Kako proizvesti prvu naprednu punionicu električnih vozila u Hrvatskoj i ostati krivo shvaćen?
Electrom

Kako proizvesti prvu naprednu punionicu električnih vozila u Hrvatskoj i ostati krivo shvaćen?

Ako u objavi za medije punionicu za električna vozila ili školu ili bilo što drugo proglasite po nečemu prvim ili jedinstvenim, računajte da ste se vjerojatno pretplatili na razne zavrzlame: od rasprava na društvenim mrežama do senzacionalističkih članaka. 

Prije dva tjedna u Ogulinu je postavljena jedna od prvih punionica električnih vozila proizvedena u Hrvatskoj. Ona je rezultat suradnje poznatog hrvatskog proizvođača alatnih strojeva ITAS Prvomajska i slovenske tvrtke Implera/Elevat koja je razvila softver, a postavljena je zahvaljujući Zadruzi za etično finaciranje (ZEF) i agenciji Electrom koja je inicirala čitavu priču. Ova je punionica jedinstvena na ovim prostorima po tome što omogućava punjenje bez korištenja RFID kartice.

Punjenje na ZEF punionici moguće je u svako doba

Drugim riječima, da biste napunili svoj automobil, nije potrebno ići u neki centar fizički kupiti karticu i ne ovisite o radnom vremenu operatera punionice. Dovoljno je s mobitela nazvati besplatan telefonski broj i punjenje počinje. Osim toga, punionica omogućava rezervaciju termina punjenja i mogućnost plasmana reklamnih poruka na velikom interaktivnom 24“ zaslonu. Za sada je predviđena za istovremeno “sporo” punjenjenje dva automobila pri snazi od 11 kW, no naknadnom nadogradnjom može se pretvoriti u brzu DC punionicu ukupne snage od 150 kW.

Objava o punionici na OGportalu

Inače, ovo bi trebala biti prva u nizu punionica pod brendom “ZEF punionice” čime Zadruga za etično financiranje, osim osnivanja etične banke i vlastite opskrbe električnom energijom, nastoji ući i u poslovnu sferu punjenja električnih vozila. Napredne karakteristike koje omogućavaju i domaćima, ali i stranim turistima da punionicu koriste bilo kada, 24 sata dnevno, bez potrebe za kupovinom posebne kartice, svakako su pozitivan korak naprijed. Priču o punionici je objavila nekolicina većih i manjih portala, a ljubiteljima električnih vozila za oko je zapela objava OGportala koja u naslovu doslovce spominje “prvu punionicu proizvedenu u Hrvatskoj”.

Što se dogodi kad pokušaš biti prvi u Hrvatskoj?

Upravo se zbog te objave na Facebooku među entuzijastima za električna vozila potegnula omanja rasprava vezano uz to tko je doista bio “prvi” i što znači “proizveden u Hrvatskoj”. Naime, pojam “proizveden u Hrvatskoj” jedni mogu tumačiti kao proizvodnju gdje strana tvrtka investira i pokrene proizvodnju. Primjer toga je tvornica Ducati komponenti koja je još 2002. godine u Ludbregu pokrenula proizvodnju električnih vozila i punionica. Drugi će možda smatrati da “proizveden u Hrvatskoj” znači da je punionicu proizvela tvrtka u 100% hrvatskom vlasništvu. I onda, naravno, dolazi do kratkog spoja.

Primjer domaće punionice je ona koju je u Lovranu izradila i u suradnji s općinskim vlastima postavila tvrtka Futura trade, no, prema tvrdnjama kolega iz Electroma, ta punionica nije tolike snage i nema napredne mogućnosti koje ima domaća punionica u Ogulinu.

Slučaj “prve” energetski neovisne škole u svijetu

Marina Kelava
“Iz kampanje za energetski neovisnu OŠ “Ostrog”

Sve to me podsjeća na slično iskustvo iz 2013. godine tijekom kampanje za energetski neovisnu OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću. Tada smo sredstvima iz kampanje na Indiegogu uz dodatna sredstva osigurana sa strane uspjeli sagraditi solarnu elektranu snage 25 kW koja zadovoljava sve potrebe škole za električnom energijom. Trend u to doba na ovoj platformi bio je svaku kampanju u nekom kontekstu proglasiti jedinstvenom. Unatoč detaljnom istraživanju, tom smo trendu na kraju podlegli i mi i školu proglasili budućom prvom energetski neovisnom školom na svijetu. Tragove te greške u procjeni još uvijek možete pronaći na međumrežju.

Jedan od manjih portala kojeg smo smatrali “prijateljskim” uzvratio nam je senzacionalističkim člankom o jednoj drugoj školi iz inozemstva koja je navodno to postigla prije nas. Realno gledano, to nisu postigli, ali, nakon što se zec izvuče iz šešira, ono što je stvarno, više nije bitno. Važno je da smo se mi usudili reći da smo prvi, a netko je to izjavio prije nas. Mi nismo reagirali jer se radilo o marginalnom portalu koji danas više i ne postoji. Ipak, nije ugodno kada vam netko u jeku kampanje na ovakav način bocka u leđa.

I koju pouku možemo izvući iz “prve” punionice?

Pouka koju sam ja izvukao iz svog slučaja da ću jako dobro paziti na što stavljam fokus objave za javnost. Prije svega, zato što u Hrvatskoj imamo mnoštvo tvrtki koje su vrhunski stručnjaci i tržišni lideri u svojoj branši i mnogo vrhunskih proizvoda najbolje kvalitete s jedinstvenim tehnologijama i odličnim performansama po najpovoljnijim cijenama od sada dostupnim i u Hrvatskoj. Izdići se iz tog otužnog marketinškog prosjeka možete isključivo ako stavite fokus na problem koji korisnici imaju i koji vaš proizvod doista rješava.

Ovdje je to zavrzlama s RFID karticama čija nabavka zna biti problem i stvarnim korištenjem punionica 24/7.  O tome svjedoči i priča o Mariju Mikuliću, dobrom duhu punjenja električnih vozila u Slavonskom Brodu. Radilo se o entuzijastu koji dočekuje putnike namjernike s električnim vozilima i vlastitom karticom ih spaja na jednu od rijetkih punionica istočno od Zagreba.

Our Mario is a good ghost of charging for everyone coming to or passing by Slavonski Brod. Long Live and prosper dear Mario Mikulic🖖

Geplaatst door Nikola Tesla EV Rally op Donderdag 12 juli 2018

Druga stvar na koju je možda premalo stavljen naglasak je pokretanje brenda “ZEF punionica” što bih osobno stavio u fokus objave i članka. Osim toga, važno je da priča koju plasiraš u medije bude što manje dvosmislena i potencijalno krivo shvaćena.

Ali na kraju krajeva, cilj ove kolumne nije kritizirati kolege iz ZEF-a, čiji sam i ja član, već dati pokoji PR savjet i ujedno ukazati na činjenicu da u 2019. godini u turističkoj zemlji kao što je Hrvatska još uvijek postoje potezi od više od 200 kilometara bez ijedne punionice za električna vozila. U takvoj situaciji nije važno tko je proizveo i postavio koju punionicu prije koga. To razumiju i vlasnici i proizvođači i dobavljači punionica, ali i entuzijasti poput mene. I upravo se zato veselimo svakoj, a ne samo “prvoj” postavljenoj punionici, uključujući i one najmanje i najjednostavnije.

Komentari

  1. Robert Lokar

    Robert Lokar

    04. 07. 2019. u 7:48 pm Odgovori

    Svakako za pohvalu, nažalost država u kojoj živimo to ne vrednuje tako da potiče što brže i što više postavljanja tih stanica osim u slučajevima kad se može ministrima, županima, gradonačelnicima i inima omogućiti provizija.

    • Ivan Szekeres

      Ivan Szekeres

      05. 07. 2019. u 9:35 am Odgovori

      Vrlo vjerojatno, ali to je za neku drugu raspravu. Mnogi od nas bi voljeli kad bi i lokalna uprava i samouprava, ali i drugi poduzetnici (vlasnici benzinskih pumpi, hoteli, ugostitelji, vlasnici trgovačkih centara, itd. ) bili otvoreniji prema novim idejama i tehnologijama i da glavna točka preko koje se prelama odluka o postavljanju punionice što manje bude: “A što tu ima za mene, odmah, sada…”

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Tehnologija

Domaći ININ uz AI i OCR “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Što ste propustili

Kolumna

Portfolio s Dribbblea je kao loše driblanje u utakmici za posao product dizajnera

Dribbble je platforma i zajednica na kojem se dizajneri mogu razvijati, dijeliti radove i zapošljavati. Product design je proces razrade, formiranja i iteriranja proizvoda koji rješavaju korisničke probleme ili adresiraju specifične tržišne potrebe. E sad, na papiru nema razloga da ove dvije stvari budu u sukobu - zašto mi se onda digne kosa na glavi kad u prijavi za product dizajnera dobijem portfolio pun Dribbble radova?

Tehnologija

Domaći ININ uz AI i OCR “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Startupi i poslovanje

Kobe Bryant: košarkaš, Oskarovac, investitor – ulagao je u tvrtke poput Alibabe i Epic Gamesa

Jučer je u 41. godini preminuo Kobe Bryant, jedan od najvećih košarkaša svih vremena koji je svojim uspjesima na terenu i izvan njega zauvijek obilježio ovaj sport.

Društvene mreže

Bartol Šimunić: Da će društvene mreže biti okosnica kampanje Zorana Milanovića odlučilo se još u svibnju

Bio je među prvim community managerima Vlade kad je 2011. došla na društvene mreže, a sada je jedna od ključnih osoba koja je stajala digitalne kampanje novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Internet marketing

Podcast o specifičnostima podcasta u Hrvatskoj kao sadržajnom, ali i oglašivačkom formatu

Podcasti, iako postoje već godinama, očito su format koji će obilježiti digitalno tržište u Hrvatskoj u 2020. tako da je red pozabaviti se njihovim specifičnostima - u obliku podcasta!

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.