Da u slučajevima kada najmlađi koriste internet nikada nije dosta opreza, pokazalo je i istraživanje koje je Hrvatski Telekom u suradnji s GfK tijekom lipnja i srpnja proveo o navikama i iskustvima korištenja interneta u Hrvatskoj, i to među djecom od 6 do 18 godina te njihovim roditeljima. Istraživanje je ispitivalo o tome što najviše brine djecu i roditelje, poput neprimjerenog sadržaja, uznemiravajućih fotografija te neugodnih iskustava s nepoznatim ljudima.
Prema istraživanju, roditelji u Hrvatskoj većinom ne koriste zaštitne programe za svoju djecu na internetu – svega 15 posto ispitanika je potvrdilo da koristi neki od tih programa. Potrebno je napomenuti i kako ispitanici često miješaju zaštitne i antivirusne programe.
Također, najmlađu djecu u dobi od šest do devet godina najviše brinu uznemirujuće fotografije do kojih dolaze kliknuvši na razne linkove tijekom igranja igrica. Kao najveću opasnost označavaju opasnost od pedofilije. Od nepoželjnih iskustava na internetu roditelji djecu od šest do devet godina štite uglavnom nadzirući ih u trenutku surfanja ili pregledavanjem povijesti surfanja, a djecu od 10 do 14 godina naknadnim provjerama SMS-ova. Kao razlog zašto ne koriste zaštitne programe za djecu, navode kako djeca ionako nisu zainteresirana za takve, uznemiravajuće, sadržaje te su uvjereni kako im se povjeravaju o negativnim iskustvima na internetu. Tu tvrdnju u potpunosti potkrepljuju izjave samo djece u dobnoj skupini od šest do devet godina. Čak 52 posto djece u dobnoj skupini od 10 do 14 godina te 46 posto mladih u dobnoj skupini od 15 do 18 godina nikada roditeljima ne govore o uznemiravajućim iskustvima na internetu.
Najugroženija, ali najsamopouzdanija dobna skupina od 15 do 18 godina
Naglašeno ugrožena skupina na internetu su mladi u dobi od 15 do 18 godina. Oni i najviše surfaju – dominantno putem mobilnih uređaja. Nešto manje od polovice djece u toj dobi (44 posto) se izjasnilo kako – ponekad do vrlo često – dok surfa vidi fotografije i videa nasilja nad ljudima i životinjama, samoubojstava ili terorizma; gotovo trećina dolazi u doticaj sa sadržajima za odrasle, svaki peti je imao neugodna iskustava s poznatima, a svaki sedmi s nepoznatim osobama.
Inače, ovoj skupini djece roditelji vjeruju u visokih 89 posto, smatraju kako djeca u toj dobi imaju više znanja o internetu od njih samih (64 posto) te se znaju zaštititi od potencijalnih opasnosti (76 posto). Njih 22 posto navodi kako o internetu i zaštiti na njemu najviše informacija dobivaju upravo od svoje djece.
Djeca u ovoj dobi su najsamopouzdanija po ovoj temi – 93 posto vjeruje da sami mogu prepoznati potencijalne opasnosti. No, istraživanje otkriva kako je čak trećina djece u toj dobnoj skupini komunicirala s osobom koju ne poznaje, gotovo svaki četvrti na društvenim mrežama prihvaća prijateljstva osoba koje ne poznaje te je svaki peti ispitanik osobi koju ne poznaje dao svoju lozinku. Svoju adresu i broj telefona s nepoznatim osobama podijelilo je devet posto ispitanika.
Što je s mlađim skupinama?
Po pitanju sigurnosti djece na internetu najveću zabrinutost pokazuju roditelji djece u dobi od 10 do 14 godina. Kao najčešći razlog navode kako su ta djeca aktivno uključena u razne aktivnosti na internetu, a nisu dovoljno zrela da bi se sama učinkovito zaštitila.
Budući je ova skupina pod strogim nadzorom svojih roditelja, rizična ponašanja na internetu kod njih su nešto rjeđa nego u skupini od 15 do 18 godina, ali ipak je skoro petina djece izjavila da – ponekad do vrlo često – komunicira s ljudima koje ne poznaje, a posto prihvaća prijateljstva od nepoznatih ljudi, a 20 posto daje svoju lozinku ljudima koje znaju.
Najmlađi – od šest do devet godina, pak najviše koriste internet za igranje (93 posto) putem stolnih računala (70 posto), a roditelji najviše vremena provode s njima dok surfaju. Do uznemiravajućih sadržaja – a uglavnom su to fotografije – dolaze rjeđe nego prethodne dvije skupine i to najčešće klikanjem tijekom igranja.
Prvi susret s internetom najčešće u dobi od 6 do 9 godina
Internetom u Hrvatskoj djeca se počinju služiti u sve ranijoj dobi. Skupina koja danas ima između šest i devet godina prvi puta se upravo u toj dobi koristila internetom – u 58 posto slučajeva, 38 posto ih je surfalo već između četvrte i pete godine života, a pet posto do treće godine života. Za usporedbu, u najstarijoj ispitanoj skupini – od 15 do 18 – do treće godine života samo jedan posto je imalo iskustvo surfanja na internetu te sedam posto između četvrte i pete godine.
Generalno gledajući, u Hrvatskoj djeca ipak najčešće prvi doticaj s internetom imaju u dobi između šest i devet godina. Mlađe skupine dominantno internetu pristupaju putem stolnog računala (oko 70 posto). Djeca od 15 do 18 godina najčešće koriste mobilne telefone – u 85 posto slučajeva, a drugi kanal pristupa po učestalosti im je također stolno računalo (74 posto).
Roditeljska zaštita HT-a sad nudi i opciju filtriranja sadržaja
Inače, Hrvatski Telekom od danas svoju uslugu Roditeljska zaštita obogaćuje opcijom filtriranja internetskog sadržaja. Uz njenu pomoć, djeca se još učinkovitije mogu zaštiti od neprimjerenih sadržaja dok surfaju internetom. Naime, opcija filtriranja internetskog sadržaja omogućava jasno određivanje sadržaja i vremena pristupa internetu – kojim internetskim stranicama dijete ima pristup i u koje vrijeme. Zahvaljujući ovoj usluzi djeca imaju mogućnost sama surfati bez dodatnog roditeljskog nadzora te koristiti Internet i sve njegove prednosti u skladu sa svojim interesima.
Opcija filtriranja internetskog sadržaja može se aktivirati na bilo kojem uređaju koji ima pristup internetu bez obzira je li riječ o mobilnom telefonu, stolnom ili prijenosnom računalu, tabletu ili igraćoj konzoli. Pravila se određuju putem osobnog portala Moj Telekom, a ne moraju vrijediti i za roditelje, oni ih mogu lako zaobići i bez iznimki surfati s pomoću PIN-a. Uz zaštitu na internetu usluga nudi mogućnost roditeljima da u dogovoru s djetetom, zajedno odluče s kim dijete može komunicirati na svom mobilnom telefonu – razgovarati ili slati SMS-ove. Isto tako, moguće je ograničiti pojedine vrste prometa. Primjerice, promet prema međunarodnim destinacijama ili slanje SMS/MMS poruka s dodanom vrijednošću. Više informacija o samoj usluzi može se pronaći na HT-ovim stranicama.