Europa i dalje ima najveći prihod po glavi stanovnika, stoga još uvijek jašemo na valu industrijskog doba i kolonijalizma uvjereni da vladamo svijetom. No naš se utjecaj i snaga smanjuju, a mi ne poduzimamo ništa, kao žabe kojima je ugodno u loncu i koje će se zbog svoje inertnosti na kraju i skuhati, slikovito je stanje u Europi na konferenciji Startup Croatia objasnio Herman Hintzen, investitor i mentor u Seedcampu.
Europa i dalje ima najveći prihod po glavi stanovnika, stoga još uvijek jašemo na valu industrijskog doba i kolonijalizma uvjereni da vladamo svijetom. No naš se utjecaj i snaga smanjuju, a mi ne poduzimamo ništa, kao žabe kojima je ugodno u loncu i koje će se zbog svoje inertnosti na kraju i skuhati, slikovito je stanje u Europi na konferenciji Startup Croatia objasnio Herman Hintzen, investitor i mentor u Seedcampu.
U utrci smo s Azijom, primjerice, gubili u proizvodnji sve do industrijske ere kada je naša tehnologija kompenzirala manji broj ljudi. U međuvremenu smo izgubili taj zamah, a u kombinaciji tehnologije i velikih brojeva kojima raspolažu druga tržišta, opet gubimo tu utrku.
Sve tvrtke poput Facebooka, Googlea i drugih softveraša svoj profit ubiru i u Europi, no taj se novac ne ulaže opet u naš ekosustav, već odlazi u Aziju ili SAD, daleko od babilonski rastrojene Europe, s različitim zakonima, procedurama, prohtjevima. Nismo fleksibilni i ne mijenjamo se, poput tvrdoglavog starca.
Kako pomladiti Europu?
Ako ste slučajno sumnjali, eliksir mladosti Europe su startupi, barem ako se pita Hermana, tvrtke s proizvodima koji mogu brzo skalirati. Kada uložite novac u takvu tvrtku, objašnjava, dobar se dio troši upravo u državi gdje je ona začeta i tako se opet ulaže u europski ekosustav. Unutar pet godina novac koji se uloži višestruko se množi i prenosi u BDP, podiže se zaposlenost, a i tvrtke imaju dobru klimu za daljnji razvoj. Kako bi takve tvrtke mogle nastati i razvijati se u Europi, nekoliko je nužnih sastojaka:
- Poduzetnici: Samo jedan poduzetnik na deset ljudi mogao bi promijeniti cijelu sliku Europe. Nezaposlenost je odlična prilika, smatra Herman, jer svi koji nisu uljuljani u sigurnost svojih poslova imaju najbolju motivaciju da se pokrenu.
- Novac: Tome služe anđeoski investitori, no povežu li se međusobno u fondove, mogu biti mnogo produktivniji, smatra Herman. Upravo nam to nedostaje u Europi – kvalitetno povezivanje, ali i investitori koji će tvrtkama pomagati nekoliko godina, ne nekoliko mjeseci. Velike tvrtke u Europi također se moraju odvažiti na kupnju malih tvrtki, jer tako dobivaju svježu krv i ideje, ali istodobno i sudjeluju u razvoju vlastite industrije.
- Zakonodavstvo: Tržište se brzo mijenja, zakonodavstvo sporo, a to zajedno sa legislativnom rascjepkanosti Europe predstavlja veliki problem. Spomenuo je to i predsjednik Ivo Josipović u svom govoru na otvaranju konferencije, no riječ je o prevelikom problemu da bi se sve zadržalo na riječima političara, kako to obično biva. Državni se zakoni moraju prilagoditi novim tržištima, no isto se tako cijelo europsko zakonodavstvo mora ujediniti u ovom pogledu, tvrdi Herman.
Predavanje je završio dobro poznatom startupaškom baladom o neuspjehu, no dodao je kako će većina startupa najvjerojatnije propasti u malim stvarima, što, uostalom, nije tako strašno – nema razloga da se ne osokolite i pokušate “pomladiti” Europu svojim idejama.