Od znanosti do industrije - i nazad: Kako u Visage Technologiesu spajaju najbolje od dva svijeta?
Foto: Mario Poje

Od znanosti do industrije – i nazad: Kako u Visage Technologiesu spajaju najbolje od dva svijeta?

U Visage Technologiesu znanost je dio posla, ali baviti se znanošću uz posao posve je druga priča. Visage Technologies zato vrlo konkretno podržava znanstveni rad, čak i kad nije sasvim usko vezan uz posao. Saznali smo kako...

Sukus toga zašto industrija i znanost u tvrtki poput Visage Technologiesa idu ruku pod ruku najbolje za početak opisuje Martina Tomić, njihova senior R&D inženjerka.

Rad u znanosti pomaže nam pronaći inspiraciju za rješavanje stvarnih industrijskih problema, dok nam rad u industriji pomaže fokusirati istraživačke napore na određene neriješene situacije. Budući da se inspiracija i poneka rješenja povlače iz znanstvene zajednice, smatram kako je bitno toj istoj zajednici doprinositi nazad. Rad u znanosti nas u konačnici čini i boljim istraživačima u industriji.

Kako se konkretno znanost i industrija isprepliću u radu stručnjaka iz Visage Technologiesa Martina nam je otkrila uz kolegu R&D seniora Krešimira Bešenića i CEO-a, Gordana Krekovića.

S lijeva na desno: Gordan Kreković, Krešimir Bešenić i Martina Tomić. Foto: Mario Poje

Industrijo, ja biram tebe

Kao velik dio studenata koji su razmišljali o nastavku obrazovanja, Gordan je još za studentskih dana rad u znanosti smatrao idealom koji donosi intelektualne izazove, istraživačku slobodu i okolinu poticajnu za kontinuirano učenje. No tu je dilemu brzo riješilo prvo radno mjesto u industriji. Tamo mu je brzo postalo jasno da će u industriji imati više doticaja s kompleksnošću stvarnog svijeta, raznolikije mogućnosti učenja te više prilika za napredovanje. Slično se dogodilo i Krešimiru, kojem se rad na konkretnom proizvodu činio zanimljivijim od bilo kojeg predmeta na FER-u:

Fasciniralo me do koje mjere se proizvodni proces mogao optimizirati metodama računalnog vida uz nekoliko stotina linija koda.

I Gordan i Krešimir su se nakon diplomskog studija opredijelili za industriju, kao i Martina:

To je na kraju ispala odlična odluka za mene jer mi je Visage pružio najbolje od ta dva svijeta. Imam priliku raditi u izazovnom području koje je usko vezano za znanstvenu zajednicu te me povezalo s ljudima koji i dalje žele doprinositi toj istoj zajednici unatoč odlasku u industriji.

Povratak znanosti kad okruženje to podržava

Rad u Visageu Martinu je inspirirao na nekoliko načina. Na samom početku svog rada u ovoj hrvatsko-švedskoj tvrtki bavila se detekcijom i praćenjem semafora te je s kolegama Dijanom Vitas i Matkom Burulom objavila dva znanstvena rada na tu temu.

To iskustvo doprinosa znanosti uz stalni posao u industriji me potaknulo na razmišljanje o upisu doktorskog studija, na što sam se u konačnici i odlučila 2021. godine. Za područje istraživanja doktorskog rada odabrala sam detekciju i praćenje više vozila na cesti, jer je to područje koje mi se posebice svidjelo dok sam se njime bavila u Visageu.

Krešimir je po dolasku u Visage započeo raditi s timom koji se bavi razvojem algoritama baziranih na računalnom vidu pa je i njega svakodnevni rad na istraživanju znanstvenih radova i razvoju naprednih algoritama potaknuo na upis doktorskog studija.

Krešimir se u svom doktorskom radu bavi algoritmima za analizu ljudskog lica metodama strojnog učenja. Foto: Mario Poje

Gordan je na početku svoje profesionalne karijere pripremao doktorat potpuno nepovezan s onime što je radio tijekom radnog vremena. Kaže kako je već tada razvio naviku izdvajati poneke vikende, večeri (pa i rana jutra) i poneke dane godišnjih odmora – za istraživanje.

No, u odnosu na kompanije u kojima sam ranije radio, sad je velika razlika to što Visage vrlo konkretno podržava znanstveni rad, čak i kad nije sasvim usko vezan uz posao. Podrška se manifestira kroz pokrivanje kotizacije i troškova puta za posjet konferencijama, kompenzacija troškova za izbor u znanstvena zvanja, objavu u časopisima otvorenog pristupa, korištenje infrastukture za istraživanje i slično.

Doktorska istraživanja kao bazen ideja za radne zadatke

Na Gordanova iskustva nadovezuje se pitanje kako pomiriti zahtjevan proces pripremanja znanstvenog rada s radom na poslu? Krešimir kaže da ima sreće što mu je tema doktorskog usko vezana uz svakodnevne radne zadatke, ali i da dodatno olakšanje proizlazi iz toga što Visage Technologies shvaća važnost znanstvenih istraživanja pa mu dopušta da dio radnog vremena koristi za rad na doktorskom istraživanju.

Istraživačko-inženjerska priroda mog radnog mjesta u Visageu u simbiozi je sa znanstveno-istraživačkim radom na doktoratu. Istraživanja koja provodim za doktorat često generiraju nove ideje za moje radne zadatke u Visageu.

S druge strane, kroz rad u Visageu često imam priliku testirati funkcionalnost i ograničenja metoda iz znanstvenih radova u industrijskim uvjetima i stvarnom okruženju.

Martinino područje istraživanja također je usko povezano s područjem kojim se bavi na poslu, ali kao i Krešimir ističe kako nije uvijek lako naći energiju i koncentraciju za znanstveni rad nakon punog radnog vremena u industriji. No, potraga za optimalnim balansom između rada u instrustriji i rada u znanosti lakša je uz kolege…

Imam sreću da Visage također prepoznaje i podržava rad u znanosti te sam tamo okružena mnogim ljudima koji su bili trenutno u istoj situaciji ili su kroz nju već i prošli, stoga se uvijek imam kome obratiti za pomoć i savjet.

Za područje istraživanja doktorskog rada Martina je odabrala detekciju i praćenje više vozila na cesti. To je područje koje joj se posebno svidjelo dok se njime bavila u Visageu. Foto: Mario Poje

 

Visage Technologies ima i svoj Znanstveni odbor!

Koliko Visage Tehnologies ozbiljno drži do svoje podrške kolegama u znanosti govori činjenica da imaju svoj vlastiti znanstveni odbor. Gordan mi kaže kako je djelovanje odbora počelo još za ranih dana Visagea te je u početku bilo fokusirano na organizaciju posjeta znanstvenim konferencijama.

Svake godine (i dan danas), Znanstveni odbor predlaže popis relevantnih konferencija te razmatra prijave članova tima za sudjelovanje, pojašnjava CEO. No, osim znanstvenim konferencijama, danas se njihov Znanstveni odbor bavi i mnogim drugim inicijativama usmjerenim na promoviranje istraživanja i znanstvenog rada u kompaniji:

Radi selekciju i naručivanje knjiga za našu zajedničku knjižnicu, potiče znanstvene suradnje unutar firme, podiže vidljivost znanstvenog rada održavajući aktualnima liste znanstvenih radova naših članova, potiče mentorstva doktorskih radova, podržava i financira izbor u znanstvena zvanja te osigurava financijsku podršku za istraživački rad (primjerice, računalni resursi za izračune i strojno učenje, prikupljanje i označavanje podataka, izvori znanja poput knjiga, časopisa i baza, itd.) te za objavu znanstvenih članaka (primjerice, u časopisima otvorenog prisutpa).

Zahvaljujući takvoj proaktivnoj podršci, nastalo je nekoliko zanimljivih suradnji i mentorstva unutar firme. Interesa za znanstveni rad ne nedostaje s obzirom da imamo desetak doktora znanosti, troje doktoranata te niz mlađih članova tima spremnih da se i sami okušaju u stvaranju znanstvenih doprinosa.

Edukacija na poslu i van njega

Veza između rada u industriji i znanstveno-istraživačkog rada može biti simbiotska, pogotovo ako radite na temi koja je usko vezana s vašim poslom. Foto: Mario Poje

A kako naši sugovornici koriste te mogućnosti podrške kad je u pitanju edukacija?

Iako je Gordan tijekom 5 godina rada u Visageu imao prilike sudjelovati na različitim online edukacijama te brojnim internim radionicama i prezentacijama iz područja strojnog učenja, s obzirom na svoju menadžersku ulogu, kaže kako se u zadnje vrijeme sve više educira o razvoju voditeljskih i interpersonalnih vještina. Martina također, zbog svoje dodatne dužnosti voditeljice tima.

Krešimir pak, kao senior inženjer, fokus ostavlja na području struke. U tom pogledu najviše mu odgovara educiranje na internacionalnim znanstvenim konferencijama.

Kada sam bio nešto svježiji u istraživačkim vodama, Visage mi je omogućavao edukaciju kroz online tečajeve, Visage knjižnicu, lokalne konferencije i ljetne škole. Prvi susret sa istraživačima svjetske klase mi je bio na International Computer Vision Summer Schoolu, odličnoj ljetnoj školi na divnoj Siciliji koju preporučam svakome.

Za nešto iskusnije istraživače, znanstvene konferencije su bolja opcija, od kojih sam imao priliku posjetiti FG u Kini, VISAPP u Češkoj, ICCV u Južnoj Koreji, a ove godine sam iskoristio priliku posjetiti i ICPR konferenciju u Kanadi.

Preporuke za čitanje…

Kad nisu na konferencijama, znanje Visageovci mogu upijati iz knjiga. U spomenutoj knjižnici imaju pedesetak naslova stručne literature iz područja programiranja, računarske znanosti i inženjerstva te otprilike jednako toliko knjiga vezanih uz poslovanje, organizaciju, voditeljstvo, osobni razvoj i slično. Kao obavezno štivo iz knjižnice, Gordan bi izdvojio:

Introduction to Algorithms autorskog kvarteta Cormen, Leiserson, Rivest i Stein, zatim legendarni Demistificirani C++ Šribara i Motika te klasik dubokog strojnog učenja Deep Learning koji su napisali Ian Goodfellow, Yoshua Bengio, i Aaron Courville.

Područje sinteze zvuka bila je centralna tema Gordanovog doktorata u kojem je istraživao i predložio nekoliko načina kako sintezu zvuka učiniti intuitivnijom glazbenicima. Foto: Mario Poje

Deep Learning je zadnja knjiga iz područja strojnog učenja koju je Krešimir pročitao, ali navodi kako mu u zadnje vrijeme više odgovara čitati znanstvene članke. Putem njih smatra da dolazi do najsvježijih i najrelevantnijih podataka.

Trenutno se u područje strojnog učenja ulažu ogromni resursi što rezultira vrlo čestim znanstvenim doprinosima i inovacijama, a state-of-the-art u nekim popularnim područjima istraživanja unaprjeđuje se čak na mjesečnoj bazi.

Osim knjiga, zato su u Visageu pretplaćeni na nekoliko stručnih i poslovnih časopisa te imaju i dediciran tablet s brojnim digitalnim izdanjima. Uz to, imaju pristup i zbornicima radova desetaka internacionalnih konferencija koje su posjetili članovi Visage tima.

Znanost za industriju i industrija za znanost

A za kraj, vraćamo se na početak – kako bismo zaključili razgovor glavnim razlogom zašto moji sugovornici i njihovi kolege ustraju doprinositi znanosti iako su trenutno u industriji. U jednu ruku, to im je i neizbježno s obzirom na to da se uspjeh njihovih industrijskih projekata često oslanja na znanstvene doprinose drugih istraživača, ističe Krešimir.

Teško mi je zamisliti svoj radni dan u industriji bez pogodnosti koje je donio open-source pokret, a isto tako mi je teško zamisliti uspjeh svojih znanstvenih istraživanja bez otvorenosti znanstvene zajednice na globalnoj razini.

Iz tog razloga smatra kako je vrlo bitno da i on, kao pojedinac i kao član Visage Technologiesa, doprinosi znanstvenoj zajednici objavom rezultata njihovih istraživanja. Odnosno kako je sam rekao, to je simbiotski odnos:

…veza između rada u industriji i znanstveno-istraživačkog rada čini me i boljim inženjerom i boljim istraživačem.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...

Startupi

Program InnoStars Awards traži startupe – nagradni fond iznosi 25 tisuća eura

Program InnoStars Awards podržava startup poduzetnike u ostvarivanju tržišnog uspjeha edukacijom, prilikama za umrežavanje s investitorima te nagradnim fondom do 25 tisuća eura. Rok za prijavu je 5. kolovoza.

Obrazovanje

Digitalni inovacijski inkubator odabrao najbolje mlade inovatore među 1800 učenika i studenata

Početkom ožujka programu Digitalnog inovacijskog inkubatora pridružilo se više od 900 učenika iz preko 70 različitih škola i više od 900 studenata koji pohađaju više od 120 fakulteta iz preko 20 država širom Europe. Oni najuspješniji predstavili su svoje projekte u velikom finalu prošli tjedan.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski IT u 2023: Bilo je otkaza, ali je otvoreno i 2000 novih radnih mjesta!

Novi izvještaj CISExa, krovne udruge hrvatskih izvoznika softvera, otkriva kako 2023. i nije bila toliko kritična. Teška i izazovna da, ali daleko od toga da je "podbacila"...