Jedno je vrijeme silno popularan bio Rimčev poučak, ovih je dana aktualan Mandarićev poučak koji nas je sve naveo da se zapitamo - jesmo li trebali zaštiti svoj žig? Nazvali smo odvjetnicu koja se time bavi da provjerimo.
Netokraciji je u inbox sletio mail čitatelja koji nam predlaže da se pozabavimo temom žigova jer i on ima nekoliko projekata i sad, nakon slučaja Mandarić vs. Kult Plava Kamenica više nije siguran je li preskočio ključne korake. Iskreno, očekivali smo da će se svi zapitati isto, i mi smo se zapitali, i zato smo i prije nego što nam je došao ovaj mail zamolili ljude koji su upućeni u materiju da nas informiraju.
Prije nego što uvedemo sugovornike u priču, samo da razjasnimo što je to žig i čemu služi. Najjednostavnije, to je onaj znak ® koji ne znači original, već registered trademark. U hrvatskom to je registrirani žig – znak koji je tvrtka dala zaštititi (to može biti riječ, logo, slogan, amblem, etiketa pa čak i boja ili kombinacija svega toga) kako bi se razlikovali od konkurencije i kako nitko drugi ne bi mogao prisvojiti taj znak.
Registracija žiga nije apsolutno nužna, no istina je da pomaže da se izbjegnu neke neugodne situacije.
Nije baš popularno zaštititi žig
Zahtjev za registraciju žiga podnosi se Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV) i tako možete zaštititi svoj znak na deset godina pa produžujete. Trošak se kreće od 66 eura pa nadalje, ovisno o tome koliko razreda proizvoda njime želite obuhvatiti.
Na zadnji dan rujna na ovom je zavodu bilo 87.810 registriranih žigova za teritorij Hrvatske. Tome valja pridodati i žigove koji su registrirani u Europskom uredu za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i koji vrijede na području Europske unije. Prema dostupnima podacima iz 2023. godine, ima ih više od 1,5 milijuna.
Budući da je u Europskoj uniji više od 32 milijuna tvrtki, prema podacima iz 2022., može se zaključiti kako nije baš popularno registrirati žig. Za hrvatske uvjete to nam potvrđuje i Natalija Labavić, odvjetnica s dugogodišnjim iskustvom u pravu intelektualnog vlasništva:
Kod nas još uvijek nije dovoljno razvijena kultura zaštite žiga. Često se događa i da se pojam žig (trademark) miješa s pojmom pečata.
Ne treba zaštititi sve znakove
Iako je kod naših poduzetnika, kako kaže, nedovoljno razvijena svijest o važnosti zaštite žiga, postupak im je posljednjih nekoliko godina postao pristupačniji jer dio naknade za pristojbe pokrivaju vaučeri iz EU fondova.
Ipak, još uvijek mnogi brendovi nisu zaštitili svoj karakteristični znak jer misle da im to ne treba, tumači Natalija koja priznaje da o toj temi često razgovara s klijentima, ali ni sama im svima ne savjetuje da to učine:
To ovisi o znaku koji žele štititi. Naime, nije sve znakove moguće zaštititi pa u tom smjeru idu i moji savjeti. Neki znakovi već imaju određenu zaštitu kroz autorska prava ili kao naziv tvrtke, a neki su preopćeniti pa ih nije ni moguće zaštititi.
A onda se dogodi slučaj Plave Kamenice
Registracija žiga Plava Kamenica i Kult Plave Kamenice koju je proveo Mario Mandarić kao lekciju kreatoru istoimenog gastro portala Davoru Butkoviću spada u najgori scenarij o kojem Natalija priča svojim klijentima i studentima.
Ovaj slučaj će svakako mnoge potaknuti da se zapitaju trebaju li zaštiti svoj naziv ili karakteristični znak i svakako će mnogima osvijestiti koliko je lakše kad se brend zaštiti, kakve god mehanizme pravne zaštite nezaštićeni brend sada imao.
Iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo kažu nam kako nerijetko pri registraciji žigova dolazi do sporova koji se rješavaju pregovorima ili upravnim i sudskim postupcima. Dodaju i kako najrecentniji takav slučaj koji je odjeknuo u javnosti zorno ukazuje na važnost zaštite i upravljanje intelektualnim vlasništvom u poslovanju.
Pravne bitke
Natalija podsjeća na neke slučajeve koji su također dospjeli u javnost, na primjer onaj s Prljavim Kazalištem. Međutim, tada se stvari odvijaju nešto drugačije:
U sličnim slučajevima druga strana, ona koja je imala ranije pravo, obično krene u pravnu bitku i krene u poništaj žiga ili druge postupke.
Tada postane relevantno ima li ta druga strana možda neko drugo pravo (npr. autorsko pravo ili pravo na ime), je li strana koja je žig u konačnici registrirala postupala u dobroj vjeri, je li naziv već ustaljen u trgovačkoj praksi, radi li se o nepoštenom trgovanju sukadno Zakonu o trgovini i slično.
Broj zahtjeva raste
Iz DZIV-a kažu kako “zbog dnevnih i periodičnih varijacija u broju podnesenih prijava nije moguće pouzdano utvrditi mogući utjecaj predmetnog spora na broj prijava za zaštitu žiga”.
Drugim riječima, još ne primjećuju povećani obim upita za registraciju žigova pod utjecajem slučaja Mandarićevog prava na žigove Plava Kamenica i Kult Plave Kamenice.
Međutim, u ovoj su godini, kažu, zabilježili kako raste broja prijava za registraciju žigova u odnosu na prošlu godinu, a sličan trend, navode, bilježi i EUIPO.
Zašto zaštititi žig?
Nekoliko je razloga zašto je dobro zaštititi žig, a oni se ne svode samo na to da vam netko iza leđa ne “upeca ime” pod kojim poslujete da vam da lekciju. DZIV je razloge zašto je to korisno učiniti objasnio u brošuri Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) koju je prilagodio hrvatskom jeziku i pravnoj situaciji.
Prvi razlog koji se tamo navodi je što vlasnik registriranog žiga ima ekskluzivno pravo na njegovo komercijalno korištenje i može spriječiti druge da ga koriste.
Navodi se i kako je tako lakše provođenje prava. Nositelj registriranog žiga ne mora u sudskim postupcima dokazivati valjanost žiga, svoje vlasništvo nad njim ili postojanje dobrog ugleda (goodwilla) povezanog sa žigom. U nekim zemljama, registrirani žig omogućuje i ostvarivanje veće novčane naknade u slučaju povrede prava.
Registracijom žiga dobiva se pravo koristiti simbol ®, koji jasno upozorava druge na to da je žig zaštićen. Osim toga, registrirani žig obično se pojavljuje u izvješćima o pretraživanju koja provode druge tvrtke prije nego što pokušaju registrirati isti ili sličan znak. To često obeshrabruje potencijalne konkurente da naprave identičan ili zbunjujuće sličan žig.
Zaštićeni žig također predstavlja vrijednu imovinu. Lakše ga je prodati ili licencirati, često po višoj cijeni nego neregistrirani znak.
Registracija olakšava korištenje žiga u ugovorima o franšizi ili prodaji, iako to u većini zemalja nije obavezno.
Među prednostima su navedene još neke povlastice kao što je lakše dobivanje kredita zbog toga što financijske institucije prepoznaju važnost brendova za poslovni uspjeh i bolju suradnju s carinom – ako je znak prijavljen carinskim službama, to im olakšava pregled i zapljenjivanje krivotvorene robe koja krši prava na žig.
Također, teže je dovesti se u situaciju da netko ugrozi ugled tvrtke i zbunjuje korisnike nudeći usluge pod istim ili zbunjujuće sličnim imenom.
