Kako proizvesti prvu naprednu punionicu električnih vozila u Hrvatskoj i ostati krivo shvaćen?
Electrom

Kako proizvesti prvu naprednu punionicu električnih vozila u Hrvatskoj i ostati krivo shvaćen?

Ako u objavi za medije punionicu za električna vozila ili školu ili bilo što drugo proglasite po nečemu prvim ili jedinstvenim, računajte da ste se vjerojatno pretplatili na razne zavrzlame: od rasprava na društvenim mrežama do senzacionalističkih članaka. 

Prije dva tjedna u Ogulinu je postavljena jedna od prvih punionica električnih vozila proizvedena u Hrvatskoj. Ona je rezultat suradnje poznatog hrvatskog proizvođača alatnih strojeva ITAS Prvomajska i slovenske tvrtke Implera/Elevat koja je razvila softver, a postavljena je zahvaljujući Zadruzi za etično finaciranje (ZEF) i agenciji Electrom koja je inicirala čitavu priču. Ova je punionica jedinstvena na ovim prostorima po tome što omogućava punjenje bez korištenja RFID kartice.

Punjenje na ZEF punionici moguće je u svako doba

Drugim riječima, da biste napunili svoj automobil, nije potrebno ići u neki centar fizički kupiti karticu i ne ovisite o radnom vremenu operatera punionice. Dovoljno je s mobitela nazvati besplatan telefonski broj i punjenje počinje. Osim toga, punionica omogućava rezervaciju termina punjenja i mogućnost plasmana reklamnih poruka na velikom interaktivnom 24“ zaslonu. Za sada je predviđena za istovremeno “sporo” punjenjenje dva automobila pri snazi od 11 kW, no naknadnom nadogradnjom može se pretvoriti u brzu DC punionicu ukupne snage od 150 kW.

Objava o punionici na OGportalu

Inače, ovo bi trebala biti prva u nizu punionica pod brendom “ZEF punionice” čime Zadruga za etično financiranje, osim osnivanja etične banke i vlastite opskrbe električnom energijom, nastoji ući i u poslovnu sferu punjenja električnih vozila. Napredne karakteristike koje omogućavaju i domaćima, ali i stranim turistima da punionicu koriste bilo kada, 24 sata dnevno, bez potrebe za kupovinom posebne kartice, svakako su pozitivan korak naprijed. Priču o punionici je objavila nekolicina većih i manjih portala, a ljubiteljima električnih vozila za oko je zapela objava OGportala koja u naslovu doslovce spominje “prvu punionicu proizvedenu u Hrvatskoj”.

Što se dogodi kad pokušaš biti prvi u Hrvatskoj?

Upravo se zbog te objave na Facebooku među entuzijastima za električna vozila potegnula omanja rasprava vezano uz to tko je doista bio “prvi” i što znači “proizveden u Hrvatskoj”. Naime, pojam “proizveden u Hrvatskoj” jedni mogu tumačiti kao proizvodnju gdje strana tvrtka investira i pokrene proizvodnju. Primjer toga je tvornica Ducati komponenti koja je još 2002. godine u Ludbregu pokrenula proizvodnju električnih vozila i punionica. Drugi će možda smatrati da “proizveden u Hrvatskoj” znači da je punionicu proizvela tvrtka u 100% hrvatskom vlasništvu. I onda, naravno, dolazi do kratkog spoja.

Primjer domaće punionice je ona koju je u Lovranu izradila i u suradnji s općinskim vlastima postavila tvrtka Futura trade, no, prema tvrdnjama kolega iz Electroma, ta punionica nije tolike snage i nema napredne mogućnosti koje ima domaća punionica u Ogulinu.

Slučaj “prve” energetski neovisne škole u svijetu

Marina Kelava
“Iz kampanje za energetski neovisnu OŠ “Ostrog”

Sve to me podsjeća na slično iskustvo iz 2013. godine tijekom kampanje za energetski neovisnu OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću. Tada smo sredstvima iz kampanje na Indiegogu uz dodatna sredstva osigurana sa strane uspjeli sagraditi solarnu elektranu snage 25 kW koja zadovoljava sve potrebe škole za električnom energijom. Trend u to doba na ovoj platformi bio je svaku kampanju u nekom kontekstu proglasiti jedinstvenom. Unatoč detaljnom istraživanju, tom smo trendu na kraju podlegli i mi i školu proglasili budućom prvom energetski neovisnom školom na svijetu. Tragove te greške u procjeni još uvijek možete pronaći na međumrežju.

Jedan od manjih portala kojeg smo smatrali “prijateljskim” uzvratio nam je senzacionalističkim člankom o jednoj drugoj školi iz inozemstva koja je navodno to postigla prije nas. Realno gledano, to nisu postigli, ali, nakon što se zec izvuče iz šešira, ono što je stvarno, više nije bitno. Važno je da smo se mi usudili reći da smo prvi, a netko je to izjavio prije nas. Mi nismo reagirali jer se radilo o marginalnom portalu koji danas više i ne postoji. Ipak, nije ugodno kada vam netko u jeku kampanje na ovakav način bocka u leđa.

I koju pouku možemo izvući iz “prve” punionice?

Pouka koju sam ja izvukao iz svog slučaja da ću jako dobro paziti na što stavljam fokus objave za javnost. Prije svega, zato što u Hrvatskoj imamo mnoštvo tvrtki koje su vrhunski stručnjaci i tržišni lideri u svojoj branši i mnogo vrhunskih proizvoda najbolje kvalitete s jedinstvenim tehnologijama i odličnim performansama po najpovoljnijim cijenama od sada dostupnim i u Hrvatskoj. Izdići se iz tog otužnog marketinškog prosjeka možete isključivo ako stavite fokus na problem koji korisnici imaju i koji vaš proizvod doista rješava.

Ovdje je to zavrzlama s RFID karticama čija nabavka zna biti problem i stvarnim korištenjem punionica 24/7.  O tome svjedoči i priča o Mariju Mikuliću, dobrom duhu punjenja električnih vozila u Slavonskom Brodu. Radilo se o entuzijastu koji dočekuje putnike namjernike s električnim vozilima i vlastitom karticom ih spaja na jednu od rijetkih punionica istočno od Zagreba.

Our Mario is a good ghost of charging for everyone coming to or passing by Slavonski Brod. Long Live and prosper dear Mario Mikulic🖖

Geplaatst door Nikola Tesla EV Rally op Donderdag 12 juli 2018

Druga stvar na koju je možda premalo stavljen naglasak je pokretanje brenda “ZEF punionica” što bih osobno stavio u fokus objave i članka. Osim toga, važno je da priča koju plasiraš u medije bude što manje dvosmislena i potencijalno krivo shvaćena.

Ali na kraju krajeva, cilj ove kolumne nije kritizirati kolege iz ZEF-a, čiji sam i ja član, već dati pokoji PR savjet i ujedno ukazati na činjenicu da u 2019. godini u turističkoj zemlji kao što je Hrvatska još uvijek postoje potezi od više od 200 kilometara bez ijedne punionice za električna vozila. U takvoj situaciji nije važno tko je proizveo i postavio koju punionicu prije koga. To razumiju i vlasnici i proizvođači i dobavljači punionica, ali i entuzijasti poput mene. I upravo se zato veselimo svakoj, a ne samo “prvoj” postavljenoj punionici, uključujući i one najmanje i najjednostavnije.

Komentari

  1. Robert Lokar

    Robert Lokar

    04. 07. 2019. u 7:48 pm Odgovori

    Svakako za pohvalu, nažalost država u kojoj živimo to ne vrednuje tako da potiče što brže i što više postavljanja tih stanica osim u slučajevima kad se može ministrima, županima, gradonačelnicima i inima omogućiti provizija.

    • Ivan Szekeres

      Ivan Szekeres

      05. 07. 2019. u 9:35 am Odgovori

      Vrlo vjerojatno, ali to je za neku drugu raspravu. Mnogi od nas bi voljeli kad bi i lokalna uprava i samouprava, ali i drugi poduzetnici (vlasnici benzinskih pumpi, hoteli, ugostitelji, vlasnici trgovačkih centara, itd. ) bili otvoreniji prema novim idejama i tehnologijama i da glavna točka preko koje se prelama odluka o postavljanju punionice što manje bude: “A što tu ima za mene, odmah, sada…”

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?

Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Porezna zahtijeva da i fizičke osobe prijave svaki zakup Facebook oglasa ili Upwork angažman!

Bez obzira jeste li fizička ili pravna osoba - ako poslujete s tvrtkama iz inozemstva, možda biste trebali naći računovođu već danas.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Kladarić, Šarić i Blagonić: Kako napredovati, biti inovativan i kreativan – dok radite na daljinu!

Iako je rad na daljinu mnogima nametnut, ne znači da je drugima odlično sjeo. Dapače, s Lukom Kladarićem, Marinom Šarićem i Lucijanom Blagonićem otkrivamo dobre prakse temeljene na godinama iskustva!

Mobilno

Ljuti smo na Apple… ali treba li nam još punjača?

Zašto su svi tako ljuti jer neće imati još jednu kocku za punjenje viška i kabel koji će ionako puknuti?

Startupi i poslovanje

Croatia osiguranje prepoznalo je potrebe korisnika u 2020. i u deset mjeseci je nastao LAQO

Usred krize i pandemije Croatia osiguranje napravila je ozbiljan iskorak prema digitalizaciji svojih usluga - okupili su vrhunski tim domaćih stručnjaka s kojima su razvili digitalni proizvod na razini punokrvnog insurtecha. Kako je nastalo LAQO, otkrivamo.

Digitalni marketing

#jedvačekam: Kad se industrija udruži, a javnost postane kreativac – kampanja osvaja medije i nagrade

Kafići, teretane, kazališta, tržnice i još mnogo drugih poslovanja i brendova u vrijeme društvene izolacije nisu mogli doći do svojih kupaca. Kako su 3 hrvatske agencije uz HURA-u pripremile projekt koji je u korist svih njih ostvario milijun kuna medijske vrijednosti?

Intervju

Najčešći mentori u IT-u su Google, StackOverflow… A 4 naše entuzijastice žele tome dodati Mentoring Byte

Iako mnoge tehnološke tvrtke imaju organiziran sustav mentoriranja, najčešće se on fokusira na tehničke vještine. Nataša Kapov, Andrea Knez Karačić, Marina Grljušić i Lora Pleško žele to promijeniti i uvesti kulturu mentoriranja – i tehničkih, ali i mekih vještina u ponekad poprilično “tvrdu” IT zajednicu.

Mobilno

Krajnje je vrijeme da konačno bacimo naljepnice i papire: Stiže era aplikacija za vjernost

Točite gorivo, dobijete naljepnice na papirić pa onda popuste. I onda izgubite papirić pa naljepnice... A kartice vjernosti redovito nemate uza sebe. I onda nikakve koristi. Česta je to praksa u Hrvatskoj već niz godina, ali se polako mijenja. Vrijeme je digitalizirati i takvo iskustvo, a Inina loyalty aplikacija je sjajan primjer.