni koji bi trebali, i oni koji ne. Posljedica toga je da je prosječna kvaliteta prehrambene informacije na internetu kriminalna i njeno posjedovanje vam često više šteti nego koristi.
S obzirom na to da u skorije vrijeme nećemo zabraniti ljudima slobodu izražavanja, na vama je posao odabira kome vjerovati. Moj je cilj kroz ovaj vas članak naučiti kako to učiniti.
Otkud toliko informacija o prehrani?
Pa hrana je osnovna ljudska briga. Preduvjet za preživljavanje.
A nedavno smo shvatili i da nam može produžiti život, pa čak i poboljšati njegovu kvalitetu.
O prehrani, stoga, s razlogom brinemo. Mi ljudi volimo imati kontrolu nad svojim životima (ili samo privid kontrole), a prehrana je jedna od rijetkih stvari kojima možemo utjecati na svoje zdravlje.
Također, prehrana je kompleksna tema, budući da uključuje mnoge varijable (sadržaj, količinu, vrijeme obroka itd.). To otvara prostor za različite interpretacije i mišljenja. Koja obožavamo dijeliti.
Nemojmo zaboraviti niti komercijalne interese. Prehrambena industrija je ogromna, a uključuje hranu, dodatke prehrani i usluge. Samim time, postoji potreba za promocijom tih proizvoda i usluga.
Prehrana je često povezana s emocijama, identitetom, kulturnim i socijalnim normama, što je dodatni razlog zbog kojeg ljudi pišu i čitaju o ovoj temi.
Na kraju, postoji stvarna potreba za savjetima vezanim za prehranu, budući da se većina ljudi hrani suboptimalno i/ili ima prekomjernu tjelesnu masu.
Otkud toliko dezinformacija o prehrani?
Gdje ima informacija, ima i dezinformacija.
Budući da nema čovjeka koji ne jede, i to više puta dnevno, logično je da će se mnogi osjetiti stručnjacima u tome. A kad smo već stručnjaci, zašto svoje znanje i mudrost ne podijeliti?
No… iskustvo u jedenju ne čini nikoga stručnjakom za prehranu.
A posljedica nestručnih informacija su… dezinformacije.
Akcija bazirana na pogrešnim informacijama u najboljem slučaju će biti beskorisna, odnosno “samo” ćemo potrošiti vrijeme izvodeći ju. U najgorem slučaju, rezultirat će štetom po vaše zdravlje, novčanik, psihu, ili sve zajedno.
Vaše zdravlje će zbog dezinformacija patiti tako što ćemo, primjerice, zbog praćenja određene dijete, unijeti nedovoljno nutrijenata. Vaš novčanik će žaliti tako što ćete potrošiti novce na beskorisne suplemente. Vaša psiha će stradati jer ćete se nepotrebno namučiti prateći nepotrebne dozvole i zabrane.
8 načina obrane od prehrambenih dezinformacija
No nije sve tako crno. Postoje aktivnosti koje možete poduzeti da se obranite od gubitka vremena, živaca i novaca.
- Provjerite kvalifikacije autora. Ako autor nema kvalifikaciju nutricionista, uzmite njegov prehrambeni savjet s vrećom soli. Kako bi autor zaslužio biti u skupini onih koji bi trebali pisati o prehrani, mora u najmanju ruku za to biti kvalificiran. Kvalifikacija ne podrazumijeva tečaj od nekoliko tjedana, već fakultetsku diplomu. Iako diploma nije garancija stručnosti, puno je vjerojatnije da će osoba s diplomom biti stručnija od osobe bez iste. Odnosno, vjerojatnije je da će njen savjet biti koristan.
- Pregledajte reference. Ako članak sadrži znanstvene tvrdnje i poziva se na znanstvene podatke, a ne prilaže dokaze, s pravom posumnjajte u njegovu istinitost.
- Demonizacija hrane. Ako tekst ili video pojedinu hranu naziva nezdravom, zabranjenom ili otrovnom, njegov autor ili laže ili ne zna bolje. Izazivanje straha je popularna i efikasna marketinška strategija, no ne morate biti njegova žrtva. Niti jedna hrana nije sama po sebi toliko nezdrava da ju je opravdano zabranjivati. Ne postoje zdrava i nezdrava hrana, već samo zdrava i nezdrava prehrana.
- Glorifikacija hrane. Jednako kao što je neopravdana demonizacija pojedine hrane, neopravdana je i njena glorifikacija. Volio bih vam preporučiti jednu jedinu hranu koja će vas učiniti zdravima, ali ona ne postoji. Superhrana je mit. Bolje rečeno, marketinški trik.
- Senzacionalne promjene. Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno to i jest. Rezultati ne dolaze preko noći. Zahtijevaju vremena, napora i strpljenja. Tko god vam kaže, drugačije, laže vam kako bi vam privukao pozornost. Kako bi iz vas izvukao novce. Svjesno ili zbog neznanja, svejedno je.
- Isključivost savjeta. Ako se savjeti autora baziraju s jedne strane na zabranama, a s druge strane na dozvolama, odnosno ako su savjeti nefleksibilni, budite sigurni da se radi o prehrambenoj dezinformaciji. Prehrana je daleko fleksibilnija nego što se iz popularne literature stvara dojam. Zdrava se prehrana, srećom, može postići na milijun različitih načina.
- Preporuča se dodatak prehrani. Niti jedan dodatak prehrani nije preduvjet za zdravu prehranu. Dodatak prehrani je, kako mu samo ime kaže, dodatak. Odnosno, djelomična kompenzacija za neadekvatnu prehranu. Iznimka su suplementi za unaprjeđenje sportskog performansa koji imaju benefit (na performans, ne na zdravlje) bez obzira na kvalitetu prehrane. Autor koji određeni dodatak prehrani preporučuje, ili još gore, ističe ga kao preduvjet zdrave prehrane, lako moguće ima financijskog udjela u njegovoj prodaji. A to kompromitira njegovu vjerodostojnost.
- Budite kritični prema gramatici i stilu. U doba tekstualne komunikacije stručnjaku je neoprostivo biti nepismen. Rekao bih da mu to oduzima titulu stručnjaka. Jer ako ne prepoznaješ važnost kvalitetnog izražavanja, vjerojatno ne prepoznaješ niti nijanse koje u prehrani mogu puno značiti. Ne moraš biti Hemingway da bi dobro pisao, no određene standarde moraš imati.
Nutricionistom se može prozvati tko god želi
Bilo bi korisno da je nestručnjaku zakonom zabranjeno davati stručne savjete o prehrani. No u Hrvatskoj nije. U Hrvatskoj struka nutricionista nije zaštićena. Nutricionistom se može prozvati tko god želi. Rezultat je ne samo loš savjet, odnosno rizik za zdravlje. Rezultat je i gubitak povjerenja u struku. Ako je pojedinac prethodno imao negativno iskustvo s “nutricionistom”, manje je vjerojatno da će se javiti nutricionistu. A bez stručne pomoći manje vjerojatno će riješiti svoj problem.
Procjenjivanje kvalitete svake informacije je mentalno zahtjevan i vremenski skup proces. Nemamo svi energije niti vremena za to. Stoga je u svijetu dezinformacija povjerenje od esencijalne važnosti. Teško ga je zaraditi. Ali jednom kad ga vaš nutricionist zaradi, držite se njenih/njegovih savjeta. Odaberite “svog” stručnjaka.
No, da ne bi sve ostalo na riječima… pozivam vas na detox!
Ne za detox od toksina. Već za detox od prehrambenih dezinformacija!
Pozivam vas da prestanete čitati SVE članke o prehrani i prestanite gledati SVE videe o prehrani čiji autor nije nutricionist. Poštedite se nestručnih savjeta. A vrijeme koje ćete uštedjeti upotrijebite za pripremu zdravog obroka, ili za šetnju.
A kolege nutricioniste pozivam da na dezinformacije glasno reagiraju. Makar ispali hejteri i partibrejkeri. Samo ćemo tako obraniti građane od prehrambenih dezinformacija – a tko zna, možda i ubrzati evoluciju u kulturu stručnosti, gdje ćemo savjete i usluge dobivati isključivo od provjerenih profesionalaca.
