U posljednje vrijeme se sve više istražuje kako tehnologije koje koristimo svakodnevno mogu poslužiti i nekim ozbiljnijim namjenama. Video igre i virtualna stvarnost tako su se pokazali zanimljivom i korisnom metodom u rehabilitaciji ljudi s neurološkim poteškoćama i poremećajima, pa je tako jedna studija pokazala kako igranje Super Marija pomaže povećanju volumena sive tvari, a čini se kako je igra Fruit Ninja blagotvorna u ponovnom uspostavljanju motorike nakon moždanog udara.
U posljednje vrijeme se sve više istražuje kako tehnologije koje koristimo svakodnevno mogu poslužiti i nekim ozbiljnijim namjenama. Video igre i virtualna stvarnost tako su se pokazali zanimljivom i korisnom metodom u rehabilitaciji ljudi s neurološkim poteškoćama i poremećajima, pa je tako jedna studija pokazala kako igranje Super Marija pomaže povećanju volumena sive tvari, a čini se kako je igra Fruit Ninja blagotvorna u ponovnom uspostavljanju motorike nakon moždanog udara.
U studiji je sudjelovalo 5 ispitanika koji su pretrpjeli moždani udar te 18 zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine preko sustava za praćenje pokreta Xbox Kinect igralo popularnu i vrlo jednostavnu igru u kojoj je cilj glavni cilj presjeći padajuće voće. Zadatak im je bio sjeći virtualno voće sat vremena dnevno, po pet dana u tjedno kroz tri tjedna koliko je trajalo istraživanje. Funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI) pokazala je kako se pri igranju na ovaj način mijenja uzorak aktivnosti u primarnom senzorimotornom korteksu, suplementarnim motoričkim područjima te malom mozgu.
Laički rečeno, igranje jedne od najbanalnijih igara ikad osmišljenih preko senzora pokreta pomaže u reorganizaciji neuralne strukture mozga koja pomaže u nadilaženju nekih motoričkih poteškoća koje nastaju kao posljedica moždanog udara. Rezultati koje je pokazala magnetska rezonanca potvrdio je i napredak ispitanika u rehabilitaciji. Nakon tri tjedna značajno im se popravila funkcionalnost gornjih udova, primjerice brzina reakcije, mogućnost kontroliranog razdvajanja prstiju i fina motorika u pokretima poput posezanja za nekim predmetom i prihvaćanja manjih predmeta prstima. Nekoliko pacijenata izrazilo je želju da nastavi s ovakvim režimom i kada je studija završila.
Virtualna stvarnost u rehabilitaciji
Mozak je još uvijek uvelike neistraženo područje i neki su mehanizmi potpuna nepoznanica. Razmišljanjem izvan ustaljenih okvira i korištenjem novih tehnologija ili starih tehnologija na druge načine otvaraju se mnoga vrata za bolje razumijevanje toga kako se određeni procesi odvijaju. Bolje shvaćanje mehanizama oporavka moždanih funkcija ujedno znači i efikasnije metode rehabilitacije.
Igre su se pokazale kao efikasne jer istovremeno stimuliraju više aktivnosti i područja u mozgu, a prednosti korištenja virtualne stvarnosti istaknute i u ovoj studiji: vizualna i zvučna stimulacija u igrama osmišljena je tako da pozitivno djeluje na igrača i potiče ga na igru, a s druge strane pacijenti koji na ovaj način vježbaju svoje motoričke sposobnosti preko sustava poput Kinecta dobivaju istovremenu povratnu informaciju u virtualnoj stvarnosti koja im signalizira da neki pokret ponove, što je nešto što nedostaje u klasičnim metodama rehabilitacije.