Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Negdje na netu pronašli smo nešto što sliči na jednadžbu, a nekako ovako izgleda: Bb + X + Y ≠ Z. Bez brige, s obzirom na to da se bavimo psihometrijskim istraživanjima, nećemo se baviti matematikom. No, ako pogledamo tu jednadžbu, mogli bismo ju nekako ovako raspisati:

  • Bb ili babyboomers ili boomeri.

Boomeri su iz prošlog stoljeća i rođeni su od 1946. do 1964. Boomeri su poslijeratna generacija (WWII). Odrasli su u sjeni rata, recesije… Nisu imali puno.

  • Naslijedila ih je generacija X.

Neki su ih nazivali lijenom generacijom i odrasla je u sjeni boomera koji su dominirali političkim, obrazovnim, poslovnim i općenito društvenim svijetom.

  • Generacija Y dugo je bila u fokusu svih zbivanja.

Zovu ih još milenijalcima, a rođeni su između ranih 80-tih i 2000-tih. U odnosu na prethodne generacije, kod njih se bilježi veća stopa depresivnih, onih koji prekomjerno uživaju u alkoholu ili zlorabe supstance, smatraju se hiperaktivnima, ovisnima o duhanu.

Zbog rane primjene tehnologije, prva su generacija koja ne traži ili teško održava kontakt očima, osjećajno su pomalo uskraćeni pa i to otežava razumijevanje njihovih misli i osjećaja. 24 sata su izloženi različitim vijestima. Sjećaju se 9/11. Odrasli su u ekonomski nestabilnom okruženju pa su skloni stvoriti posao ako ga ne mogu naći. Prva su generacija koja je stupila na tržište radne snage s pristupom tehnologiji koja im dozvoljava da rade po svom. S njima se pojavljuju digitalni nomadi.

I taman kada smo pomislili da nam je dosta promjena u ljudskom ponašaju, da je tradicionalno skroz nestalo, došli su oni.

Stigla je nova – Z generacija.

Za njih možemo reći da su, na neki način, platili danak razvoju društva.

Generacija Z, koja počinje ulaziti u poslovni svijet, naziv je za pojedince rođene između 2000. i 2010./2015. Međutim, često susrećemo imena poput: mobilna generacija, e-generacija, tiha generacija, mrežna generacija.

Potpuno su digitalni. Swipeaju. Povezani su s cijelim svijetom. Većina ljudi ih neće ili ne želi razumjeti. Ne traže odobrenje od roditelja, odobrenje nalaze kod prijatelja. Dobro su odgojeni, ali socijalne vještine im nisu nešto s čime će se pohvaliti.

Kognitivno su vrlo dobri, ali im nedostaju specifična iskustva

Pod kognitivnim dijelom mislimo na to da: dobro deduktivno i induktivno rasuđuju, dobro raspoređuju informacije, dobro matematički rasuđuju i pamte, vrlo su mentalno fleksibilni, dobri u radu s brojevima, originalni su i prepoznaju obrasce. Perceptivna brzina im je dobra, ali su vrlo osjetljivi na probleme. Dobro im je vrijeme reakcije, vrlo su selektivne pažnje te ograničeni u podjeli pažnje. Uglavnom dobro razumijevaju i vizualiziraju.

Međutim, nedostaju im, kako smo rekli specifična iskustva pa su nešto lošiji u aktivnom učenju i slušanju, vrlo su kritični, ali s druge strane im je prosudba i odlučivanje loše.

Generacija Z je kognitivno vrlo napredna, s nedostatkom iskustva i zbog toga je to generacija koja traži mentora, prijatelja čiji će međusobni odnos biti prije svega, ne autokratski – nego meritokratski i živ.

Ukratko, kognitivno su dobra djeca, međutim nemaju niti žele imati “Big Picture” pa će shodno tome teže razviti strategije učenja kod nekih kompliciranijih problema ili zadataka, a u čemu su novi ili manje iskusni. Loši su u pregovaranju i imaju onaj gard. Čine se sramežljivima. Osjećaju se nevidljivima. Ponašaju se savjesno prema okolišu. Boje se neuspjeha, ali novac im nije najbitnija stvar u životu.

Oni su velika djeca

Po Maslowu su poprilično samoaktualizirani, puno više od ostatka populacije što znači da su vrlo brzo našli svoj smisao postojanja, ali isto tako moraju vidjeti i smisao u poslu, mora im biti zanimljivo kako bi se mogli dodatno pronalaziti.

U pronalaženju smisla u poslovnom dijelu, veliku ulogu imaju odjeli ljudskih potencijala koji će s upravama tvrtki jasno i precizno strateške ciljeve prevesti u one taktičke odnosno operativne, dakle razumljive Z generaciji (“A gdje sam tu ja?”). Bitno je konstantno jasno i precizno s njima komunicirati.

Ako ćemo biti vrlo općeniti, možemo reći da je akronim FOMO zbog njih 2013. dodan u Oxfordski rječnik. Iako već pomalo odrasli, svojevrsna su velika djeca. Zadržali su ono što mi „odrasli“ nismo mogli, a to je dijete u sebi. Usprkos djetetu u sebi imaju velika tehnološka znanja, ali istovremeno su i vrlo kreativni. Neki će reći da ih je teško kontrolirati.

Generacija Z zadržala je ono što mi „odrasli“ nismo mogli, a to je dijete u sebi.

Često ćemo čuti da znaju koja su im prava, ali skloni su zaboraviti svoje obaveze. Ne osjećaju se dužni nikome pa shodno tome nisu niti previše lojalni. Lako i često će promijeniti posao.

Tehnološki najpismenija generacija

Značajka koja ih razdvaja od ostalih generacija jest da generacija Z ne poznaje svijet prije weba i da je prva globalna generacija kao i tehnološki najpismenija generacija.

Početak generacije Z različito je definiran u različitim zemljama. Najvažnija razlika koja razlikuje generaciju Z od generacije Y je ta što su članovi generacije Z od rođenja izloženi komunikacijskoj i medijskoj tehnologiji. Zbog multimedijskog tehnološkog napretka, generacija Z izložena je multimedijskim aktivnostima u većoj mjeri nego bilo kojoj drugoj aktivnosti (osim spavanja).

Odrastajući tijekom financijske krize, svijet doživljavaju kao manje siguran. Svjesni su da prilike moraju tražiti sami, a ne samo čekati ih pa su puno snalažljiviji od prethodnih generacija. Zbog pristupa internetu imaju i bolji uvid u globalne događaje.

U prethodnom smo ih dijelu, opisujući njihove kognitivne sposobnosti, pokušali staviti u neke okvire i na taj način ih približiti. Međutim, to je pogrešan put. Iako su poprilično homogena skupina, staviti ih u neke okvire je pogrešan pristup. Njih ne smijemo i ne možemo “kategorizirati” kako smo to možda radili s dosadašnjim zaposlenicima.

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Z generacija ne osjeća se dužna nikome.

Svjesni smo da su neka zanimanja vrlo deficitarna, da se firme često međusobno kanibaliziraju da bi privukli određene pojedince i da se postupak zapošljavanja pokušava čim više skratiti, kako nitko ne bi gubio previše vremena.

U stvari je loša pretpostavka da se vrijeme gubi. Da, proces zapošljavanja mora biti brz, ali u njemu se puno toga može napraviti. Tijekom odabira kandidata i istražujući njihovo ponašanje, došli smo do vrlo zanimljivih činjenica.

No prije nego krenemo na razlike koje nalazimo kod ostatka populacije (radno sposobne) i Z generacije, mi ćemo ponoviti da su oni dobra djeca, kognitivno vrlo napredna, s nedostatkom iskustva i zbog toga je to generacija koja traži mentora, prijatelja čiji će međusobni odnos biti prije svega, ne autokratski – nego meritokratski i živ.

Svaka kompanija ima u cilju zadržati svoga zaposlenika. Sam proces zapošljavanja, onboardinga, uvođenja u posao, skup je proces. Puno je bolje onda još malo uložiti u razvoj toga zaposlenika, potaknuti njegovu samoaktualizaciju (da on nađe svoju svrhu i cilj unutar kompanije) i njegov razvoj te ga time dugoročno zadržati, smanjiti turnover i postići lojalnost (jer, sjetimo se da se Z generacija ne osjeća dužna nikome).

Dalje, oni imaju jednu veliku prednost. U svojim mislima, da ne kažemo glavama, su samostalni, nezavisni. U stvari su zavisni o roditeljima. No takav setup im omogućava da ne moraju imati potpunu “obvezu” prema poslodavcu, a time i poslu. Međutim, je li to loše? Vjerojatno nije. Oni će odraditi svoj posao i svoje zadatke, ali možemo reći, više na način kako su oni zamislili, nego kako smo mi to htjeli.

I sada se postavlja pitanje, tko se treba prilagođavati? Mi? Stariji? Ili Z generacija?

Osobno bi rekli da je to dvosmjeran proces.

Ako prođemo kroz bazu psihometrijskog istraživanja, nekoliko činjenica govori puno o njima, ali i o nama, kao poslodavcima:

Samoaktualizacija.

Maslow ju je opisao nekako ovako: „Glazbenik mora stvarati glazbu, slikar mora slikati, pjesnik mora pisati kako bi pronašao mir. Ono što čovjek može biti, on mora biti.“ Z-generacija je samoaktualiziranija nešto više od 4% od ostatka populacije. Ako uzmemo u obzir činjenicu da samoaktualizacija raste s godinama starosti i da su oni daleko mlađi od nas, ispada da mi nikada nećemo biti „toliko zadovoljni sami sobom“ kao što su oni već danas. Na nama je da takvi i ostanu.

Ispada da mi nikada nećemo biti „toliko zadovoljni sami sobom“ kao što su oni već danas.

Otvorenost iskustvima.

Odrastanje prethodnih generacija bilo je obilježeno velikim društvenim promjenama odnosno događanjima i uvjetno rečeno, kako smo odrastali mi, tako je “odrastao” i svijet oko nas i obratno. Bili smo svjedoci i dobrih i loših promjena. Čovjek je okolinsko biće, a iskustvo nas na neki način oblikuje.

Z-generacija se počinje rađati kada je svijet dodatno uređen (ima sve manje rasnih netrpeljivosti, radi se na ravnopravnosti spolova, stasala su prva LGBTQ prava…). Drugim riječima, Z generacija od svijeta ne dobiva nikakvo novo i veliko iskustvo osim onog tehnološkog. Zbog toga, iako bi se lako pomislilo da su otvoreniji ka novim iskustvima, to nije točno. U odnosu na ostatak populacije njihova otvorenost je daleko manja.

Skala psihološke povlaštenosti.

To je skala koja mjeri uvjerenje osobe da zaslužuje povlašteni tretman neovisno o drugim, vanjskim čimbenicima. Kod Z generacije to je daleko više izraženo.

Uz ovih nekoliko parametara napomenuli bi da im je kritičko razmišljanje puno jače izraženo (6 postotnih poena), dok su kod prosudbe i odlučivanja za oko 7 postotnih poena „slabiji“ (što je statistički puno jer moramo uzeti u obzir i one ispod i one iznad prosjeka). Drugim riječima ovo dokazuje njihov gard kojega ponekad imaju.

Loši su u pregovaranju i imaju onaj gard. Čine se sramežljivima. Osjećaju se nevidljivima.

Potreba za mentorom.

Generacija Z traži team leadera koji će im objašnjavati, mentorirati ih jer – oni ne znaju pitati. Zašto je tomu tako? Zato što je danas, općenito u životu, nestao čovjek. Digitalizirao se. To je danak napretka, to je danak četvrte industrijske revolucije. Online je učenje, online su prijatelji, online je ljubav… neka onda mentor, team lider bude živ.

U ovaj odnos trebaju uložiti sve zainteresirane strane

Kada sagledamo sve ovo što možemo iščitati iz psihometrijskog testa, nije se teško odlučiti i u konačnici ih „nagovoriti“ da tijekom selekcijskog procesa odvoje svojih sat vremena i na testiranje. Iako se često vrijeme provedeno na psihometrijsko testiranje tumači kao nepotrebno ili gubitak vremena, iz rezultata ćemo puno bolje znati jesu li oni „dobar fit“ za nas i jesmo li mi „dobar fit“ za njih. Prije svega, lakše ćemo ih razumjeti, a samim time i planirati njihov daljnji razvoj. Time ćemo dugoročno razviti onaj dobar mentorski, meritokratski odnos kakav oni trebaju i u konačnici zaslužuju.

I da zaključimo: To su kognitivno dobra, razumna djeca, a prilagodbe su potrebne i na jednog i na drugoj strani. Prilagodba bazirana na razumijevanju bit će daleko bolja i u konačnici bezbolnija.

U ovoj priči ne postoji dobra ili loša strana, ne postoje oni koji znaju prava, ali ne i obaveze. I jedno i drugo je obostran odnos, a ovako može biti daleko kvalitetniji. I naravno, u taj odnos trebaju uložiti sve zainteresirane strane.

I da, Bb+X+Y nije jednako Z!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Dario Car

      Dario Car

      30. 12. 2021. u 5:31 pm Odgovori

      Pozdrav Krešimire. Ne možemo reći za nekoga tko ulazi tek na tržište rada da je najslabiji, ali da 🙂 isto smo rekli odnosno objasnili kroz njihove kognitivne sposobnosti i vještine. Čovjek je iskustveno biće i njihovo je iskustvo definitivno bitno različito od Tvoga i još više od mojeg. I od tuda kreću sve razlike i drugačiji pristupi. To je generacija koju će posebno trebati mentorirati i raditi s njima i bit će najbolji 🙂

      • Daj molim te

        Daj molim te

        31. 12. 2021. u 12:37 am Odgovori

        Apsolutno mi nije jasno kako generacija koja živi na tik toku može razviti sve te dobre osobine koje ste vi naveli? Može koji link na neku studiju? Meni se ovo čini kao navijački članak i pokusaj približavanja novoj generaciji čitatelja što je sasvim legitimno. Ali sve ovo drugo… Pa ljudi, ja imam 28, znači nisam stari grintavac..i moja iskustva sa genZ su potpuno suprotna od ovoga. Njih ne zanima ništa osim mobitela, nemaju volje za ništa, žele zaraditi milion preko noći, sve bi “jučer”. Ne razumiju događanja i oko sebe, parazitiraju kod staraca i filozofiraju. Oprostite, kako da se ja postavim prema takvom radniku? Bacili ste lopticu firmama ali mi nije jasno što bi firme trebale? Ja radim u IT-u, znači to je ono što njih navodno zanima… Bolje da ne pocnem o svojim iskustvima na poslu.

        Malo rantam jer mislim da je vrijeme da počnemo jedni drugima govoriti istinu a ne da opravdavamo svaki klinac i pokušavamo razumjeti. Vidite li vi društvo oko sebe i gdje nas to vodi?

        • Dario Car

          Dario Car

          03. 01. 2022. u 10:09 am Odgovori

          Pozdrav. Odgovor na ovaj komentar zahtijeva još jedan članak :-), ali probat ću biti kratak.
          Ako gledamo čovjeka, pojednostavljeno govoreći rječnikom IT-a, on se sastoji od dvije “komponente”: sposobnosti i tu je u većini ono što zovemo inteligencijom i vještina. S ovim prvim smo rođeni, ovo drugo dobivamo kroz život, ali se bazira i na našim sposobnostima. Bitna je razlika da vještine, s vremenom, možemo steći. Pa npr. aktivno slušanje možemo naučiti. Ako uzmemo podjednako inteligentna dva čovjeka i jednog “zatvorimo u četiri zida”, a drugog “pustimo u svijet”, na ovom prvom se inteligencija neće vidjeti. Jer čovjek je okolinsko biće i dobrim dijelom ga „formira“ iskustvo. E sada, kognitivno, kako smo rekli ta su djeca-ljudi u prosjeku s ostatkom. To su rezultati naših istraživanja odnosno testiranja na RH populaciji. Međutim, određeni izazovi postoje u dijelu vještina. Pa smo i mi napisali “Međutim, nedostaju im, kako smo rekli specifična iskustva pa su nešto lošiji u aktivnom učenju i slušanju, vrlo su kritični, ali s druge strane im je prosudba i odlučivanje loše.” Dakle, tu se slažemo 🙂
          Da li je navijački? Pa ne. Po Deloitte-u su najbrojnija (buduća i sadašnja) radna populacija. I to je jednostavno tako. Točno je da “žele zaraditi milion preko noći” jer imaju vrlo nisku odgođenu gratifikaciju. To smo ostavili za neki drugi članak, ali da… žele sve sada i odmah. Da li smo bacili lopticu firmama? I da i ne. Radna snaga je ograničeni resurs, pogotovo za određenu industriju, a upravo zbog mogućnosti i vještina. Firme ne moraju ništa ili mogu probati pomoći sebi i z-generaciji. Neke su odlučile jedno, neke drugo i jedno i drugo je legitimna odluka. Neke firme ih jako dobro angažiraju, neke imaju veliki turnover. U životu je dosta toga stvar izbora. Da li ih zanima IT? Da, upravo je tako kako ste rekli, navodno. ICT je hype, ali miks njihovih interesa ne mora nužno biti ono što je hype. I to je tema za neki drugi članak. „Vidite li vi društvo oko sebe i gdje nas to vodi?“ -Kako odgovor, evo preview na drugi članak: „Svi mi funkcioniramo uz pomoć određenih kognitivnih prečaca i u nekim slučajevima „uz pomoć“ kognitivnih pristranosti. Jednostavno je, okolina nas je tako, na neki način formirala. I dalje, svi smo skloni u nekoj pojavi, društvenom događanju prepoznati sebe i lako se opredijeliti i zauzeti stranu. I to je tako u redu, tako jednostavno funkcioniramo, sve dok… ne postanemo suviše iracionalni i sve dok naše iracionalnosti ne počnemo zastupati na, pomalo, ne prihvatljive načine. Jer, u prilog nama i kao opravdanje, iako se čovjek voli hvaliti da je racionalno biće, on je sve samo nije racionalan…“
          I na kraju, jednino oko čega se ne slažemo je da parazitiraju… mladi su, djeca su, ajmo im dati vremena i pomoći…

    • Dario Car

      Dario Car

      03. 01. 2022. u 10:13 am Odgovori

      Je 🙂 Probali smo malo popularno, malo znanstveno to odraditi i dobiti nekakav konsenzus da im treba “meritokratski” mentor, ne nikako autokratski, by design. U konačnici i prijatelj.

  1. Ana B.

    Ana B.

    31. 12. 2021. u 6:20 am Odgovori

    meni se čini da je i jedan dobar dio generacije ‘y’ ajmo reci “mutirao” jer su razlike u godinama postale sve manje bitne, u istim društvima se mogu pronaći ljudi od 20 do 40 godina, te je time generacija ‘y’ uspjela poprimiti karakteristike i pokupiti i jedan dobar dio modusa ponašanja i razmišljanja od generacije ‘z’

    doduše nekako mi se čini da to izjednačavanje ne ide u oba smjera, više je ‘y’ pokupio od ‘z’, dok se ‘z’ nekako nema potrebu prilagoditi ikome,
    nego čvrsto tjeraju svoje, makar bez pokrića (iskustva) i treba im niz izrazito čvrstih argumenata za ikakve promjene i prilagodbe

    nekako u skladu sa tekstom, možda bi se to dalo objasniti time da je generacija ‘y’ odrastala u nekakvom najjačem periodu (modernog) razvoja, te i dalje žele ostati u skladu s vremenom, aktualni i prihvaćati what tomorrow brings, dok generacija ‘z’ nije nikad morala prihvaćati neke velike promjene nego je njihov “jedini zadatak” bio oformiti stavove o svemu oko sebe što im je izloženo i ponuđeno

    preko ovog zadnjeg bi se vrlo lako moglo doći i do sveprisutnog pojma ‘cancel culture’ i do borbe protiv svega što je iole politically incorrect, ali to je pak neka druga tema i dooovoljno velika sama za sebe 🙂

    nisam očekivala da ću se ovoliko raspisati, isprike 😂

  2. Jurica Picak

    Jurica Picak

    03. 01. 2022. u 10:57 am Odgovori

    Ovaj članak je savršen primjer opasnosti kategoričkog razmišljanja i sveopćeg patronizirajućeg stava prema mladima.

    Odmah na početku teksta se nalazi toliko beskorisnih generalizacija da me je uopće strah bilo čitati dalje.
    Lijepljenje karakternih osobina ljudima ovisno o godini rođenja više spada u domenu horoskopa a ne znanstvenih istraživanja po kojima se treba ravnati politika zapošljavanja.

    Od korisnih savjeta autor navodi:
    – Ulaganje u razvoj zaposlenika
    – Prijateljski nastrojenog mentora za nekog tko je na početku karijere
    – Brz proces zapošljavanja
    Ako se to posebno mora naglašavati HR managerima, onda nam stvarno nema spasa.

    Evo jedan besplatan savjet za sve koji su “orijentirani na rad sa Z-generacijom”:
    Kada opisujete mlade od 18-22 godina koji su vaši potencijalni kolege ili klijenti, nemojte ih nazivati djecom.

  3. Marko Sobotinčić

    Marko Sobotinčić

    10. 01. 2022. u 2:24 pm Odgovori

    Moram priznati da je većina ovih tvrdnji itekako uočljiva u praksi, ali me nekako muči pitanje te informatičke superiornosti Z-ovaca. Jasno je da nemaju strah od tehnologije, ali nekako mi se čini da više informatičkih znanja imamo mi, kasni X-ovci koji smo drljali po Spectrumu i rasli skupa s Windowsima, nego ovi koji drljaju po slaboumnom Tik-Toku ili Snapchatu. Kad smo kod tehnologije, je ih ponekad zovem i generacijom D, jer kad vidim njih nekoliko na okupu, kako umjesto da razgovaraju i druže se, flertuju, grli se ili smiju skupa, svako bulji u svoj ekran sa smrtno ozbiljnim izrazom lica, prvo što mi pada na pamet su Debili, sa velikim D. I još kad s visoka reagiraju na bilo kakvu pa i dobronamjernu kritiku… Samo se nadam da nam taj debilizam neće upropastiti ovu civilizaciju jer mi se baš ne da proživljavati ratove ili glad (valjda zato što sam pripadnik lijene generacije).

  4. Martina

    Martina

    11. 01. 2022. u 4:54 pm Odgovori

    Poštovani,

    bila bih Vam jako zahvalna za navođenje znanstvenih istraživanja iz kojih su preuzeti rezultati i zaključci navedeni u članku. Koristilo bi mi u poslu. Hvala unaprijed, lp

  5. Marlon

    Marlon

    18. 08. 2023. u 10:54 pm Odgovori

    Cijenjeni Dario,

    lijepo da ste otvorili ovu temu, svatko ima svoj “dodatak” ili “ispravak” tekstu, no jedno je sigurno, kako stara izreka kaže: “Na muci se poznaju junaci”.

    Što više problema, to se više razvijamo. Gen Z imaju rješenja svega – na telefonu. Ne moraju misliti, kreirati… to radi netko drugi….

    Srdačno.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...

Netokracija Podcast

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Što ste propustili

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...

Tvrtke i poslovanje

Volontiranje zaposlenika donosi dugoročne benefite i njima samima i poslodavcima i zajednici

Kada danas pričamo o volontiranju, unutar kompanije postoji sve više ljudi koji su upoznati s tim pojmom ili su se čak i sami okušali u volontiranju koje je bilo organizirano kroz tvrtku. To pokazuje da napredujemo, ali ima prostora za rast i uključivanje još većeg broja ljudi. 

Intervju

Poljski konzultant poručuje: Bez daljnjih odgoda, prilagodite propise i prakse gig ekonomiji

Radite kada želite, koliko želite, s kime želite. Ovo su pogodnosti rada na kojima se gig ekonomija proslavila, ali to ne znači da u praksi uvijek cvate cvijeće...

Istraživanje

50% hrvatskih kupaca primarno kupuje u hrvatskim online trgovinama

Hrvatski online kupci znatno više vjeruju domaćim web trgovinama te iskustvo kupnje na njima ocjenjuju pozitivnim. Među najbitnijim stavkama koje su im iznimno važne navode cijenu dostave, mogućnosti plaćanja, kvalitetne akcije, besplatan povrat - i recenzije!

Intervju

Infobip o privlačenju generacije Z: Ove godine gotovo 2000 prijava na program za mlade talente!

Infobip je već niz godina uključen u akademsku zajednicu, no posebno su uspješni u privlačenju mladih talenata na svoje programe pripravništva. Samo ove godine dobili su nešto manje od 2000 prijava, a otvara se i novi ciklus prijava!

Novost

Prvo europsko gimnastičko online natjecanje pratite putem hrvatske platforme, Elevien

Natjecanje "European Men’s Artistic Gymnastics Online Test Event!" sprema se ući u povijest kao prvo 100% live online gimnastičko natjecanje.