Digitalci koji su se preporodili na selu: Priroda ne znači da se trebate odreći tehnologije!

Digitalci koji su se preporodili na selu: Priroda ne znači da se trebate odreći tehnologije!

Pandemija novog koronavirusa naučila nas je kako je nekada potrebno jednostavno ostati doma, ali gotovo je uvijek bolje ostati u prirodi nego zatvoren u stanu.

Pijete kavu uz jutarnju rosu, slušate ptice i možda se malo uplašite velike lisice ili jelena dok sjedite na terasi vikendice negdje daleko od svijeta. Upalite računalo i bacite se na neki Zoom poziv ili možda u pauzama odigrate neku igru, zapalite roštilj ili prošetate šumom. Zvuči kao raj, zar ne?

Jedan od mojih današnjih sugovornika živi baš takav život. Borna Božidar Novak developer je koji je prije nekoliko godina odlučio posve napustiti grad i preseliti na seosko imanje. Razlozi su mnogi: od balansa posla, privatnog života i poznatog burnouta pa sve do potrebe za mijenjanjem sredine.

Do kuće na selu došao je slučajno, kada je bio u gostima kod poznanika koji su baš tada prodavali kuću. Malo se štedjelo, malo se razmislilo i danas mi Borna piše iz iste te kuće. Osim što su se preselili, Borna kaže kako danas ima i način života koji mu puno više odgovara nego život u gradu. Dnevni tempo na selu varira ovisno o vremenskoj prognozi i dobu godine, dodaje, a radi gotovo uvijek kada je vani prevruće ili prehladno za išta drugo. Borna mi pojašnjava kako izgleda njegov prosječni dan:

Budim se 10 minuta prije zore – onda zakuham čaj (ostavio sam se kave prije pola godine), odradim jogu, doručak i počnemo raditi – ja u IT-ju, a žena s umjetničkom keramikom. Radim od 8 do 12 sati, pauza za ručak, odmor i počinjem opet raditi oko 15 pa do 18 sati. Jutro je za klijente u HR, poslijepodne je za klijente u US – pravilo, ali bez strogih zakona. Nakon 18 sati sam u vrtu, u šumi sa psom ili sviram ukulele i to me svaku večer spasi. Večera oko 21-22 i u krevet.

Borna kaže kako mu najviše nedostaju spontana druženja s prijateljima, ali priznaje da njih ionako nije bilo na pretek jer posao i život općenito ne ostavljaju previše vremena. I dalje do grada odlazi oko jednom tjedno, a uvijek se lako prespava kod nekoga ako se izlazak protegne do sitnih sati. Kada sam ga pitao što misli da su glavni razlozi zašto se više ljudi ne seli izvan grada, rekao mi je kako vjeruje da dosta ljudi zapravo ne razmisli o tome dovoljno detaljno, već se zaustavi odmah na stereotipima seoskog života. Borna kaže kako se na selu preporodio i zaista je sretniji nego prije, što je zaista i više nego dovoljan razlog.

Velika prednost sela je i domaća hrana, što Borni očito dobro ide. 🙂

20 godina sela koje ne bi mijenjao za ništa

Moj idući sugovornik, voditelj odjela direktnih kanala u Erste banci, Igor Strejček, kaže mi kako je već polako i zaboravio kako je to ne živjeti na selu. Već 20 godina živi otprilike 30 kilometara od Zagreba, a na selu je odgojio i četvero djece te je u jednom periodu živio i bez grijanja i telefonske komunikacije sa svijetom. Danas je situacija ipak bolja, a kaže kako mu je baš komunikacijska infrastruktura apsolutno promijenila kvalitetu života na selu. Kada jednom riješite probleme s internetom i telefonom, slijede druge brige:

Mislim da je najveći problem što ljudi ne žele riskirati, jer je život u gradu siguran. Zato preporučujem pilotirati život na selu, unajmiti neku vikendicu na 3-6 mjeseci i isprobati sve pogodnosti i mane takvog stila života. Sjećam se prvih prijatelja koji su nam došli iz grada u posjetu – rekli su da ih bole uši od mira i tišine koju su osjećali kod nas :). To je za mene neprocjenjivo vrijedno. Za vrijeme pandemije mi gotovo da nismo osjetili nikakve negativne posljedice izolacije i ostajanja doma.

Igor, zanimljivo, dodaje kako je njemu jedan od izazova života u prirodi – održavanje te iste prirode. Budući da se nalazi u poprilično brdovitom području, kaže kako je sam čin košnje travnjaka nešto što oduzima dosta vremena, ali opet i daje osjećaj zadovoljstva kada se učini. Dodaje mi i kako se raduje napretku tehnologije kao katalizatoru za lakše održavanje zemlje.

Red vinograda, red developmenta.

Preporod u prirodi

Kada govorimo o napretku, u Igorovom slučaju govorimo o takozvanim automowerima, odnosno robotskim kosilicama koje rade na sličan princip kao i robo-usisivači, samo nešto pametnije. Voditelj marketinga Drezge, zastupnika Husqvarne u Hrvatskoj, Marko Habuš kaže mi kako je usporedba s poznatom Roombom česta, čak toliko da su ljudi ispočetka mislili da se i radi o nekom usisivaču za travnjak. Ove “Roombe za travnjak” kod nas nećete vidjeti često, ali u svijetu su izuzetno popularne.

Razlog za to je jednostavan: dok neki digitalci bježe iz grada kako bi promijenili okolinu, sa sobom nose zanimljive ideje za IoT napredak jer se ipak bave tehnologijom gotovo svaki dan. Ruralne sredine diljem svijeta tako nastoje prigrliti tehnologiju kako bi privukle upravo ovakve ljude, a oni sa sobom donose i – robote. Robotske kosilice, na primjer, danas su sve rasprostranjenije u svijetu, a polako i kod nas prestaju biti nešto previše egzotično. Zapravo, ovo tržište će narasti gotovo četiri puta do 2029. godine.

Roboti će unaprijediti i selo

Zanimljivo je kako je u relativno kratkom vremenu od “Roombe za vrt” došlo do stroja s GPS-om, ultrazvučnim senzorima i sličnim tehničkim značajkama, pa čak i mogućnosti spajanja na IoT sustave, pojašnjava mi Marko. Kosilice tako ostavljaju mnogo slobodnog vremena za bavljenje drugim stvarima, poput brige za vrt ili jednostavno izleta u istu tu pokošenu prirodu. Marko ipak upozorava da prije nego što kosilicu pustite da radi svoj posao trebate prikladno ograditi prostor graničnim žicama kako se robot ne bi zasladio vašim cvijećem.

Budućnost uživanja u prirodi tako je podosta povezana sa IoT rješenjima, dodaje:

Roboti će svakako obilježiti budućnost održavanja zelenih površina. Bez štetnih plinova, efikasnost, otpornost na vremenske utjecaje i rezultat košnje koji je gotovo nemoguće postići tradicionalnom kosilicom motivirali su već nekoliko europskih gradova na održavanje gradskih površina Automowerom.

Robotske kosilice izgledaju kao Roomba, samo održavaju travnjake, a ne parkete i laminate. Husqvarna

Grad ima tempo, ali to nije nužno dobra stvar

Za kraj, razgovarao sam s Marijanom Zagorac iz A1 Hrvatska koja mi kaže kako, iako ne živi na selu, i dalje ne može daleko od svog, pogađate, Zagorja. Protuteža korporativnom svijetu i životu jedan je od razloga zašto se svakoga vikenda odseli u Gornju Stubicu, a kaže mi da uz današnju tehnologiju nema razloga zašto ne bi. Ipak, mnogi od nas se i dalje ne odlučuju na to:

Iskreno mislim da je to ‘životna centrifuga’ u koju nas, posao i sve ostale obaveze, jednostavno uvuku. Mislim da je većina ljudi kao hrčak na kotaču, samo trče u krug i stalno se pojavi neka ‘nova’ situacija za kojom trebaš trčati, te bolji posao, te obaveze vezane uz djecu i njihove aktivnosti i slično. Mislim da ljudi imaju osjećaj da je u gradu puno više prilika za “bolji” život, za kojim onda na žalost, non-stop trčiš.

S ovime se slažu svi moji sugovornici. Prvi korak možda jest najteži, ali ako razmislimo koliko selo nama može pomoći i koliko uz (razumnu količinu) tehnologije možemo uživati na selu, moji sugovornici predložili bi apsolutno svakome da proba. Čak i autor ovog teksta bježi u Baranju relativno često, a nadam se kako ću upravo tamo uskoro i isprobati u čemu je stvar s tim robotima o kojima svi toliko pričaju, a o čemu ćete nedvojbeno čitati baš tu na Netokraciji. Ako imate gdje na selo, probajte nekada malo pobjeći i vidite kako se osjećate. Ne mora to biti godinu dana, ali jedan tjedan sigurno imate – svi sugovornici ovog teksta će vam vrlo rado dati savjete, samo ako ih pitate!

Ako vas je sve ovo zainteresiralo za robote i odlazak na selo, bacite pogled na Husqvarna Automower akciju koja traje do kraja ovog mjeseca! 

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Startupi i poslovanje

Je li primjer Gamechucka, koji hvali Radnička fronta, socijalizam ili klasični startuperski model?

Ako ti Radnička fronta hvali firmu, to je znak da s firmom nešto ne štima! - jedan je od komentara iz burne i zanimljive rasprave koju je u Facebook grupi Developers Hrvatska Relaxed pokrenuo članak objavljen na web stranici Radničke fronte, a u kojem se kao pozitivan primjer hvali poslovanje i organizacija zagrebačkog gejmerskog studija Gamechuck.

Startupi i poslovanje

Vedran Tolić, Q agency: “Zajedno s klijentima radimo na strategiji treba li im određeni proizvod, a ne samo kako ćemo ga napraviti”

Kakve su poslovne strategije i mindset lansirale agenciju Q da od pozicije gdje su značajno usmjereni na turističke projekte dođu do medtecha i fintecha pa i novog konzultantskog tima te dva nova ureda u inozemstvu, otkrivamo u novoj epizodi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatski AdScanner osigurao investiciju od 18 milijuna kuna uz South Central i J&T Ventures

Hrvatski AdScanner, startup posvećen razvoju data-driven sustava za optimizaciju TV oglasa, nastavlja rasti s novom investicijom. U razgovoru s Kristianom Ćurkovićem, Managing Partnerom i su-osnivačem, otkrivamo i koji su planovi za novu rundu.

Startupi i poslovanje

Dok vi druge stvarnosti zamišljate, oni ih žive u Delta Realityju – gdje game dev upoznaje klasičan IT

Delta Reality jedinstvena je tvrtka na hrvatskoj IT sceni. Njihova rješenja temelje se na tehnologijama i kreativnosti jednog game dev studija, dok se pristup projektima i zavidni radni uvjeti mjere s uspješnim IT agencijama. Stručnjaci koji tamo danas rade i sami dolaze iz obe strane industrije, kako rade i zašto biste im se i vi možda htjeli pridružiti - otkrivamo.

Društvene mreže

YouTube Shorts, hoće li novi alat hrvatskim YouTuberima zamijeniti TikTok i Instagram Reels?

Kratke video forme sve su popularnije pa ne čudi što je i YouTube, kako bi ostao u korak s TikTokom i Instagram Reelsima, pokrenuo novi alat.

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Startupi i poslovanje

Za svoj low-code alat, hrvatski startup SpectreXR osigurao 200.000 eura od Fil Rouge Capitala

SpectreXR bavi se razvojem softvera i aplikacija u industriji virtualne i mješovite stvarnosti, a posebno se fokusirao na razvoj jedinstvenog alata za Unity 3D platformu koji bi omogućio brži razvoj AR, VR ili MR aplikacija i rješenja.

Digitalni mediji

EU priprema 2 akta koji bi mogli promijeniti kako koristite digitalne platforme – privatno i poslovno

Došlo je vrijeme za ažuriranje starih direktiva koje već dugo nisu u skladu sa stanjem tržišta i potrebama građana. Zbog toga je Europska komisija predložila dva akta o kojima Europski parlament još raspravlja. Evo što se želi mijenjati i kako to može utjecati na građane, ali i tvrtke.