Servisi koji služe za blokiranje oglasa trebali bi činiti upravo to - osloboditi nas napasti koje iskaču na sve strane i nude nam sve od lakih djevojaka do čajeva za mršavljenje. Čini se da to ipak nije tako, jer neki oglašivači, koji se nalaze na takozvanoj "bijeloj listi", mogu zaobići restrikcije koje postavlja ovaj program. Pitanje je kako se bijela lista sastavlja i tko se na njoj može naći.
Servisi koji služe za blokiranje oglasa trebali bi činiti upravo to – osloboditi nas napasti koje iskaču na sve strane i nude nam sve od lakih djevojaka do čajeva za mršavljenje. Čini se da to ipak nije tako, jer neki oglašivači, koji se nalaze na takozvanoj “bijeloj listi”, mogu zaobići restrikcije koje postavlja ovaj program. Pitanje je kako se bijela lista sastavlja i tko se na njoj može naći.
Saznanje da AdBlock Plus, softver koji bi trebao blokirati oglase, zapravo iste propušta uz određenu naknadu, izazvalo je veliko negodovanje kod korisnika, pa je tvrtka odlučila obratiti se istima i učiniti svoje djelovanje transparentnijim. Menadžer AdBlocka Plus, Ben Williams, pokušao je u postu na službenom blogu razjasniti cijeli sporni proces. Podijelio je tako toplu priču u kojoj tvorac ovog programa, Wladimir Palant upoznaje on-line marketingaša Tilla Faida, a pri sudbonosnom susretu dvojac se slaže kako su oglasi na internetu preblještavi i napadni te potkopavaju sami sebe. Tako je stvorena filozofija iza AdBlocka, servisa koji će propuštati samo oglase koji prolaze određene kriterije i ne živciraju korisnike.
Koliko košta “upad” na bijelu listu?
Ovu ponešto čudnu filozofiju za softver pod vrlo indikativnim imenom AdBlock Williams je pokušao podržati statistikama. Adblock je prema dostupnim podacima dobio 777 prijava za takozvanu “bijelu listu”, od čega je pola odmah odbijeno. Prihvaćeno je 9,5 posto aplikanata, a 90 posto onih koji prođu do zadnje faze prije no što su prihvaćeni na bijelu listu navodno prolazi bez ikakvih naknada. Pri tom treba primijetiti da nigdje nije spomenuto koliko njih plaća za propuštanje oglasa kada jednom prođu tu posljednju fazu selekcije i dođu na popis odobrenih oglašivača.
U postu se uglavnom tvrdi kako novac u ovom procesu ne izmjenjuje ruke, a ako se to i dogodi, riječ je samo o troškovima nužnim za održavanje kvalitete usluge, tvrdi Williams. Kriteriji koje bi oglas trebao zadovoljiti da ga AdBlock Plus propusti su ugrubo da ne iritira korisnike, nije napadan i ne sadržaj stranice, već se u njega uklapa te jasno naznačuje da je riječ o oglasu.
Nedavno smo pisali o tome kako blokiranje oglasa najviše utječe na male i privatno vođene stranice, poput gaming portala Destructoid. Niero Gonzalez, pokretač Destructoida, shvatio je da polovica od njegovih 3 000 000 posjetitelja mjesečno blokira oglase, što znači da prihod od oglasa pada za isti iznos.
Otvorite li ovu stranicu bez AdBlocka, vidjet ćete da su malobrojni oglasi smješteni na margine, tematski vezani uz sadržaj i općenito odgovaraju svim zadanim uvjetima. Kada se stranica otvori uz AdBlock, isti se, naravno, ne vide. Logično je zaključiti da oglašivači sa stranice očito nisu na bijeloj listi, na koju se možda nisu prijavili, ili čiju selekciju iz nekog razloga nisu prošli. Problem je u tome što se uz uključen AdBlock Plus na nekim drugim stranicama bez problema otvara novi prozor s videom koji se sam pokreće i jasno i glasno vrti svoj oglas negdje u pozadini dok pokušavate zatvoriti sve ostale prozore i ugasiti tu smetnju, koja očito ne odgovara ni jednom od kriterija potrebnim za bijelu listu, ali se na njoj svejedno nalazi.
Ovakvo propuštanje oglasa koje se navodno temelji na strogoj selekciji, ali ne poštuje vlastite kriterije dodaje još jednu dimenziju na problem online oglašavanja i blokiranja oglasa, i nameće pitanje funkcioniraju li zbilja AdBlock i slični servisi na način na koji to tvrde, ili su zapravo svojevrsna VIP platforma za oglašavanje. Takav bi način djelovanja, opet, pogodovao velikim servisima, a pogađao male stranice i male oglašivače.