Digitalci koji su se preporodili na selu: Priroda ne znači da se trebate odreći tehnologije!

Digitalci koji su se preporodili na selu: Priroda ne znači da se trebate odreći tehnologije!

Pandemija novog koronavirusa naučila nas je kako je nekada potrebno jednostavno ostati doma, ali gotovo je uvijek bolje ostati u prirodi nego zatvoren u stanu.

Pijete kavu uz jutarnju rosu, slušate ptice i možda se malo uplašite velike lisice ili jelena dok sjedite na terasi vikendice negdje daleko od svijeta. Upalite računalo i bacite se na neki Zoom poziv ili možda u pauzama odigrate neku igru, zapalite roštilj ili prošetate šumom. Zvuči kao raj, zar ne?

Jedan od mojih današnjih sugovornika živi baš takav život. Borna Božidar Novak developer je koji je prije nekoliko godina odlučio posve napustiti grad i preseliti na seosko imanje. Razlozi su mnogi: od balansa posla, privatnog života i poznatog burnouta pa sve do potrebe za mijenjanjem sredine.

Do kuće na selu došao je slučajno, kada je bio u gostima kod poznanika koji su baš tada prodavali kuću. Malo se štedjelo, malo se razmislilo i danas mi Borna piše iz iste te kuće. Osim što su se preselili, Borna kaže kako danas ima i način života koji mu puno više odgovara nego život u gradu. Dnevni tempo na selu varira ovisno o vremenskoj prognozi i dobu godine, dodaje, a radi gotovo uvijek kada je vani prevruće ili prehladno za išta drugo. Borna mi pojašnjava kako izgleda njegov prosječni dan:

Budim se 10 minuta prije zore – onda zakuham čaj (ostavio sam se kave prije pola godine), odradim jogu, doručak i počnemo raditi – ja u IT-ju, a žena s umjetničkom keramikom. Radim od 8 do 12 sati, pauza za ručak, odmor i počinjem opet raditi oko 15 pa do 18 sati. Jutro je za klijente u HR, poslijepodne je za klijente u US – pravilo, ali bez strogih zakona. Nakon 18 sati sam u vrtu, u šumi sa psom ili sviram ukulele i to me svaku večer spasi. Večera oko 21-22 i u krevet.

Borna kaže kako mu najviše nedostaju spontana druženja s prijateljima, ali priznaje da njih ionako nije bilo na pretek jer posao i život općenito ne ostavljaju previše vremena. I dalje do grada odlazi oko jednom tjedno, a uvijek se lako prespava kod nekoga ako se izlazak protegne do sitnih sati. Kada sam ga pitao što misli da su glavni razlozi zašto se više ljudi ne seli izvan grada, rekao mi je kako vjeruje da dosta ljudi zapravo ne razmisli o tome dovoljno detaljno, već se zaustavi odmah na stereotipima seoskog života. Borna kaže kako se na selu preporodio i zaista je sretniji nego prije, što je zaista i više nego dovoljan razlog.

Velika prednost sela je i domaća hrana, što Borni očito dobro ide. 🙂

20 godina sela koje ne bi mijenjao za ništa

Moj idući sugovornik, voditelj odjela direktnih kanala u Erste banci, Igor Strejček, kaže mi kako je već polako i zaboravio kako je to ne živjeti na selu. Već 20 godina živi otprilike 30 kilometara od Zagreba, a na selu je odgojio i četvero djece te je u jednom periodu živio i bez grijanja i telefonske komunikacije sa svijetom. Danas je situacija ipak bolja, a kaže kako mu je baš komunikacijska infrastruktura apsolutno promijenila kvalitetu života na selu. Kada jednom riješite probleme s internetom i telefonom, slijede druge brige:

Mislim da je najveći problem što ljudi ne žele riskirati, jer je život u gradu siguran. Zato preporučujem pilotirati život na selu, unajmiti neku vikendicu na 3-6 mjeseci i isprobati sve pogodnosti i mane takvog stila života. Sjećam se prvih prijatelja koji su nam došli iz grada u posjetu – rekli su da ih bole uši od mira i tišine koju su osjećali kod nas :). To je za mene neprocjenjivo vrijedno. Za vrijeme pandemije mi gotovo da nismo osjetili nikakve negativne posljedice izolacije i ostajanja doma.

Igor, zanimljivo, dodaje kako je njemu jedan od izazova života u prirodi – održavanje te iste prirode. Budući da se nalazi u poprilično brdovitom području, kaže kako je sam čin košnje travnjaka nešto što oduzima dosta vremena, ali opet i daje osjećaj zadovoljstva kada se učini. Dodaje mi i kako se raduje napretku tehnologije kao katalizatoru za lakše održavanje zemlje.

Red vinograda, red developmenta.

Preporod u prirodi

Kada govorimo o napretku, u Igorovom slučaju govorimo o takozvanim automowerima, odnosno robotskim kosilicama koje rade na sličan princip kao i robo-usisivači, samo nešto pametnije. Voditelj marketinga Drezge, zastupnika Husqvarne u Hrvatskoj, Marko Habuš kaže mi kako je usporedba s poznatom Roombom česta, čak toliko da su ljudi ispočetka mislili da se i radi o nekom usisivaču za travnjak. Ove “Roombe za travnjak” kod nas nećete vidjeti često, ali u svijetu su izuzetno popularne.

Razlog za to je jednostavan: dok neki digitalci bježe iz grada kako bi promijenili okolinu, sa sobom nose zanimljive ideje za IoT napredak jer se ipak bave tehnologijom gotovo svaki dan. Ruralne sredine diljem svijeta tako nastoje prigrliti tehnologiju kako bi privukle upravo ovakve ljude, a oni sa sobom donose i – robote. Robotske kosilice, na primjer, danas su sve rasprostranjenije u svijetu, a polako i kod nas prestaju biti nešto previše egzotično. Zapravo, ovo tržište će narasti gotovo četiri puta do 2029. godine.

Roboti će unaprijediti i selo

Zanimljivo je kako je u relativno kratkom vremenu od “Roombe za vrt” došlo do stroja s GPS-om, ultrazvučnim senzorima i sličnim tehničkim značajkama, pa čak i mogućnosti spajanja na IoT sustave, pojašnjava mi Marko. Kosilice tako ostavljaju mnogo slobodnog vremena za bavljenje drugim stvarima, poput brige za vrt ili jednostavno izleta u istu tu pokošenu prirodu. Marko ipak upozorava da prije nego što kosilicu pustite da radi svoj posao trebate prikladno ograditi prostor graničnim žicama kako se robot ne bi zasladio vašim cvijećem.

Budućnost uživanja u prirodi tako je podosta povezana sa IoT rješenjima, dodaje:

Roboti će svakako obilježiti budućnost održavanja zelenih površina. Bez štetnih plinova, efikasnost, otpornost na vremenske utjecaje i rezultat košnje koji je gotovo nemoguće postići tradicionalnom kosilicom motivirali su već nekoliko europskih gradova na održavanje gradskih površina Automowerom.

Robotske kosilice izgledaju kao Roomba, samo održavaju travnjake, a ne parkete i laminate. Husqvarna

Grad ima tempo, ali to nije nužno dobra stvar

Za kraj, razgovarao sam s Marijanom Zagorac iz A1 Hrvatska koja mi kaže kako, iako ne živi na selu, i dalje ne može daleko od svog, pogađate, Zagorja. Protuteža korporativnom svijetu i životu jedan je od razloga zašto se svakoga vikenda odseli u Gornju Stubicu, a kaže mi da uz današnju tehnologiju nema razloga zašto ne bi. Ipak, mnogi od nas se i dalje ne odlučuju na to:

Iskreno mislim da je to ‘životna centrifuga’ u koju nas, posao i sve ostale obaveze, jednostavno uvuku. Mislim da je većina ljudi kao hrčak na kotaču, samo trče u krug i stalno se pojavi neka ‘nova’ situacija za kojom trebaš trčati, te bolji posao, te obaveze vezane uz djecu i njihove aktivnosti i slično. Mislim da ljudi imaju osjećaj da je u gradu puno više prilika za “bolji” život, za kojim onda na žalost, non-stop trčiš.

S ovime se slažu svi moji sugovornici. Prvi korak možda jest najteži, ali ako razmislimo koliko selo nama može pomoći i koliko uz (razumnu količinu) tehnologije možemo uživati na selu, moji sugovornici predložili bi apsolutno svakome da proba. Čak i autor ovog teksta bježi u Baranju relativno često, a nadam se kako ću upravo tamo uskoro i isprobati u čemu je stvar s tim robotima o kojima svi toliko pričaju, a o čemu ćete nedvojbeno čitati baš tu na Netokraciji. Ako imate gdje na selo, probajte nekada malo pobjeći i vidite kako se osjećate. Ne mora to biti godinu dana, ali jedan tjedan sigurno imate – svi sugovornici ovog teksta će vam vrlo rado dati savjete, samo ako ih pitate!

Ako vas je sve ovo zainteresiralo za robote i odlazak na selo, bacite pogled na Husqvarna Automower akciju koja traje do kraja ovog mjeseca! 

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.