Sabor odlučuje o praćenju mobilnih uređaja građana: Hoćemo li od toga imati više štete ili koristi?

Sabor odlučuje o praćenju mobilnih uređaja građana: Hoćemo li od toga imati više štete ili koristi?

Pandemija virusa COVID-19 potaknula je restrikcije kretanja diljem svijeta, no i uz postojeće mjere, zaraza se teško usporava. Mnoge države svijeta stoga su već uvele rješenja kojima bi se povećao nadzor nad građanima. Neki su to napravili bolje, neki lošije, nauštrb osnovnih prava i sloboda - što će biti hrvatski scenarij?

Hrvatski sabor ovo jutro se sastao u povijesnoj Ininoj zgradi kako bi po hitnom postupku raspravio prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama. Riječ je o izmjenama koje je hrvatska Vlada prihvatila na sjednici prošlog četvrtka, a koje bi u borbi protiv koronavirusa ozakonile široko praćenje mobilnih uređaja građana.

Trenutno odredbama članka 104. nisu obuhvaćene situacije obrade podataka koji mogu pomoći u brzoj i učinkovitoj zaštiti zdravlja i života građana. Stoga je Vlada predložila da se Zakon nadopuni odredbom 104.a u kojoj se definira kako je:

Obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka iznimno dopuštena u cilju zaštite nacionalne i/ili javne sigurnosti, i to u slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi.

Ograničenje digitalnih sloboda i prava

U nacrtu tako stoji da su operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, na temelju zahtjeva ministra nadležnog za proglašenu prirodnu nepogodu ili katastrofu, odnosno ministra nadležnog za zdravstvo, obvezni osigurati tijelu državne uprave koje je nadležno za poslove civilne zaštite podatke o lokaciji bez prometnih podataka.

Kako je istaknuto u nacrtu prošlog tjedna, predviđena dodatna iznimka ograničena je na usko, jasno i precizno definirane situacije, koje predstoje isključivo u skladu s posebnim propisima, i to samo kada se zdravlje i životi građana ne bi mogli učinkovito zaštititi na neki drugi način. Prema tome, takva dopuna ne bi spadala u kršenje GDPR-a, a u kojem već postoji definirano kako se obrada osobnih podataka može smatrati zakonitom ako je potrebna za zaštitu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fizičke osobe. No, isto tako stoji kako bi se takva obrada smjela obavljati samo ako se očito ne može temeljiti na drugoj pravnoj osnovi. Konkretno, u Općoj uredbi o zaštiti stoji:

Neke vrste obrade mogu poslužiti i za važne potrebe javnog interesa i životno važne interese ispitanika kao, na primjer, ako je obrada potrebna u humanitarne svrhe, među ostalim za praćenje epidemija i njihovog širenja ili u humanitarnim krizama, posebno u slučajevima prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Samo geolokacija?

Kako stoji u nacrtu, odredba predloženog članka 104.a udovoljava kriteriju razmjernosti jer se ocjenjuje će se raditi samo o obradi podataka koji označavaju zemljopisni položaj uređaja korisnika, bez prometnih podataka, a danas je to obrazložio i na sjednici Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koje je predložilo dopunu.

Primjenom ove mjere, omogućilo bi se, primjerice, nadzor možebitnog kršenja obvezne samoizolacije, zbog sumnje na zarazu ili zbog dokazane zaraze budući da su pokretne mreže u mogućnosti locirati mobilni uređaj s razmjernom velikom točnošću, osobito u gradovima gdje je veća gustoća baznih postaja pokretne mreže. Na ovakav način moguće je pratiti na kojem se mjestu korisnik kreće odnosno koja mjesta posjećuje, ali se neće i ne može pratiti koje podatke upotrebljava na internetu, niti s kim razgovara, ili razmjenjuje SMS poruke.

11 država svijeta provodi ovakav nadzor

S obzirom na učestale situacije u kojima se krše uvjeti samoizolacije, ovakvoj praksi okrenule su se mnoge države svijeta. Implementiraju se različite razine digitalnog praćenja, fizičkog nadzora i cenzure kako bi se usporilo širenje zaraze virusom COVID-19. Iako neke od ovih mjera mogu biti legitimne i nužne ovisno o razini izvanrednog stanja, neke od njih su toliko prebrzo progurane da se nije ni moglo kroz postupak uspostaviti mjere zaštite.

Imamo primjere iz Kine, Rusije, Izraela i Indije, gdje su praćenja daleko prelazila samo GPS lokacije pojedinaca. No, imamo i primjere drugačijeg pristupa, korištenjem aplikacija koje su specifično namijenjene ovoj svrsi. Tako je primjerice Singapur prošli tjedan u opticaj pustio TraceTogether aplikaciju koja trenutno već ima preko 650 tisuća korisnika, a koja može “na bliskoj udaljenosti identificirati zaražene koronavirusom uz pomoć Bluetooth tehnologije”.

Nešto bliže, poljsko Ministarstvo digitalnih poslova također je objavilo aplikaciju za građane u karanteni. Aplikacija napominje korisnike da šalju geolokacijom obilježene selfije u različitim, nasumičnim vremenima kroz dan, kako bi nadležni bili sigurni da se pridržavaju samoizolacije.

Međutim, opcija mjere sa službenom aplikacijom nije tako benigna kako se čini te također ovisi o tome kako će se provesti. Tako se, primjerice, u Južnoj Koreji dogodila situacija da su se privatni životi pojedinaca kao na pladnju servirali svima. Od jutra do kasno navečer, tisuće korisnika, mogli su vidjeti svaki korak koji je zaražena osoba napravila i koja je mjesta posjetila.

Osim aplikacija, postoji i još jedna opcija, poput one koje je uveo Hong Kong, a to su fizičke narukvice koje bi pohranjivale lokaciju korisnika i dijelile ih s nadležnim institucijama. Naravno, ovakva vrsta hardverskog rješenja za Hrvatsku bi bila mnogo veći izazov.

Može li Sabor takvo što izglasati?

Dopuna članka 104.a Zakona o elektroničkim komunikacijama, a po kojoj se provode ograničenja pojedinih osobnih prava, moraju biti propisana normom zakonske razine. Problem je što se trenutno odaje dojam da se ovakva dopuna može izglasati u “redovnom stanju”, istaknuo je Đorđe Gardašević, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, iako dopune očito zadiru u ustavno jamstvo privatnosti.

Tehnički već jesmo na jedan način ograničili dio sloboda – slobodne kretanja, ističe za Faktograf Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, te dodaje kako su, s obzirom na sve što se događa vezano uz koronavirus, ostvareni svi uvjeti da se u zemlji proglasi izvanredno stanje. Upravo službeno proglašeno izvanredno stanje prema članku 17. Ustava RH-a dopušta Saboru da se ovakva dopuna Zakona ostvari te bi jedino tako izglasano rješenje bilo ustavnopravno.

O proglašenju izvanrednog stanja može odlučiti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a u slučaju da se Hrvatski sabor ne može sastati, odluku zajednički donose predsjednik Vlade i predsjednik Republike. Sabor se trenutno sastaje s maksimalno po dva zastupnika iz svakog Kluba, ali je Predsjednik sabora Gordan Jandroković jutros potvrdio da će odluku čl. 17 Ustava RH, primjerice, morati donijeti dvotrećinskom većinom, no zaključio je da će se o tome još odlučivati danas i naredna dva dana zasjedanja ovog tjedna.

Hoće li Hrvatska biti primjer ishitrene odluke ili pomno promišljenih mjera?

Trenutno, stoga, čekamo. Prvi preduvjet je svakako izvanredno stanje. Ako odluka prođe, predstoji i tekuća rasprava o samom prijedlogu Zakona o elektroničkim medijima, a što bi dalo vremena da se pomnije razrade načini kako uvesti ovu mjeru i pripremiti osigurače njezine primjene, sada, ali i za ubuduće. Jer, najveći prijepor ovakve situacije u svijetu jest činjenica da se ne zna hoće li države, nakon što završe s izvanrednim mjerama, te iste mjere i prekinuti odnosno kako će te informacije obrađivati i koristiti.

Danas se ispostavilo da srećom imamo koga tko će potaknuti raspravu o tim pitanjima. Vlaho Orepić je na sjednici istaknuo koliko je ovo neracionalna mjera iz razloga da oni koji žele prekršiti samoizolaciju će to učiniti bez obzira je li ova mjera na snazi. Ako i bude na snazi, to samo znači da će pojedinac ostaviti mobilni uređaj kod kuće, zaključuje.

Veći dio prisutnih zastupnika bio je protiv ovakve dopune, odnosno protiv njezine provedbe bez proglašenja izvanrednog stanja, a možda se njihovi stavovi najbolje mogu sumirati replikom zastupnice Vesne Pusić:

Ovaj zakon je samo izlazak na površinu jedne autoritativne mjere koja neće koristiti zdravlju, a jako će štetiti slobodi i demokraciji.

Od predsjednika Kluba zastupnika SDP-a Arsena Bauka, Faktograf je saznao da će Klub amandmanom tražiti da se precizira kako se odredba odnosi samo na samoizolaciju, da se uvedu osigurači o trajanju mjere i da tijelo koje će obrađivati podatke svakih 15 dana o tome mora izvijestiti Sabor. Saborski zastupnik Bojan Glavašević, iz kluba zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, SNAGA-e, nezavisnih zastupnika i Nove politike, objavio je također amandmane koje oni predlažu:

Situaciju svakako pratimo te ćemo vas i obavijestiti o daljnjim odlukama Sabora.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ prijeći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft ga kupiti za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?