Vjerujem da niste očekivali da će vam upravo Saša Šarunić, suosnivač Pet minuta i Shoutema, putem blagajne na splitskoj rivi izdati račun za piće. Upravo ste to mogli nedavno doživjeti u prvom testu AgentCASH-a, nove hrvatske fiskalne blagajne koja trgovcima širem Hrvatske i Europske unije želi ponuditi što je Square ponudio u SAD-u: povoljniju naplatu kartica od domaćih banaka te niz dodatnih mogućnosti koje trgovcima povećavaju promet!
Kad je Saša Šarunić putem Netokracije krajem 2013. najavio kako napušta tvrtke koje je pomogao stvoriti, razvojnu agenciju Pet minuta te Shoutem, znali smo da nećemo dugo morati čekati njegov sljedeći projekt. Iako mi je Šarunić već spomenuo da radi rješenje konkurentno Squareu, američkoj tvrtki Twitterovog suosnivača Jacka Dorseyja koja radi point-of-sale rješenje za trgovce za koje su dosad osigurali preko pola milijarde dolara investicije, činilo mi se pomalo nevjerojatno da će se odlučiti napasti upravo to, na prvi pogled, zasićeno tržište.
Uz Square je, naime, cijeli niz drugih tvrtki napravio rješenja za naplatu kartica putem uređaja koji se spaja na vaš mobilni uređaj: iPad, iPhone, Android… Europski iZettle te u srpnju prošle godine pokrenut Amazon Local Register samo su neka od rješenja koja uz naplatu kartica nude programe za lojalnost kupaca, analitiku prometa i druge mogućnosti trgovcima koji ih koriste.
No prije nego pojasnimo zašto Šarunić smatra da mogu konkurirati dobro financiranim projektima iz susjedstva i preko bare, prođimo njihov tim. Pokretači projekta su Šarunić te Ante Kotarac koji su obojica završili računarstvo u Splitu:
Osim što smo bratići i za sobom imamo nekoliko uspješno pokrenutih firmi, veže nas i to što smo obojica završili računarstvo u Splitu pa smo na ovom projektu pokušali spojiti dvije stvari koje su nam strast – softver i novac. 🙂 Na projektu smo angažirali tim vrhunskih profesionalaca, mahom ljudi s kojima smo uspješno surađivali i ranije. Tu bih svakako istaknuo svoje bivše kolege iz Pet minuta koji su se u raznim fazama priključili tehničkom dijelu prijekta: Tončija Damjanića kao CTO-a, Josipa Maričevića, Ivana Ferdelju, zatim Josipa Povresla na serverskom dijelu, i vrhunski kreativni tim iz agencije Gornja ulica s Anom Belić i Ivanom Čadežom na čelu. Ne smijem zaboraviti ni ekipu iz Infinuma s kojom smo izvrsno surađivali na razvoju Android aplikacije.
Po čemu je drugačiji od ostalih fiskalnih blagajni?
AgentCASH je mobilni point of sale softver (mPOS), odnosno fiskalna blagajna koja, osim gotovinom (za koju očito ne treba softver), omogućuje naplatu debitnih i kreditnih kartica uz uvjete za koje Šarunić kaže da će za većinu trgovaca biti daleko povoljniji od uvjeta koje im daju hrvatske banke. Zasad se radi 2,49 posto od svake kartične transakcije, što je jedina cijena koju plaćate kako biste koristili AgentCASH.
Freemium fiskalna blagajna + App Store + Big Data
Šarunić smatra kako će, zahvaljujući iskustvu razvoja rješenja za globalne klijente unutar Pet minuta te Shoutema, korisničko sučelje i mogućnosti AgentCASH-a biti na razini američkog konkurenta i daleko ispred bilo kojeg domaćeg fiskalnog rješenja.
Za razliku od, primjerice, Fiskal1 i drugih fiskalnih blagajni na hrvatskom tržištu, AgentCASH uopće ne naplaćuje godišnju licencu, jer prihode vidi u postotku od kartičnog poslovanja te dodatnim mogućnostima koje će ponuditi korisnicima kao nadogradnje. Zamislite svojevrstan App Store za trgovce unutar AgentCASH-a, čije bi se mogućnosti mogle razvijati izvan spektra analitike trgovačkog prometa sve do integrirane internetske trgovine.
Anonimizirani podaci tisuća “kasa” pak AgentCASH-u, po Šarunićevom mišljenju, daju potencijal za razvoj izuzetno praktičnih mogućnosti među kojima ističe otkrivanje potkradaju li slučajno zaposlenici vlasnika analizom prometa. Promet tijekom dana u kafićima, navodi Šarunić, pokazuje mnogo pravilnije trendove nego što bi većina očekivala…
Njemačka “banka” omogućila povoljniju naplatu kartica
Prednost u konkuriranju domaćim fiskalima bi, kaže Šarunić, svakako trebala biti i integracija kartičnog prometa po cijeni povoljnijoj od banaka koju ističu javno na web stranici. Postotak koje banke naplaćuju trgovcima nije fiksan, već uvelike ovisi, ne samo o banci, već i pregovaranju trgovca – jedan Konzum, s obzirom na veliki promet, sigurno ima povoljnije uvjete od vašeg lokalnog trgovca, dok će PBZ primjerice naplatiti manje za korištenje Visa kartice izdane upravo u toj banci.
Šarunić za Netokraciju navodi kako su izgubili šest mjeseci pokušavajući pregovarati s hrvatskim bankama, nakon čega su se odlučili razgovarati s njemačkom bankom Wirecard čije je rješenje za internetsku kupovinu konkurencija američkom PayPalu. Wirecard, naime, nije obična banka, već se orijentira na korporativne klijente kojima nudi usluge offline, online te mobilno naplaćivanje kartica širom Europe. Jedan od tih klijenata je – AgentCASH, a Šarunić objašnjava kako su pregovori bili prilično jednostavni te da je inicijalni razgovor trajao samo 16 minuta s obzirom da Wirecard ima niz usluga prilagođenih projektima poput njegovog – ili primjerice Paymilla – sustava naplate Rocket Internet grupe u koju spada i na hrvatskom tržištu prisutna Foodpanda.
Kako je Linić fiskalizacijom pomogao Šaruniću
AgentCASH se za hrvatske trgovce opisuje kao “nov, jednostavan i povoljniji model mobilne fiskalne blagajne” i upravo u toj jednako jednostavnoj rečenici leži potencijal za rast projekta ne samo u zemlji ili regiji, već širom Europske unije – te razlog zašto bi Šarunić mogao imati šanse protiv Squarea.
Fiskalizacija je, uz sav inicijalni kaos, svakako digitalizirala ugostitelje i trgovce uvođenjem tableta na njihove stolove te internetske veze u njihove lokale. Sve što trebaju (ako su kupili hardver) kako bi koristili AgentCASH i zamijenili bankovne terminale je čitač kartica koje Šarunić misli ponuditi za 200 kuna u promotivnom periodu.
Na pitanje kako se misli pozicionirati prema stranim konkurentima, Šarunić za Netokraciju ističe kako već godinu dana prate iZettle i Square. Po njegovom mišljenju Square će se relativno sporo širiti Europom s obzirom da im (na AgentCASH-ovu sreću) situaciju kompliciraju stroža europska pravila za prihvat kartica, koja zahtijevaju mnogo skuplje chip&PIN čitače.
Švedski iZettle se pak koncentrira na bogatije zemlje zapadne Europe te Meksiko:
Obje tvrtke su fokusirane na brzo osvajanje svih većih tržišta kako bi opravdale goleme investicije svojih investitora. Mi svoju priliku vidimo u tome da im prođemo “ispod radara”, zauzmemo manja tržišta, a onda organski rastemo dalje. Čak i mala Hrvatska s 2,8 milijardi eura kartičnih transakcija godišnje nije toliko mala. Veliki su to novci.
Brojne prilagodbe potrebne za nastupanje na svakom od 32 tržišta SEPA-e na kojima mogu poslovati nisu zanemarive i Šarunićev tim smatra kako će se oni znati i htjeti prilagoditi “fenomenima” poput fiskalizacije prilagođene za tržište poput hrvatskog – ili nagodinu slovenskog.
Iako smo tehnički i pravno spremni prihvaćati kartice za trgovce u sve 32 države SEPA-e, svaka od država ipak zahtijeva određenu pripremu u smislu lokalizacije, marketinga i korisničke podrške.
Bitka za slovensku fiskalnu blagajnu
Dok se u Hrvatskoj “fiskaliziralo” 90 tisuća, u susjednoj Sloveniji će 2015. preko 35 tisuća “kasa” preći u fiskalne blagajne, što je tržišni potencijal koji Šarunić vidi kao idealan za testiranje širenja na novom tržištu:
Nakon Hrvatske, prvenstveno ciljamo na Sloveniju koja je zbog blizine i sličnog jezika logičan izbor za “sljedećeg kandidata”. Euro, kao službena valuta u Sloveniji, također nam olakšava poslovanje i smanjuje troškove transakcija. Dodatno, Slovenija je prije nekoliko tjedana izglasala zakon o fiskalizaciji sličan našem zbog kojeg se na tom tržištu u idućih 9 mjeseci očekuje gotovo 35.000 novih POS sustava. Naravno da želimo biti dio tog vala.
Više o “bitki” za slovensku fiskalnu blagajnu moći ćete pročitati na Netokraciji Slovenije…
Kako će se AgentCASH naplatiti kad se ‘zatvori kasa’?
Integracijom s Wirecardom AgentCASH je već spreman za tržišta Europske unije kad se odluče na širenje izvan regije, pri čemu će im najveći izazov biti prodaja, što Šarunić ističe da još testiraju kako će najoptimalnije riješiti. Temeljitost im nije naodmet s obzirom na potencijal koji im se pruža.
Samo u Hrvatskoj se godišnje, kako je Šarunić već spomenuo, obradi preko 2,7 milijardi eura kartičnog prometa, dok su europska tržišta, kako u susjedstvu, tako i na zapadu, daleko veća: U Wirecardovoj se matičnoj Njemačkoj obradilo preko 170 milijardi eura u 2013., dok je “mala” Slovenija obradila preko 4 milijarde eura u istom razdoblju. Da ne govorimo o Šarunićevom snu razvoja big data potencijala unutar AgentCASH-ovog sučelja i mogućnosti:
Dugoročni cilj nam je što prije napasti sve države u kojima se konkurencija s mPOS-om još nije razmahala ili je uopće nema, a zatim i veće države poput Njemačke ili Velike Britanije. U tu svrhu smo i osnovali sestrinsku tvrtku u Engleskoj za koju očekujemo da će donijeti određeni kredibilitet usluzi.
AgentCASH-ov ulazak te obrada samo dijela europskih tržišta mogla bi ih učiniti ne samo brzorastućom tehnološkom tvrtkom, već i idealnom metom akvizicije Squarea, iZettlea ili pak niza financijskih institucija kojima je kupnja tvrtke s jakom pozicijom na tržištu višeštruko jeftinija od alternativa – bilo keš ili karticom.