Hrvatska još nije na popisu na kojem se našao i višestruko manji Luxemburg. Zašto Netflix smatra da naše tržište još nije spremno za ovu uslugu?
U veljači je Netflix najavio kako cilja na 400 milijuna dolara investicije kako bi povećao vlastitu produkciju sadržaja, omogućio akvizicije, te ono za nas najbitnije – proširio svoju uslugu po Europi. Krenuo je drugi val ekspanzije usluge kojim bi se trebala umnogostručiti brojka od 40 milijuna korisnika s kojom je završen posljednji kvartal prošle godine. Prvi je korak, čini se, Francuska.
Nakon Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Danske, Finske, Norveške, Švedske i Nizozemske, u novom pohodu na Europu Netflixova ciljana tržišta su Francuska, Švicarska, Belgija, Austrija, Luksemburg i Njemačka. Potonje bi moglo biti posebno teško, jer kako izvještava BBC, Nijemci nisu nisu spremni plaćati svoj televizijski sadržaj, a dodatan je izazov sinkronizacija svog sadržaja, na koju je ovo tržište naviklo.
Francuska konkurencija nije sretna
Francuzi su, s druge strane, savršeno zadovoljni podnapisima, a velik broj konkurenata na tržištu pokazuje kako potražnje za plaćenim sadržajem uistinu ima. Tako ni ne čudi što je Netflix s novim proširenjem krenuo upravo ondje:
[ALERTE SPOILER] ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ ㅤ On est là : http://t.co/NnT7eWmVnj
— Netflix France (@NetflixFR) September 14, 2014
Francuski kanali i operateri, naravno, nisu oduševljeni ovim potezom, prenosi The Next Web, te sve aktivnije oglašavaju svoja kupljena prava na serije iz Netflixove produkcije kako bi uvjerili korisnike da nema potrebe za prebacivanjem na američki servis koji nudi sadržaj na zahtjev, dok drugi isto pokušavaju postići povećanjem ponude besplatnog sadržaja.
Dok neće morati mijenjati navike potrošača, kao što će po svoj prilici biti slučaj u Njemačkoj, Netflix će se ipak morati kulturno adaptirati. Francuski televizijski servisi i programi moraju nuditi barem 40 posto sadržaja iz domaće produkcije – nešto čega se Netflix ne mora nužno pridržavati, imajući u vidu da mu je europsko sjedište u Amsterdamu, no blatantno ignoriranje tog pravila moglo bi na servis navući bijes Francuza koji su vlastitoj produkciji vrlo skloni.
A u Hrvatskoj?
Hrvatska, primijetili ste, nije uključena ni u ovaj val ekspanzije – riječ je ipak o malom tržištu koje još treba dozrijeti. Iako Luksemburg broji mnogo manje stanovnika, njegova je populacija iznimno internacionalna, a potražnja za internacionalnim streaming programom je iznimno velika, objašnjava luksemburški Wort. S druge strane, hrvatsko tržište tek je zakoračilo u svijet streaming servisa i servisa za sadržaj na zahtjev.
To ipak ne znači da je broj igrača koji bi Netflixu predstavljali konkurenciju malen – uzevši u obzir populaciju hrvatske i fragment tržište otvoren streamingu i plaćanju sadržaja, televizijsko nebo prilično je zasićeno. Najglasniji konkurent zasigurno bi bio Blitz Cinestar, no tu su još i Oyo, Pickbox i HBO On Demand usluge.
Većina njih je pak povezana s različitim operaterima i paketima kojima nisu svi skloni, pa bi nezavisni ponuđač usluge, pogotovo velik i popularan kao Netflix, mogao imati znatnu kompetetivnu prednost kod određenog broja korisnika. S druge strane, velik dio korisnika voli sve-u-jednom rješenja, pa Netflix tako očekuju i pregovori s domaćim operaterima želi li se prilagoditi lokalnoj kulturi konzumiranja sadržaja.
Tu je i pitanje svježeg i atraktivnog sadržaja, koji je dijelu ovih servisa vječna boljka – dolazak ovog američkog servisa zasigurno bi im zapaprio poslovanje, ali ih i natjerao da podignu letvicu kako bi bili uistinu kompetitivni.
Iako Netflix još nije najavio svoj dolazak, za njega bi se već trebali početi pripremati. Francuski su se ponuđači usluga godinama spremali za konkurenciju i investirali u sadržaj i tehnologije, tvrde, no borba za tržište svejedno im neće biti laka. Ne učine li oni na hrvatskom tržištu isto, ne piše im se dobro.