Zapošljavanje u doba društvenih mreža? Detalje u infografici otkriva istraživanje Netokracije i MojPosao

Zapošljavanje u doba društvenih mreža? Detalje u infografici otkriva istraživanje Netokracije i MojPosao

Kako bismo doznali kako korištenje društvenih mreža utječe na mogućnost zapošljavanja - zajedno s vodećim hrvatskim portalom za zapošljavanje MojPosao proveli smo istraživanje među posloprimcima, ali i poslodavcima u Hrvatskoj. Preko 65 posto ispitanika pazi što objavljuje na svojim profilima na Facebooku i Twitteru, jer se boje što bi budući poslodavac mogao misliti. Zanimljivo je kako većina ispitanika smatra kako poslodavci pregledavaju profile na društvenim mrežama, a od ispitanih poslodavaca to priznaje polovica...

Kako bismo doznali kako korištenje društvenih mreža utječe na mogućnost zapošljavanja – zajedno s vodećim hrvatskim portalom za zapošljavanje MojPosao proveli smo istraživanje među posloprimcima, ali i poslodavcima u Hrvatskoj.

Preko 65 posto ispitanika pazi što objavljuje na svojim profilima na Facebooku i Twitteru, jer se boje što bi budući poslodavac mogao misliti. Zanimljivo je kako većina ispitanika smatra kako poslodavci pregledavaju profile na društvenim mrežama, a od ispitanih poslodavaca to priznaje polovica.

Dok govorimo o korištenju društvenih mreža u poslovanju, za promociju brendova i prodaju proizvoda, ponekad zaboravljamo koliko se njima sami koristimo. Koliko se njima koriste naši zaposlenici, naši šefovi, naši kupci, naši budući kolege… Rezultate našeg istraživanja možete vidjeti u obliku originalne infografike:

Kliknite na infografiku za veću, čitljiviju verziju!

Zapošljavanje u doba društvenih mreža – originalna infografika.

Zahvaljujemo se kolegicama Antoniji i Martini iz MojPosao na ugodnoj suradnji kao i Lucijanu iz Blagonić Brothersa na predivnoj infografici. Ako želite ovu grafiku objaviti i na svojoj web stranici, slobodno, ali uz to molim da na početku članka navedete da ste je preuzeli s Netokracije uz aktivni link. Hvala unaprijed!

Čini se da su društvene mreže itekako bitne u zapošljavanju, ali i daljnjem radu. Što vi mislite o rezultatima istraživanja – koji aspekti su vam zanimljivi, a koji vas brinu?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Siniša Abramović

    Siniša Abramović

    04. 05. 2011. u 1:50 pm Odgovori

    Bljuje mi se od tih lažnih podilaženja, kao paze što pišu, a onda naprave 2-3 lažna profila + anonimus account na forumima i peri deri s sranjima , koji licemjeri u 3PM !?

    Ako si sirovina sirovina si, kad tad češ se israt pred auditorijem, a te lažne fasade koje si neki grade okolo im pristaju kao i “prasici sedlo”.

    Cheers

  2. Ivan Šetka

    Ivan Šetka

    04. 05. 2011. u 3:49 pm Odgovori

    Ako poslodavac ne prekontrolira kandidata pri zapošljavanju onda je vrlo šlampav.
    Ionako Fb i Twitter profili iskaču guglanjem osobe.
    Način na koji se osobe pojavljuju na društvenim mrežama puno govori o njima.
    Između ostalog ako je profil javan što je sporno u tome da ga netko pregledava?

    • Dario Kreštalica

      Dario Kreštalica

      05. 05. 2011. u 3:23 am Odgovori

      Potpuno se slažem.

      Kad se netko hoće zaposlit, želi znati gdje se zapošljava, čime se bavi ta firma, kakva je na glasu jer želi sigurnu platu, kakvo je radno okruženje, itd…

      Pa šta je onda bed ako poslodavac malo zaviri u privatno-javni život ?!
      Ljena osoba kod kuće malo kad može bit vrijedna na poslu (čast izuzecima), …
      Stalno pijana osoba malo kad moze bit odgovorna osoba (čast izuzecima) , …

      Sve što postavimo na Internet zaboravimo na privatnost.
      Ako nam neke mreže garantuju neku 100% privatnost to smatrajmo navlakušom.

  3. Ivan Sršen

    Ivan Sršen

    04. 05. 2011. u 5:00 pm Odgovori

    Screening zaposlenika putem njihovih društvenih mreža je u najmanju ruku etički upitan. Na stranu da li je profil otvoren, zatvoren, cenzuriran prikladan ili što već ne, praksa takvog screeninga je zadiranje u intimu i privatni život zaposlenika, znači u one sfere koje poslodavca ne bih trebale interesirati niti su relevantne za utvrđivanje da li če zaposlenik adekvatno obavljati svoj posao. Nadalje, online screening omogučuje poslodavcima pristup informacijama koje im nisu i ne bih trebale biti dostupne i na temelju kojih potencijalni zaposlenici mogu biti diskriminirani (bračni status, veličina obitelji, seksualna orijentacija, u nekim državama dob itd.). Recruiting putem društvenih mreža je potpuno opravdan je prisiljava poslodavce da igraju sa otvorenim kartama (oglašavanje dostupnih poslova preko profila HR menadžera ili tvrtke) davajući tako do znanja potencijalnim zaposlenicima da se tvrtka u pitanju vjerovatno služi i online screeningom. Iz rezultata koje sam prikupio za svoje diplomsko istraživanje (rad koji sam danas napokon predao mentoru, yay!) isčitava se da HR stručnjaci u Hrvatskoj naveliko koriste društvene mreže da bih (pomalo šoto kuco) provjeravali potencijalne i sadašnje zaposlenike (80% njih) dok njih 60% ima formirano mišljenje o aplikantu (uglavnom negativno) još prije samog intervjua koje su formirali disektirajući družtveni profil osobe u pitanju. Po mom osobnom skromnom mišljenju nije korektno od recruitera da ukazuju intevjue sa potencijalnim zaposlenikom unaprijed znajući da ga neće zaposliti radi nekih informacija sa njegovog fejs profila… niti je ljudski niti je etična poslovna praksa… to se obično događa kada tvrtke nemaju nikakve smjernice, u smislu pravila i procedura, koje se odnose na online screening i regrutaciju.

    ivan

    • Dario Kreštalica

      Dario Kreštalica

      06. 05. 2011. u 1:23 pm Odgovori

      Etika je davno isparila kao onakva kakva bi trebala biti 😉

      Prvo, što pada na pamet potencijalnim zaposlenicima je da lažu i petljaju o svojoj biografiji npr.: vrijedan, odgovoran, pristojan, … a kad se zaposli ništa od toga ili samo djelić !!!

      Pa se onda postavlja pitanje gdje je tu etika, je li etika lagati o nečemu što je ključno o odlučivanju o izboru odgovarjućeg kandidata !

      Vrijeme je novac, ne treba dopustit da potencijalni zaposlenik krade svojim lažima dragocijeno vrijeme 😉

  4. Damir2

    Damir2

    06. 05. 2011. u 12:42 am Odgovori

    Po meni iskreno rečeno, osoba koja previše izlaše svoju privatnu stranu na FB i nije neki kandidat za posao. To nije baš karakteristika pametne ili kvalitetne osobe

  5. Ivan Sršen

    Ivan Sršen

    06. 05. 2011. u 2:12 am Odgovori

    Možda nisi svjestan činjenice da generacije koje danas diplomiraju sa fakulteta FB i ostale mreže ne doživljavaju nikako drugačije nego kao lokalni birc pa se zato ni tamo ne cenzuriraju. Y genercaija (i ostale ine mlađe generacije) nemaju percepciju društvenih mreža kao nečega na čemu se treba skrivati kao zmija noge, što je logično jer se tako poražava svrha društvenih mreža.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Kolumna

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Ekskluzivno

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.