Hoće li prijava za EU sredstva za hrvatske tehnološke tvrtke biti laka ili teška ovisi o prijedlogu koji HGK, HUP, CISEx i CroAI pripremaju ovih dana, a sve o njemu raspravili smo s predsjednikom ICT udruge HUP-a, Hrvojem Balenom.
HGK, ICT udruga pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, CISEx i CroAI rade na izradi prijedloga novog tematskog prioritetnog područja “Digitalno i kreativno društvo” za potrebe revizije Strategije pametne specijalizacije (S3) Republike Hrvatske od 2021. do 2029., u sklopu čega su objavili i detaljnu anketu namijenjenu direktorima, vlasnicima tvrtki, business developerima i svima koji su odgovorni za softverski razvoj u svojim tvrtkama.
Kako bi otkrili zašto je taj dokument ključan za razvoj hrvatske tehnološke industrije u sljedećih deset godina, u Netokracija Podcastu mi se pridružio Hrvoje Balen, suosnivač Algebre i dopredsjednik HUP-ove ICT udruge. S Hrvojem smo u podcastu Mia i ja već pričali – na temu važnosti digitalnih vještina.
No, ovaj put imali smo druge stvari na tapetu…
Dovoljno široka područja
Hrvoje ističe kako su htjeli obuhvatiti što širi niz područja kako bi se zaista većina hrvatskih tehnoloških tvrtki mogla prijaviti za sredstva Europske unije. Naime, navodi kako su se dosad domaće IT tvrtke trebale snalaziti i nalaziti poveznice kao podršku za postojeće kategorije poput poljoprivrede, po čemu za tvrtke poput Circuitmessa ili Photomatha u planu ne bi izravno bilo mjesta. Nova predložena područja su:
- Core ICT rješenja i digitalne platforme;
- Kreativna i gaming industrija;
- Fintech i disruptivne usluge;
- Edutech;
- Rješenja za održivi i pametni razvoj.
Zagrebačke tvrtke se neće moći prijaviti?!
Zašto bi bilo jednostavno kad može biti komplicirano? Naime, greškom se u širi prijedlog S3 uključila definicija da će se za EU sredstva moći prijaviti tvrtke iz područja Hrvatske ispod razvijenosti EU. Prije je i Zagreb bio među njima, ali više nije.
Znači li to da se zagrebačke tvrtke neće moći prijaviti za EU fondove? Poslušajte i pogledajte Netokracija Podcast za odgovor na to, ali i brojna druga pitanja:
- Koji je drugi izvor EU fondova za tvrtke – po regijama?
- Kako ispunjavanje ankete pomaže strategiji?
- Hoće li se velike tvrtke poput Infobipa ili Nanobita moći prijaviti za EU sredstva?
- Ima li šanse da se i Web3 i kripto startupi prijave?
Anketa za “Digitalno i kreativno društvo” je i dalje otvorena pa ne želite li se sljedećih 10 godina žaliti oko okvira za prijavu za EU sredstva, uložite tih 2 sata da je kvalitetno ispunite i prvenstveno sebi, a potencijalno i cijeloj industriji, olakšate poslovanje.
Slušajte Netokracijin podcast i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta, Deezera i Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.
Hvala Podcast Studiju što nas je ugostio!