Potezi Trumpove administracije mogli bi dovesti do toga da korištenje američkih servisa opet postane siva zona za tvrtke iz EU. Europskih varijanti ima, ali ne za sve.
Carine. Protu-carine. Protu-protu carine. Neslaganje oko rješenja za rat u Ukrajini.
Iz višedesetljetnih saveznika, EU i SAD u prvih jedva dva mjeseca Trumpove administracije pretvorili su se u dva narogušena psa koji reže jedan na drugoga.
Osim trgovinskog i diplomatskog, vodi se i tehnološki rat. Američki potpredsjednik J.D. Vance javno dijeli packe Europskoj uniji, europske tvrtke traže europske alternative za američki softver, a Europska komisija naglo osviještava svoju ovisnost o Microsoftu i nekonkurentnosti Europe.
U pozadini, pak, sporazum o protoku podataka između EU i SAD iz 2023., koji je europskim građanima jamčio da su njihovi podaci zaštićeni i da se po njima može čačkati samo po propisanim procedurama, je na staklenim nogama. Muskov DOGE ionako ne pita za dopuštenja.
Korištenje američkog softvera moglo bi biti riskantno
Naglo probuđena svijet o tome da previše ovisimo o američki digitalnim alatima, razlog je i za ponovno otkrivanje web stranice European Alternatives.
Nastala još 2021., u jeku nedoumica oko toga je li korištenje američkih digitalnih proizvoda kršenje GDPR-a, stranica nudi popis alternativnih servisa čije matične kompanije, ali i serveri, su smješteni u EU.
Stranica je djelo entuzijazma programera Constantina Grafa, a broj posjeta joj se udeseterostručio, s oko 25.000 prosincu 2024. na 210.000 posjeta u veljači 2025.
Potraga za europskim zamjenama za američki softver nije plod samo paranoje ili neizvjesnosti – s dolaskom administracije Donalda Trumpa upitan je opstanak dogovora o razmjeni podataka između EU i SAD.
Tim dokumentom2023. su, nakon nekoliko godina pregovora i usklađivanja, dogovoreni protokoli kojima SAD jamči zaštitu podataka građana EU koji se pohranjuju na serverima američkih tvrtki. Europske tvrtke mogle su konačno odahnuti i prestati brinuti da bi mogle platiti velike kazne za kršenje GDPR-a samo zato što koriste sveprisutne američke alate.
Što ako DOGE dođe do podataka o EU građanima
Iz tijela zaduženog za nadziranje provođenja sporazuma, Privacy and Civil Liberties Oversight Board (PCLOB), su otpušteni ili su sami otišli svi članovi koji su Demokrati, a neovisnost tijela jedan je od uvjeta za valjanost sporazuma. Aktivisti za zaštitu privatnosti najavljivali su podizanje tužbi za njegovo rušenje doslovno od trenutka kad je donesen pa ovu priliku sigurno neće propustiti.
A kako iz SAD dolaze vijesti o tome kako Muskovi mladci iz DOGE-a imaju pristup vrlo povjerljivim podacima i bazama bez ikakvog reda i pravila, pitanje je samo tko će prvi krenuti preispitivati koliko su podaci europskih građana zaštićeni od njuškanja vladinih tijela.
Ovisnost o američkim tehnološkim rješenjima i nedostatak europske “tehnološke nezavisnosti” već je krenula preispitivati i Europska komisija, koja u dokumentu koji treba biti smjerokaz prema većoj konkurentnosti Europe na svjetskom tržištu, među ostalim, navodi i da bi javni sektor pri nabavi trebao preferirati europska rješenja, pa i da bi morali imati određeni postotak domaćih alata.
Europljani nemaju zamjene za Microsoft alate
Posebno ih je zabrinulo vlastito korištenje Microsoftovih poslovnih rješenja. S obzirom kako su se svi tehnološki CEO-ovi promptno priklonili Trumpu, teško je očekivati da bi se Microsoft usprotivio ako bi Trumpova administracija danas-sutra zatražila neke podatke.
Zaključili su, doduše, da trenutno ne postoji niti jedan europski proizvod koji bi u svemu mogao zamijeniti Microsoftove alate.
Novi hladni rat, kako smo nedavno zaključili u našem podcastu, vodi se softverom, čipovima i umjetnom inteligencijom i već je u tijeku!
Projekt Europa 15 godina prekasno
Skupina najuspješnijih europskih osnivača i ulagača okupila se nedavno u inicijativi nazvanoj Project Europe s namjerom da se pokrene i ubrza stvaranje europskih ekvivalenata američkim startupima vrijednim desetke i stotine milijardi dolara. Sve je krenulo od Harryja Stebbingsa – britanskog podcastera koji je ugošćavao VC ulagače pa i sam pokrenuo VC fond.
Pridružilo mu se više od 100 osnivači europskih startup uspješnica poput Klarne, Mistrala, Delivery Heroa, Miroa ili Eleven Labsa te VC fondovi Point Nine i Adjacent. Svake godine uložit će po 200.000 eura u 10 do 20 startupa osnivača mlađih od 25 godina, a osim novca, svaki od mladih osnivača će dobiti dediciranog mentora da mu savjetima i iskustvom ubrza rast poslovanja.
Stebbings je za portal Sifted inicijativu opisao kao kombinaciju Y Combinatora i zaklade Petera Thiela. S obzirom na to da je prvi osnovan 2005., a drugo 2010., ova slična podrška europskim startupima dolazi s barem 15 godina zakašnjenja. Stebbings se Siftedu pohvalio kako su od ideje do realizacije prošla samo tri tjedna, jer vremena za čekanje više nema:
Ovakav zastoj u rastu Europa nije vidjela još od sedamdesetih godina 20. stoljeća. Makroekonomska situacija nam je sranje. Svijet misli da sjajne kompanije više ne mogu nastajati u Europi.
