Sabor odlučuje o praćenju mobilnih uređaja građana: Hoćemo li od toga imati više štete ili koristi?

Sabor odlučuje o praćenju mobilnih uređaja građana: Hoćemo li od toga imati više štete ili koristi?

Pandemija virusa COVID-19 potaknula je restrikcije kretanja diljem svijeta, no i uz postojeće mjere, zaraza se teško usporava. Mnoge države svijeta stoga su već uvele rješenja kojima bi se povećao nadzor nad građanima. Neki su to napravili bolje, neki lošije, nauštrb osnovnih prava i sloboda - što će biti hrvatski scenarij?

Hrvatski sabor ovo jutro se sastao u povijesnoj Ininoj zgradi kako bi po hitnom postupku raspravio prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama. Riječ je o izmjenama koje je hrvatska Vlada prihvatila na sjednici prošlog četvrtka, a koje bi u borbi protiv koronavirusa ozakonile široko praćenje mobilnih uređaja građana.

Trenutno odredbama članka 104. nisu obuhvaćene situacije obrade podataka koji mogu pomoći u brzoj i učinkovitoj zaštiti zdravlja i života građana. Stoga je Vlada predložila da se Zakon nadopuni odredbom 104.a u kojoj se definira kako je:

Obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka iznimno dopuštena u cilju zaštite nacionalne i/ili javne sigurnosti, i to u slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi.

Ograničenje digitalnih sloboda i prava

U nacrtu tako stoji da su operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, na temelju zahtjeva ministra nadležnog za proglašenu prirodnu nepogodu ili katastrofu, odnosno ministra nadležnog za zdravstvo, obvezni osigurati tijelu državne uprave koje je nadležno za poslove civilne zaštite podatke o lokaciji bez prometnih podataka.

Kako je istaknuto u nacrtu prošlog tjedna, predviđena dodatna iznimka ograničena je na usko, jasno i precizno definirane situacije, koje predstoje isključivo u skladu s posebnim propisima, i to samo kada se zdravlje i životi građana ne bi mogli učinkovito zaštititi na neki drugi način. Prema tome, takva dopuna ne bi spadala u kršenje GDPR-a, a u kojem već postoji definirano kako se obrada osobnih podataka može smatrati zakonitom ako je potrebna za zaštitu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fizičke osobe. No, isto tako stoji kako bi se takva obrada smjela obavljati samo ako se očito ne može temeljiti na drugoj pravnoj osnovi. Konkretno, u Općoj uredbi o zaštiti stoji:

Neke vrste obrade mogu poslužiti i za važne potrebe javnog interesa i životno važne interese ispitanika kao, na primjer, ako je obrada potrebna u humanitarne svrhe, među ostalim za praćenje epidemija i njihovog širenja ili u humanitarnim krizama, posebno u slučajevima prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Samo geolokacija?

Kako stoji u nacrtu, odredba predloženog članka 104.a udovoljava kriteriju razmjernosti jer se ocjenjuje će se raditi samo o obradi podataka koji označavaju zemljopisni položaj uređaja korisnika, bez prometnih podataka, a danas je to obrazložio i na sjednici Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koje je predložilo dopunu.

Primjenom ove mjere, omogućilo bi se, primjerice, nadzor možebitnog kršenja obvezne samoizolacije, zbog sumnje na zarazu ili zbog dokazane zaraze budući da su pokretne mreže u mogućnosti locirati mobilni uređaj s razmjernom velikom točnošću, osobito u gradovima gdje je veća gustoća baznih postaja pokretne mreže. Na ovakav način moguće je pratiti na kojem se mjestu korisnik kreće odnosno koja mjesta posjećuje, ali se neće i ne može pratiti koje podatke upotrebljava na internetu, niti s kim razgovara, ili razmjenjuje SMS poruke.

11 država svijeta provodi ovakav nadzor

S obzirom na učestale situacije u kojima se krše uvjeti samoizolacije, ovakvoj praksi okrenule su se mnoge države svijeta. Implementiraju se različite razine digitalnog praćenja, fizičkog nadzora i cenzure kako bi se usporilo širenje zaraze virusom COVID-19. Iako neke od ovih mjera mogu biti legitimne i nužne ovisno o razini izvanrednog stanja, neke od njih su toliko prebrzo progurane da se nije ni moglo kroz postupak uspostaviti mjere zaštite.

Imamo primjere iz Kine, Rusije, Izraela i Indije, gdje su praćenja daleko prelazila samo GPS lokacije pojedinaca. No, imamo i primjere drugačijeg pristupa, korištenjem aplikacija koje su specifično namijenjene ovoj svrsi. Tako je primjerice Singapur prošli tjedan u opticaj pustio TraceTogether aplikaciju koja trenutno već ima preko 650 tisuća korisnika, a koja može “na bliskoj udaljenosti identificirati zaražene koronavirusom uz pomoć Bluetooth tehnologije”.

Nešto bliže, poljsko Ministarstvo digitalnih poslova također je objavilo aplikaciju za građane u karanteni. Aplikacija napominje korisnike da šalju geolokacijom obilježene selfije u različitim, nasumičnim vremenima kroz dan, kako bi nadležni bili sigurni da se pridržavaju samoizolacije.

Međutim, opcija mjere sa službenom aplikacijom nije tako benigna kako se čini te također ovisi o tome kako će se provesti. Tako se, primjerice, u Južnoj Koreji dogodila situacija da su se privatni životi pojedinaca kao na pladnju servirali svima. Od jutra do kasno navečer, tisuće korisnika, mogli su vidjeti svaki korak koji je zaražena osoba napravila i koja je mjesta posjetila.

Osim aplikacija, postoji i još jedna opcija, poput one koje je uveo Hong Kong, a to su fizičke narukvice koje bi pohranjivale lokaciju korisnika i dijelile ih s nadležnim institucijama. Naravno, ovakva vrsta hardverskog rješenja za Hrvatsku bi bila mnogo veći izazov.

Može li Sabor takvo što izglasati?

Dopuna članka 104.a Zakona o elektroničkim komunikacijama, a po kojoj se provode ograničenja pojedinih osobnih prava, moraju biti propisana normom zakonske razine. Problem je što se trenutno odaje dojam da se ovakva dopuna može izglasati u “redovnom stanju”, istaknuo je Đorđe Gardašević, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, iako dopune očito zadiru u ustavno jamstvo privatnosti.

Tehnički već jesmo na jedan način ograničili dio sloboda – slobodne kretanja, ističe za Faktograf Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, te dodaje kako su, s obzirom na sve što se događa vezano uz koronavirus, ostvareni svi uvjeti da se u zemlji proglasi izvanredno stanje. Upravo službeno proglašeno izvanredno stanje prema članku 17. Ustava RH-a dopušta Saboru da se ovakva dopuna Zakona ostvari te bi jedino tako izglasano rješenje bilo ustavnopravno.

O proglašenju izvanrednog stanja može odlučiti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a u slučaju da se Hrvatski sabor ne može sastati, odluku zajednički donose predsjednik Vlade i predsjednik Republike. Sabor se trenutno sastaje s maksimalno po dva zastupnika iz svakog Kluba, ali je Predsjednik sabora Gordan Jandroković jutros potvrdio da će odluku čl. 17 Ustava RH, primjerice, morati donijeti dvotrećinskom većinom, no zaključio je da će se o tome još odlučivati danas i naredna dva dana zasjedanja ovog tjedna.

Hoće li Hrvatska biti primjer ishitrene odluke ili pomno promišljenih mjera?

Trenutno, stoga, čekamo. Prvi preduvjet je svakako izvanredno stanje. Ako odluka prođe, predstoji i tekuća rasprava o samom prijedlogu Zakona o elektroničkim medijima, a što bi dalo vremena da se pomnije razrade načini kako uvesti ovu mjeru i pripremiti osigurače njezine primjene, sada, ali i za ubuduće. Jer, najveći prijepor ovakve situacije u svijetu jest činjenica da se ne zna hoće li države, nakon što završe s izvanrednim mjerama, te iste mjere i prekinuti odnosno kako će te informacije obrađivati i koristiti.

Danas se ispostavilo da srećom imamo koga tko će potaknuti raspravu o tim pitanjima. Vlaho Orepić je na sjednici istaknuo koliko je ovo neracionalna mjera iz razloga da oni koji žele prekršiti samoizolaciju će to učiniti bez obzira je li ova mjera na snazi. Ako i bude na snazi, to samo znači da će pojedinac ostaviti mobilni uređaj kod kuće, zaključuje.

Veći dio prisutnih zastupnika bio je protiv ovakve dopune, odnosno protiv njezine provedbe bez proglašenja izvanrednog stanja, a možda se njihovi stavovi najbolje mogu sumirati replikom zastupnice Vesne Pusić:

Ovaj zakon je samo izlazak na površinu jedne autoritativne mjere koja neće koristiti zdravlju, a jako će štetiti slobodi i demokraciji.

Od predsjednika Kluba zastupnika SDP-a Arsena Bauka, Faktograf je saznao da će Klub amandmanom tražiti da se precizira kako se odredba odnosi samo na samoizolaciju, da se uvedu osigurači o trajanju mjere i da tijelo koje će obrađivati podatke svakih 15 dana o tome mora izvijestiti Sabor. Saborski zastupnik Bojan Glavašević, iz kluba zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, SNAGA-e, nezavisnih zastupnika i Nove politike, objavio je također amandmane koje oni predlažu:

Situaciju svakako pratimo te ćemo vas i obavijestiti o daljnjim odlukama Sabora.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.