Zakon protiv govora mržnje: Povod za još jednu radnu skupinu

LEX INTERNET: Zakon protiv govora mržnje ili izlika za još jednu radnu skupinu?

Nemojmo si lagati, govor mržnje na internetu se najčešće ne sankcionira. Ne zato što zakon prema kojem bi se činilo ne postoji, već zato što se ne provodi. 

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva donio je velebnu odluku – u izradu kreće zakon prema kojem će se kažnjavati govor mržnje na internetu! U paketu s Odlukom dolazi, naravno, i mnogočlana Radna skupina, a sve kako bismo imali što bolji Zakon za internet.

I mediji su tu vijest masovno prenijeli, uz jednako velebne najave:

Ukoliko takav zakon bude donesen, to će biti prvi put da se u Hrvatskoj reguliraju govor mržnje, širenje lažnih vijesti i poticanje na nasilju na internetu.

Pritom je zaboravljena mala i nebitna činjenica, a to je da se u Hrvatskoj te stvari uistinu već reguliraju, zakonom barem, ako ne uvijek u praksi. Jeste li ikad čuli za Kazneni zakon?

Ako ne treba poseban zakon “za na ulicu” i “za po kući”, ne treba ni “za internet”

Njime se regulira, među ostalim, i govor mržnje, na internetu i van njega. Najčešće se u tom kontekstu citira Članak 174. Kaznenog zakona:

Tko u cilju širenja rasne, vjerske, spolne, nacionalne, etničke mržnje ili mržnje po osnovi boje kože ili spolnog opredjeljenja, ili drugih osobina, ili u cilju omalovažavanja, javno iznese ili pronese zamisli o nadmoćnosti ili podčinjenosti jedne rase, etničke ili vjerske zajednice, spola, nacije ili zamisli o nadmoćnosti ili podčinjenosti po osnovi boje kože ili spolnog opredjeljenja, ili drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

No ako je on kojim slučajem prespecifičan u formulaciji “iznošenje i zamisli o nadmoćnosti ili podčinjenosti”, tu je i članak 325:

Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

A nemojmo zaboraviti ni Zakon o elektroničkim medijima, koji u članku 12 kaže:

U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima.

Isti zakon kasnije dodaje kako se te odredbe primjenjuju i na elektroničke publikacije –  iako je “primjenjuje” možda sporan termin, ako pogledamo neke od domaćih portala.

Zakonska regulativa očito postoji – zakon ne treba u svom imenu nositi dodatak “za internet” ili “na internetu” da bi se na njega odnosio. Nemamo Zakon za Zagreb i Zakon za Čakovec, Zakon za na ulicu i Zakon za po doma, a svejedno je hoće li se poruka mržnje tiskati, tvitnuti ili ispisati makaronima i šljokicama.

Bolja regulacija ili pranje ruku?

Uzima li država s novim zakonom stvar u svoje ruke… ili delegira?

Ako pogledamo druge članice Europske unije, još samo jedna država ima zakon “za internet”. Pomalo kontroverzan njemački NetzDG, stupio je na snagu 2017. godine, a među ostalim, traži od društvenih mreža da korisnicima omoguće jednostavan i transparentan način za prijavljivanje ilegalnog sadržaja te da vidljivo protuzakonit sadržaj uklone ili blokiraju unutar 24 sata od prijave. Ako to ne učine, mogu biti sankcionirane kaznom do pet milijuna eura.

Iako se to čini potpuno razumnim – Tko ne bi htio da internet bude ljepše i inkluzivnije mjesto? – NetzDG ima jednu veliku zamjerku.

Mnogi smatraju da se njime efektivno privatne tvrtke zadužilo da rade posao države. Vrlo je to elegantan način da se odgovornost prebaci na nekog drugog: Netko promovira netrpeljivost na društvenim mrežama? Ma pusti, Facebook će to riješiti. Ili popuniti državni proračun, ako ne riješi na vrijeme.

Jednoj Njemačkoj to čak i može proći – s 80+ milijuna stanovnika, odokativno 33+ milijuna korisnika Facebooka (primjerice) između 200 i 300 milijuna eura koji se mjesečno ulažu u oglašavanje na društvenim mrežama. Koliki trn u oku jedna Hrvatska, mala po broju stanovnika, korisnika i visini budžeta, može biti Facebooku, Googleu, Twitteru ili bilo kojoj drugoj globalnoj privatnoj tvrtki?

Treba dodati i da se u njemačkoj ne-internetski zakoni koji se vežu uz govor mržnje rigorozno provode, pa je NetzDG nadogradnja na njih. Novi hrvatski Lex internet, ako se vodi njemačkim tekstom i hrvatskom praksom, može biti samo dobra izlika za neaktivnost, sljedeći put kad se netko požali na difamaciju, cenzuru ili govor mržnje.

Digitalizacija Hrvatske: Proaktivna, progresivna… sve osim produktivna

Ovo nije ni prvi put da se radi show oko “prilagođavanja” zakona digitalnom dobu. I 2013. je napravljena kozmetička promjena Kaznenog zakona koja se razvikala jer su dodane riječi “računalni sustav” i “mreža”.

Ideja o zakonu koji bi vrijedio “za internet” povukla se i prošle godine kada je nekoliko građana ostalo šokirano kada su uhićeni zbog komentara na društvenim mrežama. Ironično, ta je kratka epizoda pokazala da zakon postoji, odnosi se na društvene mreže i da se provoditi može.

Osim zakona, i problem širenja govora mržnje na internetu uistinu postoji i treba ga se rješavati što prije. Najbrži i najefikasniji način bio bi da se postojeći zakoni počnu provoditi (i to ne selektivno), da se djecu educira, a odrasle sankcionira.

Umjesto toga još jedna radna skupina uz mnogo će suradnika održati i mnogo sastanaka, te naštrikati još jedan zakon koji ćemo kao dekorativni tabletić moći prebaciti preko monitora, čisto da se vidi da ga imamo.

Jer ako se donosi novi zakon, to djeluje proaktivno. Ako imenu tog zakonu stoji “na internetu”, to djeluje progresivno. Šteta što ne može biti – produktivno.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Izvještaj

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...